Nezdravi načini života — kolika im je cijena?

“BOLEST je gospodar svakome čovjeku”, kaže jedna danska poslovica. Svatko tko je obolio od neke kronične bolesti spremno će potvrditi da taj “gospodar” zna biti itekako okrutan! No možda će vas iznenaditi saznanje da bolest često više podsjeća na gosta kojeg ste sami pozvali nego na gospodara. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti drže da 30 posto dana koje pacijenti odleže u bolnici otpada na bolesti i ozljede koje bi se inače mogle spriječiti. Što je uzrok? Razni nezdravi i opasni načini života. Razmotrite neke od primjera.

PUŠENJE. Pedesettrogodišnjak Ira boluje od emfizema pluća — posljedice gotovo četiri desetljeća pušenja. Da bi se liječio, treba konstantno primati kisik u bocama, što mjesečno košta oko 400 dolara. Godine 1994. je njegovo devetodnevno bolničko liječenje rezultiralo računom od 18 000 dolara, tako da su Irini ukupni zdravstveni troškovi te godine dosegli dobrih 20 000 dolara. No Ira ipak ne smatra da bi hitno morao prekinuti s pušenjem. “Nikako da me prođe ta nevjerojatna želja”, kaže on.

Ira nije jedini takav slučaj. Unatoč dobro poznatim opasnostima od pušenja, ljudi diljem svijeta dnevno popuše oko 15 milijardi cigareta. Računa se da u Sjedinjenim Državama godišnji zdravstveni izdaci za bolesti povezane s pušenjem iznose 50 milijardi dolara. To znači da je 1993. u prosjeku za svaku kupljenu kutiju cigareta oko 2,06 dolara otišlo na medicinske troškove povezane s pušenjem.

Medicinski troškovi povezani s pušenjem mogu se početi nagomilavati čim dijete dođe na svijet. Da navedemo tek jedan primjer: jedna studija provedena u Sjedinjenim Državama ustanovila je da je kod beba čije majke puše dvaput veći rizik za pojavu zečje usne ili rascjepa nepca, deformacije koja može zahtijevati čak četiri operacije prije navršene druge godine života. Doživotni troškovi liječenja ove deformacije i s njom povezani izdaci u prosjeku iznose 100 000 dolara po osobi. Dakako, nema tih novaca koji bi se usporedili s emocionalnim posljedicama koje ostavlja ova urođena tjelesna mana.

Neki kažu da visoke zdravstvene troškove uslijed pušenja anulira činjenica da mnogi pušači ne dožive dob u kojoj bi im socijalno osiguranje počelo isplaćivati novčanu pomoć. Međutim, komentira The New England Journal of Medicine, “taj je zaključak diskutabilan; osim toga, većina ljudi složila bi se s tim da prijevremeno umiranje od pušenja nije humani način da se kontrolira izdatke u zdravstvu”.

ZLOUPOTREBA ALKOHOLA. Zloupotreba alkohola povezuje se s brojnim zdravstvenim problemima, među kojima su ciroza jetre, srčane bolesti, gastritis, čirevi i upala gušterače. Također može smanjiti otpornost na zarazne bolesti, kao što je upala pluća. U Sjedinjenim Državama svake godine “10 milijardi dolara ode na liječenje ljudi koji se ne mogu kontrolirati u piću”, kaže dr. Stanton Peele.

Alkohol često štetno djeluje i na plod u maternici. Samo se u Sjedinjenim Državama svake godine rodi na desetke tisuća deformirane djece zato što su njihove majke pile za vrijeme trudnoće. Kod neke od te djece dijagnosticiran je alkoholni sindrom ploda i ona često imaju tjelesne i psihičke poremećaje. Procjenjuje se da za svako dijete koje boluje od alkoholnog sindroma ploda medicinski troškovi tijekom života iznose prosječno 1,4 milijuna dolara.

