Zaštite i rizici
Ljudski imunološki sistem Milijuni mikroba neprestano nas opsjedaju, s namjerom da napadnu naše udobno toplo i vlažno tijelo. Ako uspiju ući, nailaze na iznenađenje. Sukobljavaju se sa nevjerojatno složenim imunološkim sistemom — s milijunima milijuna visoko specijaliziranih stanica čiji rad regulira mnoštvo proteina. U časopisu Time stoji: “Imunološki sistem dobro se uspoređuje sa najsloženijim organom od svih organa, mozgom.” Zatim se citira imunologa Williama Paula: “Imunološki sistem ima fenomenalnu sposobnost raspolaganja informacijama, za učenje i pamćenje, za stvaranje i pohranjivanje i korištenje informacija.” Dr. Stephen Sherwin dodaje svoju hvalu: “To je nevjerojatan sistem. Prepoznaje molekule koje nikad prije nisu bile u tijelu. Može napraviti razliku između onoga što tu spada a što ne.” A ako ne spada, nastupa rat, totalni rat.
Zalogaji ugljikohidrata Obroci ugljikohidrata mogu uzrokovati pospanost i umor, usprkos visokoj razini glukoze u krvi osobe. Studije su pokazale da su koncentracija i pokusni rezultati niži nakon obroka ugljikohidrata. Mnogi koji previše jedu više vole ugljikohidrate od drugih “međuzalogaja”, ne samo zato što jako vole slatko, nego i zato štp vole kruh i tijesto. Pušači koji prestanu pušiti žude za ugljikohidratima, i razlog zašto dobivaju na težini je taj što jedu više slatkog, hrane bogate ugljikohidratima.
Rizik prekomjerne težine Prekomjerna težina bilo kojeg stupnja kod žena srednje i mlađe dobi povećava opasnost od srčanih oboljenja. To je prema osmogodišnjoj studiji provedenoj na 116 000 medicinskih sestara između 30 i 55 godina starosti. Sedamdeset posto srčanih oboljenja kod gojaznih žena i 40 posto kod sveukupnog broja žena može se zahvaliti prekomjernoj težini. Novinski izvještaj o tome u The New York Timesu nastavlja: “Prijašnje studije provedene na muškarcima ukazale su da umjereno pretjerana težina povećava rizik za srčana oboljenja. No ovo je prvi put da su rizici neznatno veće težine zabilježeni kod žena srednje dobi, rekao je dr. Charles H. Hennekens, epidemiolog na Brigham and Women’s Hospitalu u Bostonu i autor studije. Rezultati pokazuju da je ‘gojaznost, uz pušenje i pretjerano konzumiranje alkohola, glavni uzrok pomanjkanja zdravlja i smrtnosti u SAD’, rekao je.”
Smrt dojenčadi povezana sa pušenjem Nakon trogodišnje studije, dvojica liječnika iz Švedske ustanovila su izravnu vezu između pušenja i sindroma iznenadne smrti djeteta, poznatog kao SIDS — što označava smrt uslijed nepoznatih uzroka koja se javlja kod dojenčadi u starosti od jednog do šest mjeseci. Dr. Bengt Hagland i Sven Cnattingius usporedili su podatke o 280 000 živorođene djece u Švedskoj. U toj skupini, 190 je pomrlo od SIDS-a, a liječnici su kod 50 smrtnih slučajeva okrivili pušenje majki. Kod majki koje su tokom trudnoće umjereno pušile — jednu do devet cigareta na dan — postojala je dvaput veća vjerojatnost nego kod nepušača da će izgubiti svoje dijete uslijed SIDS-a. Teški pušači — deset ili više cigareta na dan — utrostručili su taj rizik. Dr. Haglund je rekao: “S preventivne točke gledanja, pušenje je jedini najveći uročnik SIDS-a.” No, rekao je da bi i drugi socioekonomski činioci mogli biti uključeni: dob majke, društveni status, te da li otac živi s majkom i djetetom. Izvještaj iz The New York Timesa zaključuje: “Studija je pokazala da je rasprostranjenost SIDS-a manja u skandinavskim zemljama nego u drugim industrijaliziranim zemljama, kao što je SAD.”