Djeca u krizi

Dječak star 12 godina teško radi 11 sati na dan razbijajujući kamenje u jednom indijskom kamenolomu. Zarađuje 85 centi (US) na dan.

Djevojčica stara deset godina prodaje svoje tijelo u jednom bordelu u Bangkoku. Nije tamo zato što to želi. Otac ju je prodao za 400 $.

Mlad vojnik, deset godina star, pomaže na cestovnoj barikadi u jednoj afričkoj zemlji. Strojnica mu visi o ramenu; vrijeme mu prolazi u pušenju marihuane.

TAKVE situacije prečeste su u zemljama u razvoju. Djeca koja su u krizi broje na milijune. Sedam ih milijuna vene u izbjegličkim logorima; 30 milijuna beskućnika luta ulicama; 80 milijuna u dobi od 10 do 14 godina naporno radi na poslovima koji osakaćuju njihov normalni razvoj; znatno iznad 100 milijuna suočava se u ovom desetljeću sa smrću uslijed nedostatka hrane, vode i zdravstvene njege.

Promotrimo samo nekoliko problema s kojima se suočavaju djeca po cijeloj kugli zemaljskoj.

Bolest

Oko 8 000 djece umire svakodnevno jer nisu cijepljena protiv takvih bolesti kao što su ospice i kašalj hripavac. Dodatnih 7 000 umire svakodnevno zbog toga što njihovi roditelji ne znaju što da učine kad nastupi dehidracija uslijed proljeva. Svakodnevno umire još 7 000 djece jer nisu dobila antibiotike u vrijednosti od jednog dolara kako bi se mogla othrvati infekciji dišnih puteva.

Godinama su na raspolaganju lijekovi i terapije za sprečavanje ili izlječenje mnogih bolesti koje već dugo more ljudsku obitelj. Međutim, to nije doprlo do onih milijuna kojima je potrebno. Kao posljedica toga, u zadnja je dva desetljeća oko stotinu milijuna djece pomrlo samo od proljeva i bolesti dišnih puteva. “To je kao kad bi se konačno pronašlo lijek za rak, ali bi ga se u idućih 20 godina malo koristilo”, žali se UNICEF’s State of the World’s Children 1990.

Unatoč toj žalosnoj situaciji, napredak je ipak učinjen. Naprimjer, UNICEF i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) poduzele su žustru kampanju imunizacije. U 1991. je objavljeno da je 80 posto djece svijeta već imunizirano protiv šest bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem — ospica, tetanusa, difterije, dječje paralize, tuberkuloze i kašlja hripavca. Zajedno s paralelnim nastojanjima u kontroli dijareičnih oboljenja, to je dovelo do spašavanja nekoliko milijuna mladih života svake godine.

Međutim, zadnjih se godina još jedna bolest — sida — pojavila kao prijetnja i moguće čak obrnula cjelokupni napredak koji je u proteklom desetljeću učinjen u preživljavanju afričkog djeteta. U desetljeću 90-ih možda će čak 2,7 milijuna mladih pomrijeti od side samo u Africi. Do 2000. godine možda će daljnjih tri do pet milijuna djece u Središnjoj i Istočnoj Africi ostati siročad jer će im roditelji pomrijeti od side.

Pothranjenost

Svima su nam bolno poznate tragične slike izgladnjele djece s tijelima poput kostura, nadutim trbusima i tupim očima koje zure ni u što. Ta patetična djeca predstavljaju samo vršak ledenjaka u problemu pothranjenosti. U svim zemljama u razvoju oko 177 milijuna djece — svako treće — odlazi u krevet gladno. A njihov broj raste.

Trajna pothranjenost priječi djeci da dostignu svoj puni mentalni i fizički potencijal. Većina pothranjene djece slaba je, troma, mutnih očiju i apatična. Manje se igraju i sporije uče od dobro hranjene djece. Također su podložnija infekciji, znatnom faktoru koji doprinosi oko trećini od 14 milijuna smrtnih slučajeva djece u zemljama u razvoju svake godine.

