Pokusi sa životinjama — uravnoteženo gledište
IAKO cijena koja se plaća može biti sporna, većina ljudi vjeruje da istraživanje sa životinjama može imati za posljedicu veliku dobrobit za čovječanstvo. Čak i oni koji zastupaju nasilje protiv upotrebe testova sa životinjama izvlače korist iz novog medicinskog znanja i operativnih procedura kao i lijekova protiv bolesti.
Martin Stephens iz Humanog društva SAD rekao je: “Moramo biti pošteni i priznati da postoje neke koristi od pokusa sa životinjama. Međutim, naš krajnji cilj je potpuno nadomještavanje životinja” (Parade Magazine, 9. 10. 1988). “Priznajem”, rekla je Vicki Miller, predsjednica Humanog društva iz Toronta, “da je bilo dobrobiti od životinja na prijelazu stoljeća. Kontrola dijabetesa je zakonski proizašla iz pokusa sa životinjama. Međutim, sada za to nema potrebe jer imamo sve vrste alternativnih tehnologija” (The Sunday Star, Toronto, Kanada).
Tu istu kritičarku su upitali kako bi odgovorila onima koji iznose argument: “Ako štakor treba umrijeti da bi se spasio život bebe, to je vrijedno toga. Ako se ne vrše pokusi sa životinjama, bebe umiru da bi se spasili štakori.” Njen odgovor časopisu Globe and Mail iz Toronta bio je: “To je tako emocionalno pitanje, i sa ove točke gledišta skoro ga je nemoguće riješiti (...) To je pitanje ‘štakor ili beba’ i svaki put gubite.”
U prijašnjem članku bilo je postavljeno pitanje: “Ako bi istraživanje na nekoj životinji moglo spasiti tebe ili tvoje voljene od iscrpljujuće bolesti ili smrti, bi li to odbio?” John Kaplan, profesor prava na Sveučilištu Stanford, Kalifornija, napisao je odgovor u časopisu Science od novembra 1988: “Oni koji se protive istraživanjima sa životinjama rijetko se drže principa i rijetko nalažu svojim liječnicima da ne upotrebljavaju rezultate biomedicinskih istraživanja sa životinjama kada bi to koristilo njihovim voljenima ili njima samima. Niti bi se željeli pod zakletvom odreći prednosti nekih budućih napredaka od pokusa sa životinjama. Možemo se diviti principima koji potiču Jehovine svjedoke da odbijaju transfuzije krvi (...) i onima koji se ne slažu sa lovljenjem krznaša da ne nose krzno. Međutim, moramo se odlučno suprotstaviti ideologiji koja vodi one koji se protive pokusima sa životinjama da slijede svoju ideju, ne primjerom, nego boreći se nepoštenim argumentima da svakome oduzmu koristi od toga.”
“Javnost treba biti informirana”, pisao je urednik časopisa Science od 10. marta 1989, “da pokusi sa životinjama koriste i drugim životinjama. Ustvari, cjepivo protiv goveđe kuge, virusa koji je milijune grla stoke ubijao polako i bolno, razvijeno je pomoću pokusa sa životinjama; to cjepivo sada primjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija na milijunima grla stoke u Africi”.
Biblijsko gledište
Nakon općeg potopa u Noino vrijeme, Jehova Bog je izdao nalog Noi i njegovim potomcima, što uključuje naš naraštaj: “Svaka životinja koja se kreće i koja je živa može vam služiti kao hrana. Sve vam to dajem kao što je bilo sa zelenim biljem. Samo meso sa njegovom dušom — krvlju njegovom — ne smijete jesti” (1. Mojsijeva 9:1, 3, 4, NS). Životinjske kože su se također mogle upotrebljavati za odijevanje. Time se ne bi prekršila čovjekova vlast nad životinjskim carstvom koju je dobio od Boga (1. Mojsijeva 3:21).
“Ako se životinje mogu upotrebljavati kao hrana da podržavaju život ljudi”, pisao je časopis Probudite se! od 22. 6. 1980 (engl.), “izgleda razumnim upotrebljavati ih u medicinskim eksperimentima da bi se sačuvali životi. To, međutim, nije dozvola za neograničeno, često bezvrijedno, ponavljanje eksperimenata koji uključuju intenzivne patnje.” Naravno da se, sa biblijskog gledišta, ne može opravdati bezdušna okrutnost prema životinjama (2. Mojsijeva 23:4, 5, 12; 5. Mojsijeva 25:4; Priče Salamunove 12:10).
Mnogi liječnici i znanstvenici priznaju da je neka korist proizašla od radikalnog pokreta onih koji se protive pokusima sa životinjama. “Užasno mnogo je toga na što ukazuje pokret za dobrobit životinja što je ekstremno ali ispravno”, priznao je jedan znanstvenik. “Životi i patnje životinja sigurno nešto moraju vrijediti”, izjavio je američki znanstvenik Jeremy J. Stone. “Znanje se ponekad stiče uz previsoku cijenu”, složio se britanski fiziolog dr. D. H. Smith. “Slažemo se sa željom da se istraživanja učine manje bolnim, da se bolje pazi i da se smanji broj životinja u eksperimentima”, rekao je dr. J. B. Wyngaarden sa U.S. National Institutes of Health. Jedan aktivist za zaštitu životinja priznao je: “Prije su se životinje upotrebljavale gotovo nasilno i uopće se o tome nije razmišljalo. Danas se razmišlja da se upotrebljavaju alternative.”
“Alternative” je ključna riječ. Znanstvenici priznaju da možda nikada neće doći do toga da potpuno uklone životinje iz istraživanja, ali tamo gdje je to moguće stalno se traže alternative. Naprimjer, zečevi se više ne upotrebljavaju da bi se potvrdila ljudska trudnoća, budući da je sada na raspolaganju kemijski postupak. Zamorci se više ne upotrebljavaju da bi se izolirao bacil tuberkuloze. Metode uzgoja tkiva sada spašavaju živote onih životinja koje bi inače uginule. Drugi postupci tkivnog uzgoja zamjenili su ispitivanja na nekim miševima. I mnogi zečevi namijenjeni za bolni Draizeov test mogu biti pošteđeni zbog alternativne upotrebe membrane kokošjeg jajeta kao ispitne površine. Naravno, ljudi koji su osjetljivi na životinjske patnje nadaju se da će se ubrzo naći još mnoge alternative.
Najveća alternativa za testove na životinjama bit će ipak dugo očekivani zemaljski Raj za kojeg se mole pravi kršćani. Jehova Bog, Stvoritelj pun ljubavi, obećao je da će sve bolesti i sama smrt biti zauvijek ukinute. U Božjem obećanom novom svijetu, čovjek i životinje će zauvijek biti u miru jedni sa drugima, i ništa ih neće plašiti. I neće više biti bolesti i stoga niti potrebe za eksperimentima sa životinjama. Okrutnost će biti stvar prošlosti (Izaija 25:8; 33:24; 65:25; Matej 6:9, 10).