Drvo za ogrjev — hoće li potpuno izgorjeti?

Od dopisnika Probudite se! iz Nigerije

SUNCE zalazi i boji afričko nebo u crveno. Sampa kuha rižu za svog muža i djecu. Uzima vodu iz vedra i izlijeva je u čađav aluminijski lonac. Pod loncem pucketa lagana vatrica, naložena na tri tanke grančice.

Pored nje nalazi se još drva, nabacanih na hrpu. Sampa ih kupuje od ljudi koji ih dopremaju iz planina. Drvo je prijeko potrebno. Bez drva nema vatre. Bez vatre ne možeš skuhati rižu.

Sampin najstariji sin kaže: “Kad nemamo drva, ne jedemo.” Pokazuje na domove bogatih na brežuljku. “U tim kućama postoji struja. Tamo postoje štednjaci koji rade na struju i štednjaci koji rade na plin.” Okreće se prema vatri, sliježe ramenima i kaže: “Mi koristimo drva.”

Što se toga tiče, Sampina obitelj nije usamljena. U zemljama u razvoju, od 4 stanovnika 3 ovise o drvu kao njihovom jedinom izvoru goriva za kuhanje i grijanje. No, postoji krajnje ozbiljna nestašica drva.

Prema FAO-u (Organizacija UN za hranu i poljoprivredu) razmjer krize nedostatka drva za ogrjev uistinu je velik. Oko milijardu ljudi u zemljama u razvoju suočava se s nestašicom drva za ogrjev. Ako se ovakav sadašnji trend nastavi, taj bi se broj do kraja stoljeća lako mogao udvostručiti. Predstavnik FAO-a je izjavio: “Mala je korist osigurati hranu za gladne u svijetu ako im nedostaje sredstava kojima bi je skuhali.”

Zašto nestašica?

Još od najranijih vremena, čovječanstvo je drvo upotrebljavalo za ogrjev. Razlog? Drvo je tako pogodno. Nije potrebna skupa oprema ili komplicirana tehnologija da bi ga se sakupilo. Ukoliko se ne iskorištava prekomjerno, opskrba se može podržavati uzgajanjem novih stabala. Kuhanje i grijanje na drva ne zahtijeva štednjake i peći. A u idealnom pogledu, drvo je besplatno i dostupno koliko i najbliže stablo. Tek su se u posljednja dva stoljeća bogatije zemlje svijeta opredijelile za druga goriva, kao što su plin, ugljen i nafta. Ostatak svijeta ostao je na drvu.

Neki stručnjaci kažu da je srž današnjeg problema drastičan rast stanovništva. Kako raste broj ljudi, šume se sijeku da bi se proširila naselja, povećala poljoprivreda i osigurala drvena građa, kao i gorivo za industriju. Drastično krčenje šuma javlja se u razvoju gotovo svake zemlje. Sjeverna Amerika i Evropa prošle su kroz takvu fazu.

Ali, današnje stanovništvo povećava se u alarmantnoj mjeri. Na ovom planetu već ima oko pet i pol milijardi ljudi. U zemljama u razvoju, stanovništvo se svakih 20 do 30 godina podvostručuje. Kako se povećava broj ljudi, povećava se i potreba za drvom. To je kao da je stanovništvo postalo gigantska zvijer koja jede šume, s nezasitnim apetitom, zvijer koja svakog dana postaje sve veća i gladnija. Tako se zaliha drva za ogrjev istroši prije nego se može nadomjestiti. Prema FAO-u, već preko sto milijuna ljudi u 26 zemalja nije u mogućnosti nabaviti dovoljno drva za ogrjev kako bi zbrinulo za svoje najosnovnije potrebe.

Ipak, nisu svi koji žive u zemljama s akutnom nestašicom jednako pogođeni. Oni koji si to mogu priuštiti jednostavno se preorijentiraju na druga goriva, kao što su petrolej ili plin u bocama. Kriza drva za ogrjev kriza je siromašnih, čiji se broj povećava.

Djelovanje na ljude

Posljednjih godina cijena drva je porasla dva, tri, a u nekim mjestima i četiri puta. Danas cijena drva nastavlja rasti dok područja oko gradova bivaju ogoljena. Mnogi gradovi u Aziji i Africi sada su okruženi područjima u kojima su šume skoro potpuno iskrčene. Neki gradovi moraju dovoziti drva iz područja udaljenih preko 160 kilometara.

Rastuća cijena povećava teret onih koji su već očajnički siromašni. Studije su pokazale da u dijelovima Srednje Amerike i Zapadne Afrike obitelji radnika moraju i do 30 posto svih svojih prihoda dati za drva za ogrjev. Za sve ostalo — hranu, odjeću, kućne troškove, prijevoz, obrazovanje — mora se skrpati od onoga što ostane. Za njih je istinita izreka: “Ono što ide pod lonac košta više od onoga što ide u lonac.”

Kako izlaze na kraj? Tamo gdje nema dovoljno drva ili je skupo, ljudi smanjuju broj svojih toplih jela. Kupuju jeftiniju hranu, ili kupuju manje hrane, što rezultira neuravnoteženijim načinom ishrane. Također manje kuhaju hranu. Bacili i paraziti se ne unište, a tijelo apsorbira manje hranjivih tvari. Ne uspijevaju prokuhati vodu za piće. Počiste sve što može gorjeti.