Kao što je suvremena znanost proizvela lijekove za borbu protiv bolesti, tako je i omogućila da se proizvede i isporuči više nego dovoljno hrane da se nahrani svakoga na Zemlji. Međutim, ne postoje brze injekcije za pothranjenost. Nju se ne može eliminirati isporukama hrane i vitaminskim tabletama. Njeni korijeni leže u neprekidnoj bijedi, raširenom neznanju, nečistoj vodi, nesanitarnim uvjetima i pomanjkanju obradive zemlje u područjima gdje vlada siromaštvo.

Ekološki problemi

Dok se globalna ekološka kriza produbljuje, najranjivija su djeca. Promotrimo zagađenje zraka. Dijete u dobi ispod tri godine dok počiva udahne proporcionalno dvaput toliko zraka, i s njim dvaput toliko nečisti, koliko udahne odrasla osoba koja počiva. A budući da djeca nemaju još dovoljno razvijene bubrege, jetra i sisteme enzima, ne mogu preraditi zagađivače tako djelotvorno kao odrasli.

Djeca tako pretrpe više štete nego odrasli od olovnih dodataka u benzinu i od plinova kao što su ugljični monoksid, dušični oksidi i sumporni dioksid. Ta ranjivost izravno doprinosi smrtnosti više od 4,2 milijuna djece ispod pet godina starosti koja svake godine u zemljama u razvoju umiru od infekcija dišnih puteva. Mnogi koji prežive odrastaju s oboljenjima dišnih puteva koja ih muče cijeli život.

Budući da se još uvijek tjelesno razvijaju, djeca su također ranjivija na posljedice neispravne prehrane nego što su to odrasli. U jednoj zemlji za drugom, dok se šume smanjuju, pustinje šire, a previše obrađivana zemlja erodira, iscrpljuje se i proizvodi sve manje hrane, na najvećem su gubitku djeca. Samo u Africi 39 milijuna djece zaostalo je u razvoju zbog slabe prehrane.

Problemu pridonosi i ozbiljna nestašica zdrave vode. U zemljama u razvoju tek je polovici djece dostupna čista pitka voda, a još su im manje dostupni sanitarni prostori za odstranjenje otpada.

Rat

U prošlosti su ratne žrtve većinom bili vojnici. Sada to više nije tako. Od drugog svjetskog rata 80 posto od 20 milijuna poginulih i 60 milijuna ranjenih u raznim sukobima bili su civili — uglavnom žene i djeca. U jednom razdoblju tokom 1980-ih, u Africi je kao posljedica takvih sukoba svakog sata umiralo 25 djece. Bezbroj je djece ubijeno, ranjeno, napušteno, pretvoreno u siročad ili uzeto za taoce.

Milijuni djece koja sada odrastaju u izbjegličkim logorima često su lišeni identiteta i nacionalnosti, kao i odgovarajuće prehrane, zdravstvene njege i obrazovanja. Mnogima je nemoguće steći znanja kojima će si osigurati mjesto u društvu.

Međutim, djeca nisu samo žrtve rata; ona su i borci u ratovima. Nedavnih je godina 200 000 mladih ispod 15 godina starosti regrutirano, naoružano i uvježbano da ubija. Među njima su oni koji gube život ili udove poslušavši naredbe da otvore put kroz minska polja.

Izrabljivanje djece

U zemljama u razvoju siromaštvo je uzrokom da roditelji za vrlo male svote prodaju svoju djecu kako bi spriječili glad ili otplatili dugove. Što se događa s tom djecom? Neka su natjerana u prostituciju ili u ropstvo u prljave tvornice koje ih izrabljuju. Neke čak za 10 000 dolara preprodaju posrednici ili agencije za usvajanje djece s bazom na Zapadu.

Sve su naznake da je prostitucija djece u porastu i da uključuje čak i mlađu djecu, i to i dječake i djevojčice. Misli se da samo u Brazilu ima 500 000 tinejdžerki-prostitutki. Dječja pornografija također cvate, a tome je pridonijela lako dostupna video oprema.

