Maternica — naš čudesan prvi dom

KAKO je samo čudesno mjesto tvoj prvi dom! Toplo i udobno. Izvrsno opremljeno obiljem hrane. Sigurno i zaštićeno.

Tamo si proveo mjesece u kojima si se razvijao i rastao. No, uskoro ti se činilo da tvoj stan postaje sve tjesniji i tjesniji, dok si se jednog dana jedva mogao kretati. Vjerojatno si u to vrijeme čak stajao na glavi! Tada si, odjednom, osjećao kako te snažna sila gura i ti si se probio kroz vrata svog doma u hladnu, bučnu, svjetlost vanjskog svijeta.

Zar se ne sjećaš takvog doživljaja? Sigurno ne. No, svoj život zahvaljuješ tom divnom mjestu u kojem si stanovao — maternici svoje majke. Bilo je savršeno oblikovano za tebe, pružajući svu hranu i zaštitu koju treba beba u razvoju. Zašto se ne bi vratio u prošlost i posjetio taj svoj čudesan prvi dom — maternicu?

Čeka te srdačna dobrodošlica

Tvoj je život vjerojatno počeo na putu prema tom izvanrednom domu. Zrelo jajašce tvoje majke polako je putovalo niz cijev zvanu jajovod. U međuvremenu su milijuni stanica spermija tvog oca putovali istim putem prema gore da bi se susreli s jajašcem. Jedan spermij je uspio oploditi jajašce i tako si ti postao.

U to vrijeme su već bile u toku pripreme za tvoj dolazak. Stijenke maternice, ili uterusa (latinski uter, što znači “vreća”), već su se pripremile i mjesto je bilo bogato napunjeno hranjivim tvarima. Sluznica uterusa već je nabubrila dvostruko od svoje normalne debljine, s mekanim spužvastim ovojem.

Nakon tri ili četiri dana prešao si preko praga svog novog doma. Tebi — grozdastoj nakupini od nekoliko desetaka stanica zvanoj blastocista — činio se kao prostrana šupljina. Međutim, iznutra je prostor dosta mali. Uterus je zapravo glatki, crvenkasti šuplji organ, u obliku kruške, s vrhom okrenutim nadolje.

Za sljedećih otprilike 270 dana bit će to tvoj dom i tvoja će te majka, čak nauštrb vlastitog tijela, opskrbljavati hranjivim tvarima koje trebaš za rast i razvoj, sve do vremena rođenja. Proći će nekoliko tjedana prije nego tvoja majka uopće sazna da postojiš i daljnja tri ili četiri mjeseca prije nego njen trbuh dovoljno naraste da bi ga drugi primijetili.

Nakon što si upao u šupljinu maternice, plivao si daljnja tri dana amo-tamo. Konačno, sedmog dana nakon što si ušao u uterus, prilijepio si se uz stijenku maternice. Enzimi blastociste rastvarali su površinske stanice te mekane sluznice koja se zove endometrij i ti si utonuo i sigurno se ugnijezdio u baršunastim udubinama. Da nije došlo do oplodnje jajašca i njegovog usađivanja u sluznicu, uterus bi ga konačno odbacio i menstruacijom izlučio iz tvoje majke.

Borba sa odbacivanjem

Čudesni procesi su se sada odvijali da bi zajamčili da tvoj boravak bude ugodan. U prvom redu, trebao si zaštitu od imunološkog sustava svoje majke. Znanstvenici još uvijek traže odgovor zašto te tijelo majke nije smatralo stranim uljezom i zašto te nije napalo. Kompleksni obrambeni sustav obično stupa u akciju kod prvog predznaka nekog uljeza. No, ti ćeš konačno rasti i postati strano tijelo ogromnih razmjera, teško nekoliko kilograma. Zašto nisi napadnut?

