Pogled u svijet
Troškovi kriminala
Prema The Washington Postu, Sjedinjene Države svake godine potroše ili izgube 163 milijarde dolara usljed posljedica kriminala. List izvještava da je, čak i nakon uračunavanja inflacije, ovaj iznos još uvijek oko četiri puta veći od novca potrošenog godine 1965. List dodaje kako cijena kriminala uključuje “preko 31,8 milijardi za policiju na državnom i federalnom nivou, 24,9 milijardi za rehabilitaciju zatvorenika, 36,9 milijardi u gubicima u maloprodaji, 20 milijardi u pronevjerama u vezi s osiguranjem i 17,6 milijardi za gubitke u osobnoj imovini te za medicinske troškove. Još 15 milijardi troši se na osobnu sigurnost i zaštitu, 9,3 milijarde na sudske troškove te 7,2 milijarde na sudbeno proganjanje i javnu obranu”. Naprimjer, Post piše da troškovi liječenja žrtve povrijeđene u jednoj tipičnoj pucnjavi u području Washingtona D.C. iznose u prosjeku 7 000 američkih dolara, i to u prvih nekoliko sati nakon pucnjave. Ako žrtva preživi, troškovi iznose oko 22 000. Ako se vlada upusti u trošak hvatanja i osuđivanja počinitelja, tada je potrebno daljnjih oko 22 000 dolara godišnje za njegovo utamničenje.
Nepouzdana krv na Filipinima
Na Filipinima, službe za transfuziju krvi su “nepouzdane, neefikasne i rasipne”, zaključuje se u jednoj novoj studiji koju je proveo tim filipinskih liječnika. Kroz otkrića koja je ministar zdravstva te zemlje Juan Flavier označio “vrlo uznemirujućima”, studija je pokazala da manje od polovine banaka krvi u zemlji posjeduje kadrove sposobne za vršenje testova na AIDS, sifilis, hepatitis B i malariju. Nadalje, studija je pregledala 136 uzoraka krvi iz banaka krvi i otkrila da je, čak i kad se radi o već pregledanoj krvi, nekih 4 posto bilo zaraženo.
Otpad na informacijskoj superautocesti
Informacijska superautocesta, sistem kompjuterskih mreža koji omogućava izmjenu informacija između kompjuterskih korisnika, naširoko je razvikana kao čudo tehnike. No, ima ona i svojih nedostataka. Novinar Sean Silcoff pisao je u kanadskom listu Globe and Mail o dva mjeseca koja je proveo koristeći ovu “autocestu” u svrhu istraživanja. Zaključio je da je ona “prljava” i “u potpunosti prekrivena otpacima Zapadne kulture”. Zapazio je da je na sistemu koji je koristio bilo preko 3 500 “grupa za razgovor”, od kojih su se mnoge posvetile temama kao što su tračanje o zvijezdama zabave i sporta, odbojno neukusne šale te trivijalni detalji o popularnim TV emisijama. Jedna je čak raspravljala o metodama za izvršavanje samoubojstva. Silcoff je primijetio: “Potencijalno moćno oruđe biva uludo korišteno od strane društva koje je izgleda prepuno sociopata.”
Med za čir?
Pišući za kanadski list Medical Post, dr. Basil J. S. Grogono tvrdi da skromna pčela možda može više učiniti za one koji boluju od peptičnog čira nego što su čak i liječnici mogli tijekom proteklih decenija kada su često pribjegavali drastičnim kirurškim zahvatima. On piše kako sve više stručnjaka shvaća ulogu koju majušni mikroorganizam, Helicobacter pylori, igra kod peptičnih čireva. Iako su neki preporučivali korištenje lijekova za suzbijanje ovog mikroba, Grogono piše da ti lijekovi imaju neugodne nuspojave te da mikrobi mogu razviti otpornost na njih. S druge strane, on citira nedavno provedenu studiju objavljenu u listu Journal of the Royal Society of Medicine u kojoj su testirana antibakterijska svojstva meda. Jedna vrsta, koju proizvodi novozelandska pčela hranjena biljkom po imenu manuka (Leptospermum ericoides), bila je djelotvorna u borbi protiv ovog mikroba koji uzrokuje čir.
Olovo i vino
Znanstvenici u Belgiji i Francuskoj identificirali su potencijalnu opasnost koja vreba iz nekih francuskih vina — olovo. Olovo iz boca izrađenih od olovnog kristala te iz olovnih folija kojima se omata vrh boce može dospjeti u vino. No nova studija o kojoj se izvještava u listu Science News pokazala je kako je izvor visokih količina organskih olovnih spojeva kod francuskih vina nekih berbi olovni benzin. U mjestima u kojima se vinogradi nalaze pokraj prometnih ulica, olovo iz ispušnih plinova dospjelo je u grožđe. Razine organskih olovnih spojeva bile su od 10 do 100 puta više od onih koje se mogu naći u vodi za piće. Richard Lobinski sa Sveučilišta u Antwerpenu u Belgiji preporuča izbjegavanje samo berbi između 1975. i 1980. budući da se u Francuskoj upotreba olovnog benzina smanjila tek krajem 1970-ih. Međutim, on također piše da je olovni benzin još uvijek u upotrebi, naročito u Srednjoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu. Tvrdi da su organski olovni spojevi još opasniji od normalnog olova budući da ih se “lako može apsorbirati, a naročito je to slučaj s mozgom”.
