Umjetna inteligencija — na razini crva

“VJEROJATNO ste u protekloj godini čuli nešto o neuralnim mrežama, paralelnim procesorima, multiprocesorima i drugim novim otkrićima iz komercijalnog ili znanstvenog područja kojima se namjerava graditi kompjutore koji se bliže primiču ljudskom mozgu. Međutim, ono što vjerojatno niste čuli jesu pitanja što ta nastojanja zapravo znače i što se tim novim tehnologijama doista postiže. Jedan prijatelj koji je zaposlen u kompaniji koja radi na neuralnim mrežama objasnio mi je da su sa perspektive ‘biomentalne’ evolucije današnji proizvodi sasvim u razini sa inteligencijom crva. Samo crva, pitate? Da, crva! Da bismo se približili sposobnosti ljudskog mozga sad bismo trebali... pa, ljudski mozak” (Computerworld, 27. 2. 1989, stranica 21).

Mozak obrađuje informacije uz pomoć elektrokemijskog impulsa. “Iako su ti impulsi, kao što je poznato, spori — oko 30 metara u sekundi — još uvijek su brži od električnih impulsa u metalnim vodičima, koji se mogu kretati skoro 0,3 metra po nanosekundi ili 300 milijuna metara u sekundi. U jednom od najupečatljivijih današnjih kompjutora, koji je veličine stroja za pranje rublja, podatke obrađuje 65 536 procesora. Ipak “mozak sadrži 150 000 puta toliko procesora u ljudskoj lubanji”. Najskuplji kompjutor nije ništa veći od jednog autističkog stručnjaka. On može toliko brzo računati koliko se brojeva u njega može upisati, ali ako ga se pokuša navesti da donese neku razumnu odluku, on doživljava slom.

Članak u Computerworldu dolazi do zaključka: “Smisao čitave vježbe sastoji se u tome da se pokaže koliko je težak pokušaj da se ljudski mozak oponaša bilo kakvom vrstom hardware ili software konstrukcije. Čak i pod najjednostavnijim uvjetima mozak još uvijek stoji kao jedinstveni kompjutor, a svi drugi modeli — koliko su god sposobni — oponašatelji su, koji u usporedbi s njim pužu kao neki crv.”