Istraživač David Billington sa sveučilišta u Bristolu objasnio je: ‘U biti, postoji zid između majke i fetusa. Taj zid prilično djelotvorno zaustavlja svaki proces izmjene između majke i fetusa.’ Kod toga je ukazao na sloj tkiva nazvan trofoblast, koji okružuje fetus. Ta prepreka sprečava svaki izravni kontakt između tebe i majke. No, tajna je zašto njena imunološka zaštita ne napada trofoblast kao strano tkivo. Odgovor na to pitanje razjasnio bi možda i zašto neke trudnoće završavaju spontanim pobačajem. (Vidi okvir na stranici 26.)

Nastavlja se ishrana i njega

Zamisli svoj nezasitan apetit za hranom, posebno u tom ranom stadiju. U svojih prvih osam tjedana života, u dužinu si porastao oko 240 puta i tvoja se težina povećala za milijun puta od one kod začeća. Konačno će tvoja težina kod porođaja biti oko 2,4 milijarde puta veća, istodobno se tvoj zadivljujući dom povećavao poput balona da bi te smjestio. Maternica je tada oko 16 puta teža nego u normalnom stanju, no unutar nekoliko tjedana nakon porođaja skupi se na skoro prvobitnu veličinu. U prvom tromjesečju života oblikovale su se osnovne strukture tvog tijela s organima i živčanim sustavom koji je spreman za daljnje stupnjeve razvoja.

Dosta rano oblikovao se vodenjak. U drugom tromjesečju osigurao ti je mekano mjesto za igru s kontroliranom temperaturom u kojem si se prevrtao i skakutao. Jačao si svoje mišiće koje ćeš trebati izvan bestežinskog stanja vodenjaka. Gutao si pomalo plodne vode, vjerojatno zbog hranjivih tvari. Zbog tebe se svaka dva do tri sata mijenjala plodna voda.

Iz vanjske stijenke blastociste nastao je kompliciran jastučić tkiva koji se zove placenta (latinski za “plosnati kolač”). Pogledaj koje su neke od usluga koje je obavljala za tebe.

Djelovala je kao pluća, izmjenjujući kisik i ugljični dioksid između tebe i tvoje majke. Djelujući kao jetra, prerađivala je neke od krvnih stanica majke da bi iz njih za tebe izlučila potrebne komponente, primjerice željezo. U svojoj funkciji kao bubreg, filtrirala je mokraćevinu iz tvoje krvi i otpremala je u krvotok majke koja ju je izlučivala pomoću svojih bubrega. Poput crijeva, placenta je probavljala molekule hrane. Svi ovi procesi odvijali su se u 55 centimetara dugačkoj pupčanoj vrpci.

Nekad se smatralo da je placenta neosvojiv sigurnosni sustav koji ne propušta ništa štetno od majke do djeteta. Nažalost, sada znamo da mnoge infekcije mogu prodrijeti kroz taj sigurnosni sustav, kao što to mogu i supstancije poput zloglasne droge talidomid. Bolesti, kao što je rubeola, predstavljaju također opasnost u određenim razdobljima trudnoće.

Prepreka između krvi i mozga koja postoji kod odraslih nije još u potpunosti razvijena u mozgu fetusa, pa je on stoga posebno ranjiv za napadače kao što su dim cigareta, alkohol, droga i drugi kemijski otrovi. Istraživanja pokazuju da alkohol nepovoljno djeluje na nerođenu bebu. Utječe li kofein, koji može prodrijeti kroz placentu, na razvoj djeteta? Koriste li vitaminski preparati na neki način razvoju djeteta? Po tim pitanjima treba još učiti.

Zaštitni sustav za svaku bebu mora dakle početi s time da njegova majka izbjegava uzimati bilo koje supstancije za koje se zna da škode maloj djeci. S pozitivne strane, uravnotežena ishrana i tjelesne vježbe s odobrenjem liječnika mogu biti od velike pomoći u promicanju općenitog zdravlja i dobrobiti majke i djeteta.

