Kako poboljšati svoje pamćenje

IMATE izvrsno pamćenje! Je li vam to teško povjerovati? Razmislite onda na trenutak o mnogim stvarima koje rado pamtite: scene iz djetinjstva, imena prijatelja i rođaka — čak i izmišljene likove iz knjiga i s televizije, melodije i stihove svojih omiljenih pjesama, abecedu, tablicu množenja, tisuće riječi. Da, već ste pokazali sposobnost da pamtite milijune stvari!

‘Ali, ako je moje pamćenje takvo čudo’, možda se pitate, ‘zašto onda zaboravljam? Zašto često brkam stvari? Zašto kad odem u trgovinu zaboravim pošto sam došao? Što je još gore, zašto mi je tako teško prisjetiti se imenâ — a da ne spominjemo telefonske brojeve i dogovore?’ To su uobičajene stvari koje muče ljude. No, vaše pamćenje daleko je bolje nego što možda mislite — i može ga se poboljšati.

Zašto zaboravljamo

Bog nas je stvorio sa čudesnom sposobnošću prisjećanja. Odgovarajuće tome, mozak je smješten u ono što se u Bibliji poetski spominje kao ‘zlatna čaša’ — dragocjena spremnica sjećanjâ (Propovjednik 12:6). Zašto nas onda naše pamćenje, kako se čini, ponekad iznevjeri? Često je to zbog pomanjkanja zanimanja. Poznati dirigent Arturo Toscanini dirigirao je cijele simfonije iz sjećanja. Poslovni magnat Charles Schwab mogao je upamtiti imena 8 000 namještenika. No, je li njihovo pamćenje bilo jednako obimno i kod stvari izvan njihova osobnog zanimanja? Vjerojatno nije. Bez obzira, dakle, koliko je možda vaše pamćenje dobro, bit će vam krajnje teško naučiti i upamtiti ono što vas ne zanima.

Drugi činitelj koji može prouzročiti da zaboravljamo jest promjena situacije ili lokacije. Stvari se najbolje pamte u kontekstu u kojem su naučene. Jednog je čovjeka, koji je bio u posjetu kraju u kojem je odrastao, pozdravila neka nepoznata žena. Prirodno, pretpostavio je da to mora biti netko iz njegova starog susjedstva s kime je odrastao. No, iznenada je shvatio da je ona bila netko s kime se viđao svakodnevno — sadašnja suradnica s posla! Pukom je slučajnošću bila u posjetu istom kraju. Budući da ju je vidio u različitoj sredini, na trenutak je zaboravio tko je ona.

Srećom, ne trebate pamtiti milijune podataka koji se svakodnevno slijevaju u vaš um; mnogo od toga nevažne su pojedinosti. Međutim, kad je nešto važno, možete naučiti zadržati to u pamćenju. Kako? Tako da tome obratite posebnu pažnju.

Kako upamtiti

Recimo da večeras trebate obaviti važan telefonski razgovor. Ako ne učinite ništa više nego se samo kratko na to osvrnete u mislima, vjerojatno ćete zaboraviti. Stoga zastanite i razmislite o tom telefonskom razgovoru koji planirate obaviti. U knjizi Instant Recall—Tapping Your Hidden Memory Power, od Jeffa Budwortha, preporučuje se da se rezerviraju “minute, a ne sekunde” kako bi se važne informacije urezale u pamćenje. Recite sami sebi da zaista namjeravate upamtiti da trebate obaviti taj razgovor. Ako posebnu pažnju obratite tome, vjerojatno nećete zaboraviti.

Koji su, međutim, neki drugi načini na koje možete posebnu pozornost obratiti stvarima koje ne želite zaboraviti? Sljedeći prijedlozi, ako se primijene, mogu ubrzo postati dio vas.

Saznajte točne informacije: Kompjuter ne može točno dati podatke ukoliko nisu prvo ispravno uneseni. U velikoj mjeri, jednako je i s našim pamćenjem. Razmotrimo, naprimjer, stvar pamćenja imenâ. Dr. Bruno Furst u svojoj knjizi Stop Forgetting zapaža: “Ako ime ne saznamo jasno i točno, ne možemo ni govoriti o pamćenju ili zaboravljanju. Tako ne možemo ni upamtiti ni zaboraviti nešto što nikad nismo znali. Stoga naš prvi korak mora biti da saznamo ime na takav način da nema sumnje u to kako se izgovara ili piše.” Ako vam netko prilikom upoznavanja promrmlja svoje ime, nemojte ga oklijevati zamoliti da vam ga ponovi. Upitajte ga kako se piše.

Predočavajte vizualno: Pokušajte predočiti što pokušavate upamtiti. Postoji li kakav kućni posao na koji ne smijete zaboraviti? Onda si zamislite kako ga obavljate. Što više potankosti pridodate toj mentalnoj slici, lakše ćete to upamtiti.

