Pogled u svijet
Ispravno fokusiranje
Izgleda da je nakon nekoliko neugodnih neuspjeha, NASA, američka svemirska agencija, jedan fijasko pretvorila u trijumf. Svemirski teleskop Hubble koji je agencija lansirala u orbitu godine 1990, ima defektno primarno zrcalo, što je onemogućavalo ispravno fokusiranje teleskopa. Međutim, u prosincu 1993, astronauti su se “prošetali svemirom” i proveli 30 sati instalirajući kratkovidnom teleskopu popravljene oči te zamjenjujući neupotrebljive uređaje. Rezultat? Časopis New Scientist izvještava: “U nekim pogledima, Hubble radi bolje nego je prvobitno predviđeno.” Prema časopisu Newsweek, “Hubbleova rezolucija sada je toliko fina da može špijunirati krijesnicu udaljenu 14 000 kilometara”. Nakon što je vidio slike koje je poslao sada poboljšani teleskop, Duccio Macchetto iz Evropske svemirske agencije navodno je uzviknuo: “Mogu samo reći: ‘Fantastično.’ ”
Školski nasilnici u Australiji
U Australiji se školska djeca u ranijoj dobi ponašaju nasilno, izvještava list The Australian. U toj zemlji 20 posto djece kaže da se u školi ne osjeća sigurno; svako sedmo dijete redovno je tiranizirano. Istraživači komentiraju da su agresivna djeca sklona tome da budu loši đaci kojima nedostaje samopoštovanje. Nalazi navode na zaključak da prezentacije nasilja u filmovima, na videu i u medijima definitivno utječu na mlade. Najgori nasilnici su dječaci, a najčešće žrtve jesu djevojčice i školsko osoblje. Čak i nastavnici postaju žrtvama školskih nasilnika, tako da, zbog straha od osvete, mnogi sada baš nisu skloni imati posla s problematičnim učenicima. Jedna nastavnička organizacija tražila je da se nastavnicima koji dežuraju na školskim dvorištima za vrijeme velikog odmora stave na raspolaganje toki-vokiji.
Kofein i trudnoća
Godine 1980. američka Food and Drug Administration preporučila je trudnicama da ograniče svoju konzumaciju kofeina, kemikalije sadržane u kavi, čaju, kakau i napicima od kole. Preporuka je dana prvenstveno na temelju eksperimenata sa životinjama. Otada, međutim, studije provedene među trudnicama uvjerljivije su pokazale potrebu da se bude oprezan pri korištenju kofeina. The Journal of the American Medical Association nedavno je izvijestio kako 75 posto trudnica konzumira kofein, iako većina studija pokazuje da uzimanje više od 300 miligrama kofeina dnevno (oko tri šalice kave) može oštetiti fetus. Jedna novija studija, pak, navodi da čak i niže razine kofeina — 163 miligrama dnevno — mogu kod nekih žena povećati rizik od spontanog pobačaja. Autori studije primjećuju: “Razuman prijedlog bio bi smanjiti konzumaciju kofeinskih napitaka tijekom trudnoće.”
Zagađena tijela, zagađeni ekosistemi
Možda vas neće iznenaditi saznanje da u Sjedinjenim Državama kao posljedica upotrebe kokaina svake godine umre 3 020 ljudi; djelovanje zagađenja drogom na ljudsko tijelo dobro je poznato. No, National Geographic nedavno je izvijestio da proizvodnja droge uzrokuje i teško zagađenje u rijekama i potocima bolivijskih, peruanskih i kolumbijskih kišnih šuma. Časopis primjećuje: “Službenici su u 1992. širom svijeta zaplijenili oko 308 tona kokaina, podaci su američke Drug Enforcement Administration. Da bi se proizvela tolika količina — što je samo mali dio ukupne proizvodnje — potrebno je 106 milijuna litara petroleja, 4,2 milijuna litara razrjeđivača, 1,1 milijun litara sumporne kiseline, 70 000 litara solne kiseline i 14 000 litara amonijaka. Veliki dio ukupne količine baca se u riječne sustave, čime se uništava podvodni život i zagađuje voda koja se koristi za navodnjavanje i piće.”
Učestalost psihičkih poremećaja
Početkom 1994. The New York Times je izvijestio: “Skoro svaki drugi Amerikanac — 48 posto — proživio je u nekom trenutku u životu psihički poremećaj.” Studija provedena među više od 8 000 muškaraca i žena koju je vodio jedan sociolog, koristeći dijagnostičke intervjue licem u lice, otkrila je da je najučestaliji poremećaj jaka depresija; 17 posto iskusilo ju je bar nekad u životu. Četrnaest posto bilo je u nekom periodu ovisno o alkoholu. Times je zapazio da je jedno od iznenađenja u studiji bilo otkriće kako je 12 posto žena pretrpjelo posttraumatski stres, od kojih je polovina slučajeva “bila uzrokovana silovanjem ili spolnim napastovanjem”. Od svih onih koji su pretrpjeli psihijatrijske poremećaje, samo četvrtina ih je potražila profesionalnu pomoć. List citira riječi dr. Ronalda C. Kesslera, sociologa koji je vodio studiju: “Loša vijest je to da ima daleko više psihijatrijskih poremećaja nego što smo mislili. Dobra vijest je to da se mnogo više ljudi oporavi — većinom vlastitim snagama — nego što biste mogli zamisliti.”