Budući da alkohol oslabljuje kontrolu impulzivnih reakcija, neumjerenost u piću često je sukrivac za nasilničke ispade koji mogu prouzročiti ozljede kod kojih je potrebna liječnička intervencija. Tu je i nenadoknadiva šteta koju uzrokuju osobe koje u pijanom stanju sjedaju za volan. Razmotrite što se dogodilo s osmogodišnjom djevojčicom po imenu Lindsey, koju su nakon sudara s jednim pijanim vozačem jedva nekako izvukli sa stražnjeg sjedala majčinog automobila. Lindsey je odležala u bolnici sedam tjedana i morala je ići na nekoliko operacija. Troškovi njenog liječenja prešli su 300 000 dolara. Imala je sreće da je uopće preživjela.

ZLOUPOTREBA DROGE. Jedna istraživačica procjenjuje da u Americi godišnji troškovi uslijed zloupotrebe droge iznose 67 milijardi dolara. Joseph A. Califano, ml., predsjednik Centra za ovisnosti i zloupotrebu opojnih sredstava pri njujorškom Columbia Universityu, upozorava na još jedan skupi aspekt tog problema: “Crack-bebe, koje su prije deset godina bile prava rijetkost, danas preplavljuju odjele za novorođenčad gdje jednodnevni boravak košta 2 000 dolara. (...) Podići jedno preživjelo novorođenče do zrelosti može koštati milijun dolara.” Osim toga, kaže Califano, “to što trudnice nisu zatražile trudničku skrb i što su se nastavile drogirati odgovorno je za velik dio one gotovo 3 milijarde dolara koje je 1994. Medicaid potrošio na bolničko liječenje pacijenata narkomana”.

Tragičnost te situacije još je veća kad se uzme u obzir i neizmjerna cijena koju ljudi plaćaju zbog tog poroka. Bračne svađe, zapostavljanje djece i osiromašivanje budžeta samo su neki od uobičajenih problema što pogađaju obitelji koje muči narkomanija.

PROMISKUITET. U Sjedinjenim Državama preko 12 milijuna ljudi svake se godine zarazi spolno prenosivim bolestima, čemu Sjedinjene Države mogu zahvaliti najvišu stopu obolijevanja od spolno prenosivih bolesti među razvijenim zemljama. David Celentano, s Johns Hopkins University School of Hygiene and Public Health, naziva to “nacionalnom sramotom”. Neposredni izdaci za te bolesti, ne uključujući AIDS, iznose oko 10 milijardi dolara godišnje. Tinejdžeri su naročito ugroženi. A to nimalo ne čudi! Sudeći po jednom izvještaju, do četvrtog razreda srednje škole otprilike 70 posto njih već je imalo spolni odnos, a gotovo 40 posto imalo je najmanje četiri partnera.

AIDS je zdravstvena katastrofa za sebe. Početkom 1996. najefikasnija raspoloživa terapija — kombinacija inhibitora proteaza i standardnih starijih lijekova — koštala je između 12 000 i 18 000 dolara godišnje po osobi. No to je samo mali dio one zakulisne cijene AIDS-a, u koju ulazi pad produktivnosti oboljelog, kao i onih koji izostaju s posla ili iz škole da bi se brinuli za njega. Procjenjuje se da će do 2000. godine HIV i AIDS diljem svijeta progutati između 356 i 514 milijardi dolara — što je ekvivalentno uništenju kompletne privrede Australije ili Indije.

NASILJE. U vrijeme dok je bila američka ministrica zdravstva, Joycelyn Elders je izvijestila da je 1992. godine nasilje koštalo zdravstvo 13,5 milijardi dolara. Američki predsjednik Bill Clinton je primijetio: “Jedan od razloga što je zdravstvena njega u Americi toliko skupa jest taj što su naše bolnice i ordinacije hitne pomoći prepune izbodenih ili prostrijeljenih ljudi.” S dobrim razlogom The Journal of the American Medical Association naziva nasilje u Sjedinjenim Državama “kritičnom stavkom zdravstva”. U izvještaju se nastavlja: “Premda nasilje nije bolest u ‘klasičnom’ smislu, ono jednako duboko utječe na individualno i kolektivno zdravlje kao i mnoge fiziološke bolesti — možda čak i dublje.”