Rastanak sa svojim domom

Duboko u trećem tromjesečju počele su pripreme za tvoj odlazak. Jaki mišići stijenke maternice počeli su se neredovito skupljati i opuštati, što se ponekad naziva lažnim trudovima. Uterus je postao mekši i elastičniji.

Umjesto da se kaže: “Beba se spustila”, ispravnije je reći da se spustio čitavi uterus, s bebom unutra. On se naime ispravlja u cilindar i malo se spušta tako da se glava bebe sada nalazi u ulazu zdjelice.

Nitko ne zna što je odredilo da je bilo vrijeme da se iseliš. Možda su to bili hormoni tvoje majke ili tvoji, bebini, koji su to signalizirali maternici. Poruka je bila: “Počinju trudovi!”

Izraz “trudovi” dobro opisuje tri doba procesa koji je započeo uterus. Najprije su se mišićne stijenke uterusa stezale dok su se grlo maternice i rodnica otvarale u pripremi na tvoj silazak. Plodni mjehur je vjerojatno u toj fazi pukao.

Kao drugo, počeo je stvarni posao majke, istiskivanje glave djeteta niz grlo maternice i rodnicu. Kontrakcije su se nastavile, postajale su sve jače i sve češće dok tvoja glava konačno nije prodrla kroz porođajni kanal. Ostatak je slijedio lako. U završnoj fazi trudova tvoja je majka izbacila placentu i ostatak pupčane vrpce.

Sada kad si bio tu — preplašen ozebao i uplakan — nesumnjivo si žalio svoj iznenadni odlazak iz svog gostoljubivog doma u kojem si bio oko devet mjeseci. No, kako možeš biti sretan što imaš dar života i što možeš uživati skrb Stvoritelja punog ljubavi koji je brinuo za to da si od samog početka imao izvanredan dom!

[Okvir na stranici 26]

Spontani pobačaj — tragična deložacija

TRAGEDIJA se može dogoditi čak i najbrižnijoj majci. Razlozi spontanih pobačaja mogu se teško ustanoviti i rasprave o tome su žestoke. Znanstvenici se ne slažu čak ni s obzirom na postotak uspješno oplođenih jajašaca koja završavaju spontanim pobačajem. Procjene se kreću od 10 do 20 ili čak i više posto trudnoća među općom populacijom žena u Sjedinjenim Državama.

Zašto maternica ponekad nasilno izbacuje novi život umjesto da ga u sebi zaštitnički njeguje? Možda majčin imunološki sustav obrambeno reagira na trofoblast koji okružuje dijete, napadajući zaštitnu stijenku i uzrokujući spontani pobačaj. Mnogi pobačaji su možda posljedica takozvanih genetskih nesreća, embrio ili fetus je toliko oštećen da ne može živjeti. Ili mogu postojati abnormalnosti u reproduktivnom procesu — prerani ulazak jajašca u uterus prije nego je sluznica spremna da ga primi ili prekasni ulazak tako da je sluznica već počela propadati. Možda i neke deformacije majčine posteljice onemogućuju da nosi dijete.

Jedna studija sa skoro 200 žena u Britaniji (1990) navela je na pomisao da neplodnost i spontani pobačaji mogu biti povezani s hormonskim debalansima. Produkcija LH (luteinizacijskog hormona), koji proizvodi hipofiza, povećava se obično oko 14. dana menstruacijskog ciklusa i uzrokuje ovulaciju zrelog jajašca iz jajnika koje tada počinje svoj put niz jajovod radi moguće oplodnje. Prema izvještaju The New York Timesa, “britanski tim je otkrio velike količine LH u neprikladno vrijeme, osmog dana menstruacijskog ciklusa, prije ovulacije”. Daljnja ispitivanja su potrebna kako bi se ta otkrića potvrdila i protumačila.

[Slike na stranici 25]

Tri mjeseca star fetus

Šest mjeseci star fetus

Devet mjeseci star fetus