Žene — jesu li danas poštovane?

ZAŠTO se to pitanje uopće treba postavljati? mogli bi pitati neki iznenađeni muškarci. No, kad ispitamo postupanje sa ženama kroz povijest, a i danas u cijelom svijetu, nekoliko jednostavnih pitanja daje nam ključ za odgovor.

U ljudskim odnosima, tko su uglavnom žrtve a tko tlačitelji? Koga se prvenstveno tuče u braku? Muškarce ili žene? Koga se siluje u vremenima mira i rata? Tko su glavne žrtve seksualnog iskorištavanja djece? Dječaci ili djevojčice? Koga su propisi koje su donijeli muškarci često ograničili kao građane drugog reda? Kome se uskraćuje pravo na glasanje? Tko ima ograničenu mogućnost za obrazovanje? Muškarci ili žene?

Pitanja bi mogla ići i dalje, ali činjenice govore same za sebe. U svojoj knjizi May You Be the Mother of a Hundred Sons, Elisabeth Bumiller, na temelju svojih iskustava u Indiji, piše: “ ‘Tipična’ indijska žena, koja predstavlja oko 75 posto od četiri stotine milijuna žena i ženske djece u Indiji, živi na selu. (...) Ona ne zna ni čitati ni pisati, iako bi željela, i rijetko je putovala više od 30 kilometara od svog mjesta rođenja.” Ta nejednakost u obrazovanju problem je ne samo u Indiji nego i diljem svijeta.

U Japanu, kao i u mnogim drugim zemljama, još uvijek postoji razlika. Prema The Asahi Yearbooku za 1991, broj studenata na četverogodišnjim sveučilišnim predavanjima iznosi 1 460 000, dok je broj studentica 600 000. Nesumnjivo, žene diljem svijeta mogu posvjedočiti o svojim slabijim mogućnostima na području obrazovanja. ‘Obrazovanje je za dječake’, stav je s kojim se moraju suočiti.

U svojoj nedavno izdanoj knjizi Backlash—The Undeclared War Against American Women, Susan Faludi postavlja neka umjesna pitanja o položaju žena u Sjedinjenim Državama. “Ako su američke žene tako jednake, zašto predstavljaju dvije trećine svih siromašnih odraslih? (...) Zašto one još uvijek, daleko vjerojatnije nego muškarci, žive u lošim stambenim uvjetima i ne primaju zdravstveno osiguranje, i dvostruko vjerojatnije ne dobivaju mirovinu?”

Žene su u ogromnoj većini one koje najviše trpe. One su te koje su ponijele glavni teret ponižavanja, uvreda, seksualnog napastovanja i pomanjkanja poštovanja koje prouzrokuju muškarci. To zlostavljanje nikako nije ograničeno na takozvane zemlje u razvoju. Sudski odbor američkog Senata nedavno je sastavio izvještaj o nasilju nad ženama. Izašao je s nekim šokantnim činjenicama. “Svakih 6 minuta, jedna žena je silovana; svakih 15 sekundi, jedna žena je pretučena. (...) Nijedna žena nije pošteđena nasilnog zločina u ovoj zemlji. Od američkih žena koje danas žive, tri od četiri bit će žrtve barem jednog nasilnog zločina.” U jednoj godini, od tri do četiri milijuna žena zlostavljali su njihovi muževi. Ta žalosna situacija dovela je do uvođenja Akta o nasilju nad ženama iz 1990. (Senate Report, The Violence Against Women Act of 1990.)

Ispitajmo sada neke od sredina u kojima žene trpe pomanjkanje poštovanja od muškaraca diljem svijeta. Zatim ćemo, u posljednja dva članka ove serije, razmotriti kako muškarci i žene svih životnih položaja mogu pokazivati uzajamno poštovanje.