Milijuni ljudi okrenuli su se niskokaloričnim gorivima, kao što je slama, vlati ili suha životinjska balega. Tamo gdje je drvo skupo, a balega nije, čini se ekonomski razumnije balegu staviti na vatru nego na polje. Često ne postoji izbor. Cijena je da se tlu uskraćuju vrijedne organske tvari. S vremenom tlo gubi plodnost i iscrpi se.

Iako oni koji žive u poljoprivrednim područjima obično ne moraju kupovati drvo, nestašica drva uvelike povećava vrijeme koje se potroši na njegovo sakupljanje. U nekim djelovima Južne Amerike žene 10 posto svog dana provedu sakupljajući drva. U nekim afričkim zemljama drva koja se sakupe za jedan čitav dan osiguravaju opskrbu za samo tri dana. Ponekad obitelji odrede jedno dijete da mu stalni posao bude traženje ogrjeva.

Prečesto je poljoprivredna okolina žrtvovana da bi se udovoljilo zahtjevima grada. Drvo se siječe i prodaje brže nego što raste. Tako izvori opskrbe nestaju, a obitelji ili sele u gradove ili provode više vremena sakupljajući drva za sebe.

Tako milijuni ljudi troše više vremena i novaca kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe za ogrjevom. Izlaz? Za siromašne to znači manje jesti, smrzavati se i živjeti noću bez svjetla.

Što se čini

Prije nekoliko godina, ozbiljnost krize drva za ogrjev počela je dobivati međunarodnu pažnju. Svjetska banka i druge agencije dale su mnogo novca za šumarske projekte. Iako svi ti projekti nisu bili uspješni, mnogo se naučilo. Iskustvo je pokazalo da rješenje krize drva za ogrjev ne leži u sadnji više stabala. Jedan problem bio je da ponekad planeri nisu uzimali u obzir osjećaje mjesnog stanovništva. Tako su u jednoj zapadnoafričkoj zemlji seljaci uništili sadnice jer su bile zasađene na zemljištu koje je tradicionalno služilo za ispašu.

Još jedna poteškoća bila je ta da je ponovno pošumljavanje dugoročna stvar. Može proći i do 25 godina prije nego što stablo bude sposobno proizvoditi drvo za ogrjev na samoodržavajućoj osnovi. To znači kašnjenje između ulaganja i dobitka. To također znači da se sadnjom ne zadovoljavaju sadašnji zahtjevi.

Projekti ponovnog pošumljavanja na putu su u mnogim zemljama. No, hoće li zadovoljiti buduće potrebe? Šumarski stručnjaci kažu ne. Stabla se sijeku mnogo brže nego što bivaju nadomještena. Jedna istraživačica sa Worldwatch Instituta piše: “Na nesreću, politička volja i obavezna financijska sredstva potrebna za razbijanje [začaranog] kruga poduprtog krčenjem u mnogome nedostaju u tropskom Trećem svijetu. Trenutačno, na svakih deset ogoljelih hektara dolazi samo jedan hektar zasađenih stabala. Jaz je daleko veći u Africi gdje je odnos iskrčenih stabala prema zasađenima dvadeset devet naprema jedan. Zadovoljavanje potreba Trećeg svijeta za drvom za ogrjev zahtijevat će do 2000. [godine] trinaestorostruki porast tekuće stope sadnje za neindustrijske svrhe.”

Izgledi za budućnost

Danas su mnogi iskreni ljudi aktivno uključeni u pokušaje rješavanja problema nedostatka drva za ogrjev. Ipak, njihove procjene za budućnost često su pesimistične. Istraživači Zemljina tla pišu u svojoj knjizi Fuelwood—The Energy Crisis That Won’t Go Away: “Sve takve mjere zajedno [za suzbijanje krize drva za ogrjev] ne mogu u potpunosti olakšati teret koji će nestašica ogrjeva i rastuće cijene drva nametnuti siromašnima.” FAO-ov priručnik The Fuelwood Crisis and Population—Africa tvrdi: “Svaka inicijativa [usmjerena ka rješavanju problema] imat će malo izgleda za uspjeh sve dok porast stanovništva ne bude pod kontrolom.” Međutim, ista ta publikacija pokazuje da će se porast stanovništva nastaviti, “jer su sutrašnji roditelji brojniji od današnjih. Sutrašnji roditelji već su rođeni”.

Nasuprot takvim mračnim predviđanjima, biblijsko proročanstvo jasno pokazuje da Svemoćni Bog za Zemlju smjera učiniti ništa manje nego potpunu obnovu Raja (Luka 23:43). Rješenje složenih problema koji uključuju drvo za ogrjev, stanovništvo i siromaštvo nije iznad njegove sposobnosti (Izaija 65:17-25).

Hoće li drvo za ogrjev potpuno izgorjeti? Ni u kom slučaju! Uskoro će se ispuniti proročanstvo u vezi s našim Stvoriteljem punim ljubavi: “Otvaraš ruku svoju i zadovoljavaš želje svega živoga” (Psalam 145:16, NW).

[Istaknuta misao na stranici 14]

‘Mala je korist osigurati hranu ako nedostaju sredstva kojima bi se skuhala’