Prioriteti

Teško je pojmiti kakva bol i tjeskoba stoji iza tih statistika. Srećom, mi si ne možemo patnje predočiti u milijunima ili tisućama. No, mnogi su od nas svjesni toga kako je užasno promatrati patnje ili smrt samo jednoga djeteta — osobe sa svojom vlastitom jedinstvenom osobnošću, duše dragocjene Bogu, pojedinca s jednako toliko prava na život i rast koliko ga ima i svatko drugi.

Ne utrošivši mnogo vremena na razmatranje neugodnog pitanja zašto je stanje s djecom takvo kakvo je, delegati na Svjetskom summitu o djeci s pouzdanjem su razgovarali o budućnosti i obavezali su se da više neće podnositi to stanje. Njihovim “Planom djelovanja” odlučeno je, između ostaloga, da će se do 2000. dostići sljedeći ciljevi:

◻ Stopu smrtnosti djece ispod pet godina starosti smanjiti za trećinu od stope smrtnosti iz 1990.

◻ Jaku i umjerenu pothranjenost među djecom ispod pet godina starosti smanjiti na polovinu razine iz 1990.

◻ Posvuda omogućiti pristup pitkoj vodi i sanitarnim sredstvima za uklanjanje nečisti.

◻ Zaštititi djecu koja su u osobito teškim okolnostima, naročito u situacijama oružanog sukoba.

Dodatni troškovi programa za ostvarenje ciljeva kojima se mogla spriječiti smrt 50 milijuna djece u 1990. procijenjeni su na 2,5 milijarde dolara godišnje.

To u globalnim okvirima nije velik novac. Američke tvrtke potroše u jednoj godini 2,5 milijarde dolara na reklame za cigarete. Svijet u jednom danu troši 2,5 milijarde dolara u vojne svrhe.

Trenutačno vojni troškovi — koje Ujedinjeni narodi oprezno procjenjuju na preko 1 bilijun dolara godišnje — premašuju ukupan godišnji prihod najsiromašnije polovice čovječanstva. Kad bi se odvojilo samo 5 posto od te ogromne svote, bilo bi to dovoljno da se ubrza napredak ka dostizanju ciljeva postavljenih na summitu. Primjerice, cijena jednog jedinog F/A-18 lovačkog aviona (preko 30 milijuna američkih dolara) jednaka je cijeni cjepiva koje bi bilo dovoljno da se 400 milijuna djece zaštiti od smrtonosnih bolesti.

Nacije mogu ostvariti ambiciozne ciljeve koji su postavljeni na summitu. Posjeduju znanje, tehnologiju i novac. Ostaje pitanje: Hoće li ih ostvariti?

[Okvir na stranici 6]

Borba protiv pothranjenosti

Šest stvari koje bi roditelji trebali znati

1. Mlijeko majke jedina je najbolja moguća hrana za prvih četiri do šest mjeseci djetetova života. Ono pruža kompletnu ishranu i stvara kod djeteta imunitet protiv uobičajenih infekcija.

2. Djetetu je u dobi od četiri do šest mjeseci potrebna i druga hrana. Uvođenje krute hrane ranije povećava opasnost od infekcije; njeno uvođenje kasnije dovodi do pothranjenosti.

3. Dijete ispod tri godine starosti potrebno je hraniti dvaput češće nego odrasloga, i to manjim količinama energetski bogatije hrane.

4. Hranu i piće ne treba uskraćivati kad je dijete bolesno ili ima proljev.

5. Nakon bolesti djetetu treba tjedan dana davati dodatni obrok na dan kako bi nadoknadilo izgubljeni razvoj.

6. Prijeko je potrebno da između rođenja dva djeteta prođe barem dvije godine zbog s ishranom povezanog zdravlja majke i djeteta.

[Zahvale]

Izvor: Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci

UNICEF/C/91/ Roger Lemoyne

[Slika na stranici 5]

Tek polovica djece u zemljama u razvoju ima pristup čistoj pitkoj vodi

[Zahvala]

UNICEF/3893/89/ Maggie Murray-Lee

[Slika na stranici 7]

Svako je dijete, sa svojom jedinstvenom osobnošću, dragocjeno Bogu i ima jednako toliko prava na razvoj koliko i svatko drugi

[Zahvala]

Fotografija: Cristina Solé/Godo-Foto