Rizik pri operaciji povezan s alkoholom
Za pacijente koji piju više od pet alkoholnih pića dnevno tri puta je vjerojatnije da će doživjeti postoperativne komplikacije nego što je to slučaj kod pacijenata koji piju manje, navodi danski glavni kirurg dr. Finn Hardt. Kao što je nedavno izvijestio žurnal Danskog medicinskog udruženja, zloupotreba alkohola ima toksično djelovanje na praktično sve organske sustave; uzrokuje povećanu sklonost krvarenju kao i srčanim i plućnim problemima. Takva stanja obično potiču liječnike da preporuče dužu hospitalizaciju i više transfuzija krvi. Oni koji svakodnevno piju velike količine alkohola izlažu se opasnosti da im oslabi imunološki sustav, čime povećavaju rizik od infekcije. Međutim, pretrage su pokazale da se nakon nekoliko tjedana apstinencije stanje imunološkog sustava uvelike popravi. Dr. Hardt preporučuje da se prije bilo kakve operacije pacijenti uzdržavaju od alkohola kroz toliki vremenski period.
Djeca u ratu
Tijekom proteklih deset godina oko 1,5 milijuna djece ubijeno je u ratovima, navodi se u The State of the World’s Children 1994, izvještaju Fonda Ujedinjenih naroda za pomoć djeci. Daljnjih četiri milijuna onesposobljeno je, osakaćeno, oslijepljeno ili je zadobilo oštećenja mozga. Procjenjuje se da broj onih koji su postali izbjeglice iznosi barem pet milijuna. Djeca čak bivaju regrutirana kao vojnici. U mnogim zemljama djeca bivaju mučena i prisiljavana da gledaju zvjerstva ili sudjeluju u njima. U jednom području, silovanje djevojčica postalo je “sistematskim ratnim oružjem”. Izvještaj kaže: “Čini se ispravnim zaključiti da civilizacijski furnir nikada nije bio tanji.”
Ljudi gube bitku protiv skakavaca
“UN gubi u ratu protiv skakavaca”, izvijestio je početkom 1994. časopis New Scientist. Prema nedavnom skupu poljoprivrednih znanstvenika u Nizozemskoj, bitka koja je Ujedinjene narode stajala 400 milijuna dolara, a koju su isti potkraj 1980-ih poduzeli protiv skakavaca donijela je slabe rezultate. Ono što je uistinu okončalo tu pošast bio je neočekivani vjetar koji je insekte otpuhao u more. Skakavci se množe a zatim roje kad povremena kiša poškropi pustinju, uzrokujući pojavu zelenih busenova vegetacije. UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu pokušava uništiti skakavce prije nego se počnu rojiti, oslanjajući se na satelitske slike zelenih busenova u pustinji. Problem je u tome što sateliti previde mnoge manje busenove. Na tlu, lokalni ratovi i pomanjkanje sredstava često onemogućavaju timovima za zaprašivanje da dopru čak i do poznatih lokacija na kojima se skakavci razmnožavaju.
Dugovječni zvjezdoznanci
Žive li astronomi duže od drugih ljudi? Njemački prirodoslovni časopis Naturwissenschaftliche Rundschau izvještava o istraživanju dugovječnosti ljudi rođenih između 1715. i 1825. Tokom tih godina, 67 muškaraca koji su postali astronomima do svoje 25 godine dostiglo je prosječni životni vijek od 71,6 godina. Otprilike polovina ovih ljudi bili su Nijemci, no ipak, dvadesetpetogodišnji Nijemci imali su tokom tog razdoblja prosječnu vjerojatnost duljine življenja samo 60,7 godina. Zašto su zvjezdoznanci duže živjeli? “Moguće je da je visoka vjerojatnost duljine življenja astronoma na neki način povezana s tišinom i mirnoćom vezanima za njihov rad”, izvještava časopis. Ili, zaključuje časopis, “možda jednostavno doticaj s čudima svemira ili zaokupljenost njima može pozitivno djelovati na zdravlje”.
Birokratski jezik
U Italiji je tehnički i birokratski jezik mnogih službenih dokumenata toliko teško razumjeti da talijanska javna administracija smatra kako ga se mora pojednostavniti. Prema ministru javnih službi, Sabinu Casseseu, “to je administracija koja više nije u kontaktu sa svojim građanima, koja ne govori istim jezikom”. Tako će sada javni službenici morati početi govoriti razumljivim talijanskim umjesto “birokratskim” jezikom, jezikom punim termina koji nisu u svakodnevnoj upotrebi. Novitet je objavljen na prezentaciji “Kodeksa stila za pismenu komunikaciju u javnoj administraciji”. Sadržavajući vokabular od 7 050 lako razumljivih, osnovnih riječi, cilj rječnika je da eliminira brojne zastarjele i teške termine koji često zakone, obrasce, okružnice i saopćenja javnosti čine nerazumljivima za prosječnog građanina.