INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • g90 8. 11. str. 3–4
  • 1. dio: Vladavina u središtu zanimanja

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • 1. dio: Vladavina u središtu zanimanja
  • Probudite se! – 1990
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Što ljudi misle o vladavinama?
  • Ljudi gube povjerenje u političke vođe | Što kaže Biblija?
    Razno
  • Zašto vlada kriza povjerenja?
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1998)
  • 9. dio: Ljudska vladavina dostiže svoj vrhunac!
    Probudite se! – 1991
  • 8. dio: Politička mješavina željeza i vlažne gline
    Probudite se! – 1991
Više
Probudite se! – 1990
g90 8. 11. str. 3–4

Ljudska vladavina na vagi

1. dio: Vladavina u središtu zanimanja

DRAMATIČNIM političkim promjenama u Evropi 1989. godine postala je tema vladavine na jedinstven način središtem javnog zanimanja. Jedan dnevni list je napomenuo da “1989. godina neće ostati u sjećanju samo kao godina u kojoj se istočna Evropa promijenila, već kao godina u kojoj je istočna Evropa kakvu poznamo već četiri desetljeća nestala”.

Francis Fukuyama, član štaba planiranja u Američkom ministarstvu vanjskih poslova, išao je još dalje kad je nedavno pisao: “To što doživljavamo nije samo kraj hladnog rata ili prolazan, poseban dio poslijeratne povijesti, već kraj same povijesti — što znači krajnja točka ideološkog razvoja čovječanstva.”

To gledište je doduše veoma sporno, ali ipak skreće našu pažnju na neka jako važna pitanja. Primjerice, što se može reči o proteklim stoljećima ljudskog vladanja? Je li čovječanstvo dostiglo točku gdje može govoriti o “kraju same povijesti”? Što će vladavinama donijeti budućnost? I koje posljedice će ti budući događaji imati na svakog od nas?

Što ljudi misle o vladavinama?

Milijuni ljudi su očito razočarani svojim političkim vođama. To nije slučaj samo kod onih koji žive u Evropi, nego u različitoj mjeri i kod građana širom svijeta. Pogledajmo primjerice zemlje Latinske Amerike.

Poznate njemačke novine Handelsblatt opisale su političko stanje krajem 1988. “gomilom ruševina”. Podrobno su iznijele: “Argentina se (...) ekonomski raspada. Brazilu prijeti opasnost bezvlađa. Peru je na granici snaga. Urugvaj se jedva provlači. Ekvador procjenjuje svoju situaciju kritičnom. Kolumbija i Venezuela (...) održavaju krhku demokratsku tradiciju a u Meksiku se pred očima sviju raspada stabilnost vladajuće stranke koja je neosporivo vladala pedeset godina (...) a ipak je ekonomski zakazala. Sada se 1980-e godine već označuju ‘izgubljenim desetljećem’.”

U nekim mjestima je popularnost političara u potpunosti opala. Kad je u Austriji provedena anketa prema kojoj je trebalo rangirati 21 različito zanimanje, političari su zauzeli 19. mjesto. Prilikom istraživanja javnog mnijenja u Saveznoj Republici Njemačkoj, 62 posto upitanih priznalo je da ima malo povjerenja u političare.

Profesor Reinhold Bergler, direktor Instituta za psihologiju Sveučilišta u Bonnu, upozorava da “mladi ljudi okreću leđa državi, politici i političarima”. Kaže da 46 posto mladih vide političare kao ljude koji se “razmeću riječima”, a 44 posto smatra ih podmitljivima.

Jedan američki istraživač javnog mnijenja 1970-ih godina je pisao: “Vjeruje se da je politika toliko ravnodušna i nepoštena da je birači ne mogu koristiti za svoje ciljeve.” U Sjedinjenim Državama se broj onih koji smatraju da političari “ne brinu ispravno za građane” popeo sa 29 posto godine 1966. na 58 posto u 1980-im godinama. Novine German Tribune pravdaju takvu procjenu riječima: “Previše političara ima najprije svoje vlastite interese u vidu, pa tek onda, i to samo možda, interese svojih birača.”

Razumljivo je da raste politička ravnodušnost. Godine 1980. izišlo je u Sjedinjenim Državama samo 53 posto birača sa pravom glasa na izbore. To je bilo, kako se izvjestilo, peto uzastopno opadanje broja birača. Godine 1988. opao je broj birača na samo 50 posto.

Političari su svjesni tog problema. Jedan poznati državnik je priznao: “U političkom životu (...) ima mnogo licemjerstva.” Objašnjavajući zašto, rekao je što je “potrebno za postizanje i zadržavanje položaja”. Tko je to rekao? Nekadašnji američki predsjednik Richard Nixon. S obzirom na skandale koji su skratili vrijeme trajanja njegove vlasti, jedva će tko posumnjati da nije znao o čemu je govorio.

Zbog nedostataka u politici, iskrene osobe se pitaju je li dobra vladavina uopće moguća. Ne bi li nam bilo bolje bez ikakve vladavine? Bi li bezvlađe bilo rješenje?

[Okvir na stranici 4]

“Gdje vodstva nema, narod propada” (Mudre izreke 11:14, St)

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2025)
    Odjava
    Prijava
    • hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli