Što je rasa?
RASA! Na što pomislite kad čujete tu riječ? Za neke ljude ona znači diskriminaciju i ugnjetavanje. Za druge znači mržnju, nemire pa čak i ubojstvo.
Od rasnih nemira u Sjedinjenim Državama do apartheida u Južnoafričkoj Republici, od ratova među etničkim grupama u istočnoj Evropi do borbi na mjestima kao što su Šri Lanka i Pakistan — rasa je postala žarišna točka neizrecive ljudske patnje i pustošenja.
No, zašto je to slučaj? Čak i u zemljama gdje izgleda da su ljudi tolerantni prema skoro svemu drugom, zašto je rasa tako osjetljiva stvar? Što dovodi do toga da je rasa fitilj koji zapaljuje toliko previranja i nepravde? Jednostavno rečeno, zašto ljudi različitih rasa ne mogu naći zajednički jezik?
Da bismo odgovorili na ova pitanja trebamo znati više nego samo što je rasa i u kojim se pogledima rase razlikuju. Također moramo razumjeti ulogu koju igra povijest u aktualnim rasnim odnosima. No, pogledajmo najprije što nam o toj temi govori nauka.
Problem sa klasificiranjem ljudi
Ljudi koji žive u različitim dijelovima svijeta imaju raznolike fizičke karakteristike. One uključuju boju kože, oblik crta lica, strukturu kose, i tako dalje. Takve fizičke raznolikosti razlikuju jednu rasu od druge.
Tako se obično govori o bijelcima i crncima, skrećući pažnju na boju kože. No govori se i o Hispancima, Azijcima, Skandinavcima, Židovima i Rusima. Ove druge identifikacije ukazuju manje na fizičke karakteristike a više na geografske, nacionalne ili kulturne razlike. Dakle, za većinu ljudi rasa se određuje ne samo po fizičkim obilježjima nego i po običajima, jeziku, kulturi, religiji i nacionalnosti.
Ipak, zanimljivo je da se neki koji pišu o toj tematici ustručavaju uopće upotrebljavati riječ “rasa”; oni je stavljaju u navodnike svaki put kada se pojavi. Drugi u potpunosti izbjegavaju tu riječ i umjesto toga koriste takve izraze kao što su “etnički taksoni”, “skupine”, “populacije” i “varijeteti”. Zašto? To je zato što je riječ “rasa”, kako je se općenito razumije, tako krcata prizvucima i implikacijama da njeno upotrebljavanje, bez prikladnog objašnjenja, često zamračuje temu razgovora.
Za biologe i antropologe, rasa se često definira jednostavno kao “podrazred vrste koji nasljeđuje fizičke karakteristike koje ga razlikuju od drugih populacija te vrste”. Pitanje, međutim, glasi: Koje se karakteristike mogu upotrijebiti da se opišu različite skupine unutar ljudske vrste?
Predloženi su faktori kao što su boja kože, boja i struktura kose, oblik očiju i nosa, veličina mozga i tip krvi, ali ništa od toga nije se pokazalo u potpunosti zadovoljavajućim kao ono što bi moglo klasificirati varijetete čovječanstva. To je zato što se u prirodi ne pojavljuje grupa ljudi u kojoj su svi članovi uniformno slični u takvim obilježjima.
Pogledajmo boju kože. Većina ljudi vjeruje da se čovječanstvo lako može podijeliti na pet rasa prema boji kože: bijelu, crnu, smeđu, žutu i crvenu. Bijelu rasu se obično zamišlja sa bijelom kožom, svijetlom kosom i plavim očima. Ipak, u stvarnosti postoji velika raznolikost u boji kose, boji očiju i boji kože među pripadnicima takozvane bijele rase. Knjiga The Human Species izvještava: “Ne samo da danas u Evropi ne postoje populacije u kojima bi većina pripadnika bila jednog tipa; takve populacije nikada nisu ni postojale.”
Zaista, klasificiranje ljudske vrste je teško, kao što bilježi knjiga The Kinds of Mankind: “Izgleda da je sve što smo u stanju reći ovo: iako nijedno ljudsko biće ne izgleda kao sva druga ljudska bića, i iako jasno možemo vidjeti mnogo načina na koje ljudi izgledaju različito, znanstvenici se još uvijek ne slažu točno u tome od koliko se “vrsta” sastoji ljudska vrsta. Čak nisu odlučili koje kriterije možemo upotrebljavati da bismo ljude svrstali u jednu rasu ili drugu. Neki znanstvenici bi jednostavno željeli odustati i reći da je problem pretežak — da nema rješenja!”
Sve ovo može izgledati zbunjujuće. S obzirom na činjenicu da znanstvenici očigledno nemaju puno problema da klasificiraju životinje i biljke u rod, vrstu i podvrstu, zašto imaju takve probleme kod podjele čovječanstva na rase?
“Čovjekov najopasniji mit”
Prema antropologu Ashleyu Montaguu, mnogi ljudi vjeruju da su “fizičke i mentalne karakteristike povezane, da su fizičke razlike povezane sa prilično naglašenim razlikama u mentalnim sposobnostima, i da se te razlike mogu mjeriti IQ testovima i kulturnim dostignućima tih populacija”.
Stoga mnogi vjeruju da su, zbog toga što rase posjeduju različite fizičke karakteristike, određene rase intelektualno superiorne a da su druge inferiorne. Međutim, Montagu je opisao takvo razmišljanje kao “čovjekov najopasniji mit”. Drugi stručnjaci se slažu.
Morton Klass i Hal Hellman objašnjavaju u The Kinds of Mankind: “Pojedinci se razlikuju; u svim populacijama postoje geniji i imbecili. No, nakon sveg istraživanja, odgovorni znanstvenici nisu vidjeli dokaz koji mogu prihvatiti u vezi sa genetskim razlikama između populacija s obzirom na inteligenciju ili sposobnost.”
Zašto onda tako velik broj ljudi i dalje vjeruje da površinske fizičke razlike znače da su rase u osnovi različite? Kako je zapravo rasa postala tako sporna stvar? Razmotrit ćemo to u sljedećem članku.