Vizualno predočavanje može vam također pomoći da stvorite povezanost među naizgled nepovezanim stvarima. Zamislite, naprimjer, da se morate sjetiti kupiti mlijeko i pastu za zube. Možete pokušati tako da u mislima stvorite sliku krave kako pere zube. Tu sliku vjerojatno nećete zaboraviti, koliko god to pokušavali!

Izrazite stvari riječima: Recite sebi glasno: ‘Večeras moram nazvati Ivicu’, kao još jedan način da se sjetite to učiniti. S druge strane, zaboravljate li često jeste li zaključali vrata ili isključili pećnicu? U knjizi How to Improve Your Memory, od dr. Jamesa D. Weinlanda, kaže se: “Taj se problem obično može riješiti tako da se riječima izrazi ono što činimo (...) Kad navijete sat i uključite alarm, recite: ‘Navio sam sat i uključio alarm.’ Kad zaključate vrata, recite sebi: ‘Zaključao sam vrata.’ ” Možda ćete se osjećati glupo dok to činite, ali vam može pomoći da upamtite.

Razvijte zanimanje za dotičnu stvar: Možda nekoj stvari niste prirodno privučeni, ali ako podsjetite sami sebe na razlog zašto trebate upamtiti tu informaciju i na posljedice ako to ne upamtite, pamćenje će biti lakše. Osim toga, što više saznate o nekoj stvari, postaje vam upečatljivija. Biblija kaže: “Razumni lako dolazi do znanja” (Izreke 14:6, St).

Prebrojte stvari: Pretpostavimo da trebate uzeti nekoliko pojedinosti za rad sutra ujutro. Ako uočite točan broj pojedinosti koje trebate uzeti, manje je vjerojatno da ćete nešto zaboraviti.

Organizirajte stvari: Ako u prehrambenoj trgovini trebate kupiti nekoliko pojedinosti, pokušajte ih svrstati u kategorije. Možda ste, naprimjer, odlučili kupiti tri mliječna proizvoda, dva mesna proizvoda i dvije druge pojedinosti. Organiziranje stvari na taj način pomaže vam da obratite više pozornosti.

Koristite to i ponavljajte: Uvijek ćete se sjetiti vlastitog imena, abecede ili toga kako koristiti vilicu ili olovku. Zašto? Jer stalno koristite to znanje. Česta upotreba jača pamćenje, te olakšava prisjećanje. S vremena na vrijeme, dakle, u mislima ponovite ili koristite ono što želite upamtiti. Nakon što se s nekim upoznate, pokušajte nekoliko puta upotrijebiti njegovo ime. Ili kad saznate nešto novo, pokušajte to ugraditi u svoje razgovore, pazeći da to ne zvuči kao da se razmećete.

Vrijednost pamćenja

‘Ali zašto se toliko kinjiti?’ možda se pitate. ‘Ne bi li bilo lakše jednostavno stvari zapisati?’ Kalendari, spiskovi, satovi sa alarmom, bilješke koje pravite — sve to služi korisnoj svrsi. Međutim, katkad jednostavno nije praktično zapisivati stvari, kao što je to onda kad upoznajete ljude na nekom društvenom skupu. A kad je vašem dobro razrađenom spisku za kupovinu potrebna revizija, olovka obično nije pri ruci. Osim toga, spiskovi se lako mogu izgubiti. A što ako ste zaboravili pogledati na svoj kalendar? Školovanje pamćenja stoga je koristan poduhvat.

Što više vježbate, bit će potrebno manje naprezanja prilikom pamćenja. Doista, uskoro ćete možda utvrditi da više volite pamtiti stvari nego ih zapisivati. Ne bojte se, dakle, da ćete nekako prenapuniti mozak i učiniti ga manje djelotvornim ili kreativnim. Mozak, poput mišića, upotrebom postaje jači i djelotvorniji. Dr. Joan Minninger kaže: “Većina ljudi zamišlja da je dugoročno pamćenje velika ladica komode koju treba povremeno isprazniti da bi se napravilo mjesta za nove stvari. Pogrešno. Nije poznato da postoje ograničenja vašeg pamćenja. Cijelog svog života možete učiti i pamtiti nove stvari.”

Dr. Furst slično ukazuje da bi “bila zabluda misliti kako bismo svoje stanice mozga, da bismo pokazali dobru brigu o njima, trebali poštedjeti svakog napora i sačuvati ih na taj način da ih ne koristimo. Istina je upravo suprotna.” Vaše će pamćenje ojačati kroz upotrebu. (Usporedi Jevrejima 5:14.) Neki, poput Harrya Loraynea, koautora knjige The Memory Book, čak vjeruju da se “pamćenje zaista može poboljšati kako starite”.

Bilo kako bilo, ništa ne gubite a mnogo dobivate ako upotrebljavate od Boga dobiveni dar pamćenja. Koristi od toga mogu biti nezaboravne.