Djeca na otoku slobodnom od televizije
Sveta Helena, mali otočić smješten na otprilike trećini puta od Zapadne Afrike do Južne Amerike, diči se djecom koja su “među najuravnoteženijom [djecom] na svijetu”, kaže londonski The Times, citirajući izvještaj iz vodećeg obrazovnog žurnala Support for Learning. Autor izvještaja dr. Tony Charlton otkrio je da je samo 3,4 posto otočanske djece u dobi od 9 do 12 godina imalo ozbiljnije probleme u ponašanju. The Times piše da je to “najniža ikad zabilježena [stopa] za ikoju dobnu skupinu igdje u svijetu”. Koji je razlog za postojanje ove dobro uravnotežene djece? Jedna mogućnost jest to da je djeci lako dostupno vrlo kvalitetno obrazovanje. No, Charlton planira istražiti još jedan mogući razlog. Sve dok nedavno nije instalirana satelitska mreža, na otoku nikada nije emitiran nikakav televizijski program. Očekuje se da će u roku od tri godine od 1 500 domaćinstava 1 300 njih imati televizor. Charlton će uskoro započeti rad na studiji o bilo kakvim budućim promjenama na otočanskoj djeci.
Nema alimentacije, nema dozvole
Američka država Maine zauzela je čvrst stav po pitanju roditelja koji odbijaju isplaćivati sudskim putem određenu alimentaciju. Osmorici takvih delikventnih očeva oduzela je vozačku dozvolu. Prema The New York Timesu, Jane Sheehan, povjerenica socijalne službe države Maine, kaže da je ovih osam očeva dugovalo ukupno 150 000 američkih dolara te da je svaki od njih primio opsežno upozorenje da bi mogao izgubiti dozvolu. “To nikoga nije trebalo iznenaditi”, citira Times njene riječi. “Još od prošlog kolovoza upozoravamo ljude da će doći ovaj dan.” Njezin je ured uputio slična upozorenja za 17 400 roditelja koji su kasnili s isplatama alimentacije više od 90 dana. Dosad je kao posljedica toga isplaćeno nekih 11,5 milijuna dolara alimentacije.
Pametni poljoprivrednici, bistre vrane
U Japanu neprestano traje bitka oko toga kome pripada žetva od usjeva. Vrane i poljoprivrednici neprestano su u konfliktu, a lukave vrane vrlo brzo proviđaju kroz taktike koje poljoprivrednici izmisle. Međutim, sada oštroumni poljoprivrednici iz pokrajine Nagano iskorištavaju najgore instinkte ovih ptica kako bi ih uhvatili, kaže Asahi Evening News. Montirali su pokraj svojih usjeva kavez površine devet kvadratnih metara i visine tri metra i stavili u njega vrane iz drugog područja. Pohlepne mjesne vrane, bijesne na ove uljeze na njihovom teritoriju, ulete u kavez kako bi napale “strane” vrane, no i same bivaju uhvaćene. Konačno uspjeh? Jedan od poljoprivrednika kaže: “Ustvari, većina vrana koje kavez zavara lutalice su. Mjesne djevojke toliko su bistre da sada prave budale od nas i odlete dalje.” I tako se bitka nastavlja.
Preko milijardu pušača
Prema nedavnim podacima WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije), broj ljudi u svijetu koji puše cigarete iznosi 1,1 milijardu. Ako se sadašnji trend nastavi, upozorava WHO, “oko pola milijarde trenutno živućih ljudi bit će usmrćeno duhanom, a polovina njih, 250 milijuna ljudi, umrijet će u srednjim godinama”. U industrijski razvijenim zemljama pušenje cigareta donekle je opalo od 1980-ih, no u zemljama u razvoju prisutan je porast. Tako svjetska potrošnja i dalje ostaje 1 650 cigareta godišnje po svakoj odrasloj osobi. Direktor WHO-ovog programa sprečavanja zloupotrebe tvari Hans Emblad kaže: “Dosad je krajnji učinak uspješne trgovine duhanom u zemljama u razvoju bilo premještanje područja povećane konzumacije duhana iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju. Epidemija duhana nije još stavljena pod globalni nadzor.”
Bezopasne smetnje pri govoru
Na konferenciji u Darmstadtu u Njemačkoj članovi Interdisciplinarnog udruženja za liječenje mucanja upozorili su roditelje da ne budu previše zabrinuti zbog bezopasnih smetnji pri govoru kod njihovih mališana. “Od petero djece u dobi od četiri do šest godina, četvero ih ima manje smetnje pri govoru koje nalikuju mucanju, no koje se obično izgube same po sebi”, izvještava list Süddeutsche Zeitung. Kako bi roditelji trebali reagirati kad njihov mališan zapinje na nekim riječima? “Da ne bi dijete lišili njegove prirodne nesputanosti u govoru”, komentira list, “roditelji bi trebali izbjegavati stavljati dijete pod pritisak da pravilno izgovara riječi, trebali bi mu dati dovoljno vremena i izgrađivati njegovo samopouzdanje.”