Megagradovi se polagano guše

MEGAGRADOVI, urbani divovi, rastu svuda u svijetu, privlačeći milijune onih koji su u potrazi za poslom, stanom i pogodnostima gradskog života. No cijena je visoka. Čak i samo udisanje zraka u tim gradovima koji se šire na sve strane postaje sve opasnije po čovjekovo zdravlje.

Nedavni izvještaj UNEP-a (Program UN-a za čovjekovu okolinu) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da se u posljednje vrijeme drastično pogoršava zagađenost zraka u 20 najvećih svjetskih gradova. “U nekim je slučajevima”, piše Our Planet, časopis koji u Keniji izdaje UNEP, “zagađenost zraka velika poput ozloglašenih londonskih smogova prije četrdeset godina.” U tom su pogledu najteže pogođeni stanovnici Mexico Citya, no ni deseci milijuna ljudi koji žive u gradovima kao što su Bangkok, Peking, Kairo i São Paulo ne prolaze puno bolje.

Koliko je opasan zrak u takvim gradovima? Pa, visoki postoci glavnih zagađivača, kao što su sumporni dioksid, ugljični monoksid i olovo, opasni su na više načina. Njihova djelovanja na tijelo imaju velik raspon: respiratorni i kardiovaskularni problemi, oštećenja neurološkog sustava, pa čak i bolesti koštane srži, jetre i bubrega.

Što je uzročnik tog zagađivanja? Prema časopisu Our Planet, najveći pojedinačni uzročnik u tim gradovima jest motorno vozilo. Budući da se za sadašnji broj vozila u svijetu — 630 milijuna — “očekuje da će se udvostručiti u narednih 20-30 godina, najvećim dijelom u urbanim područjima”, budućnost gradskog zraka izgleda uistinu crno. Da bi stvari bile gore, poduzelo se vrlo malo preventivnih mjera, budući da, prema izvještaju, u većini megagradova “postoji slaba svijest o ozbiljnosti tog problema”. Onda ne iznenađuje da Our Planet potiče te gradove da veliki prioritet daju mjerama usmjerenim pročišćavanju zraka. Ukoliko se to ne učini, budućnost je zloslutna. Prema procjeni časopisa: “Ovi se gradovi suočavaju s polaganim gušenjem dok se stanje njihovog zraka nastavlja pogoršavati.”