Izvještaj koji je podnijelo 40 bolnica iz Colorada kaže da je u prvih devet mjeseci 1993. na svaku žrtvu nasilja potrošeno prosječno 9 600 dolara. Više od polovine hospitaliziranih osoba nije imalo zdravstveno osiguranje, a mnoge od njih nisu mogle ili pak nisu htjele platiti troškove svog liječenja. Takve situacije dovode do povećanja poreza, premija osiguranja i bolničkih računa. Colorado Hospital Association izvještava: “Svi mi to plaćamo.”

Promjena načina života

S ljudske točke gledišta, izgledi za preusmjeravanje tendencije nezdravih načina života nisu ohrabrujući. “Amerika nije edenski vrt i mi se nikada nećemo u potpunosti osloboditi zloupotrebe opojnih sredstava”, kaže se u jednom izvještaju Columbia Universitya. “No koliko budemo obuzdavali takvu zloupotrebu, shodno tome ubirat ćemo i bogatu žetvu u vidu zdravijih beba, smanjenja nasilja i kriminala, nižih poreza, pada zdravstvenih izdataka, većih zarada, bolje obrazovanih učenika i manje oboljelih od AIDS-a.”

Jehovini svjedoci ustanovili su da Biblija pruža najveću pomoć u postizanju tog cilja. Biblija nije obična knjiga. Nju je nadahnuo čovjekov Stvoritelj, Jehova Bog (2. Timoteju 3:16, 17). On je taj ‘koji te uči da bi napredovao, vodi te putem kojim treba da ideš’ (Izaija 48:17). Načela iznesena u Bibliji koriste zdravlju, a oni koji žive po njenim savjetima uživaju bogate koristi.

Naprimjer, Esther je nekada bila strastveni pušač.a Kad je počela proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima, žena s kojom je proučavala pozvala ju je da provede jedan dan u razgledavanju svjetske centrale Jehovinih svjedoka u Brooklynu (New York). Esther je isprva oklijevala. Znajući da Jehovini svjedoci ne puše, pitala se kako će izdržati čitav dan u njihovom društvu. Stoga je u torbicu spremila jednu cigaretu, misleći da će se, bude li osjetila potrebu da je popuši, jednostavno odšuljati u toalet. Baš kao što je planirala, Esther je nakon jednog obilaska otišla u ženski toalet i izvadila cigaretu. No onda je nešto zapazila. Prostorija je bila besprijekorno čista i zrak je bio svjež. “Naprosto nisam mogla zapaliti cigaretu i zaprljati tu prostoriju”, prisjeća se Esther, “pa sam je bacila u školjku i pustila vodu. I to je bila posljednja cigareta u mom životu!”

Diljem svijeta milijuni ljudi kao što je Esther uče živjeti u skladu s biblijskim načelima. To rade za vlastito dobro i postaju korisniji članovi društva u kojem žive. A što je najvažnije, oni donose čast svom Stvoritelju, Jehovi Bogu. (Usporedite Priče Salamunove 27:11.)

Premda čovjek, ma koliko se trudio, ne može ponovo stvoriti “edenski vrt”, Biblija kaže da će Bog to učiniti. Druga Petrova 3:13 kaže: “Čekamo po obećanju njegovu [Božjem] novo nebo i novu zemlju, gdje pravda živi.” (Usporedite Izaiju 51:3.) Na toj novoj zemlji zdravstvo više neće predstavljati brigu, jer će se čovječanstvo radovati životu u savršenom zdravlju — onako kako je to Bog od početka naumio (Izaija 33:24). Da li biste željeli doznati nešto više o Božjim obećanjima? Jehovini svjedoci će vam drage volje pomoći.

[Bilješka]

[Zahvala na stranici 26]

© 1985 P. F. Bentley/Black Star