Kako zdrava hrana može poboljšati vaše zdravlje

KAKVA je samo radost vidjeti dobro hranjeno dijete! Ipak, dijete ne biva zdravo pukim slučajem. “U našoj je obitelji jednostavna, ali hranjiva, hrana oduvijek imala veliku važnost, ne samo u pogledu našeg novčanog budžeta već i u pogledu vremena utrošenog u pripremanje hrane te u zajedničko uživanje u njoj”, prisjeća se Kanađanka Kate, koja živi u Brazilu. “Budući da moja majka nije radila na svjetovnom poslu, svakog bismo dana došli iz škole kući, a tamo bi nas dočekali izvrsni mirisi jela koje je spremala a možda i pite ili kolača koje je pekla.”

Međutim, prema časopisu The Economist, umjesto da se prehranjuju zdravom hranom, “oko 780 [milijuna] ljudi u siromašnim zemljama, a to je svaki peti njihov stanovnik, nema dovoljno hrane”. “Čak dvije milijarde ljudi koji dobiju dovoljno hrane da bi se prehranili, nemaju, međutim, dovoljno vitamina i minerala koji su im potrebni.” Pothranjena osoba nije samo oslabljena već je i manje sposobna koristiti drugima. Stoga je, u pogledu pothranjene djece, ekonomist Eduardo Giannetti da Fonseca sa Sveučilišta u São Paulu (Brazil), citiran kako kaže: “To je [rasipanje bogatstva u obliku ljudi] najveći problem. (...) Smatram da među tom djecom postoje talenti i sposobnosti koji zbog siromaštva ostaju neotkriveni. Među njima bi se, u drugačijim uvjetima, mogao pojaviti jedan Albert Einstein.” Časopis Veja tvrdi: “Zemlja gubi potencijalno produktivne ljude koji propadaju zbog slabe prehrane te se razbacuje potencijalna rezerva inteligencije, kreativnosti i energije.” Stoga će mudri roditelji, unatoč visokim životnim troškovima, pružiti svojoj djeci solidan temelj investirajući u hranjivu hranu.

Mudra investicija

“Investirati” znači “upotrijebiti za buduće koristi ili prednosti”. Kako možete investirati u prehranu? Kad bi to bilo potrebno, biste li se odrekli luksuza ili prestižnih stvari i utrošili svoj ograničeni budžet da biste kupili zdravu hranu?

“Kod osjetila nije slučaj da ona počivaju u stanju neaktivnosti sve dok prilikom rođenja djeteta ne budu aktivirana; dokazi ukazuju na to da osjetilni sustavi funkcioniraju puno prije rođenja”, kaže se u djelu The New Encyclopædia Britannica. Stoga je idealan način da se započne s hranjenjem djeteta taj da se njegova majka dobro hrani. Sljedeći korak — nakon rođenja — jest hraniti dojenče majčinim mlijekom, budući da majčino mlijeko pruža kompletnu ishranu te čak imunizira protiv uobičajenih bolesti. Jedna publikacija Ujedinjenih naroda, pod nazivom Facts for Life, kaže: “U prvih nekoliko mjeseci dojenčetova života, sâmo majčino mlijeko najbolja je moguća hrana i najbolje moguće piće. Kad navrši četiri do šest mjeseci, dojenčad, pored majčinog mlijeka, treba i drugu hranu.”

Premda ima izvanrednu sposobnost regeneriranja, ljudsko tijelo ne bi trebalo uzimati kao nešto samo po sebi razumljivo. Na početku života neobično je važno ojačati ga zdravom hranom. The World Book Encyclopedia kaže: “Do navršene šeste godine života, čovjekov je mozak već dostigao svoju ukupnu težinu koja iznosi otprilike tri funte (1,4 kilograma). Većina moždanih stanica već je formirana prilikom dolaska na svijet, pa je zato povećanje težine uglavnom rezultat rasta stanica. Osoba u životu najbrže uči i stječe nove obrasce ponašanja tokom ovog šestogodišnjeg razdoblja.” Stoga će se kod djeteta, čak i ako ima dobru prehranu nakon navršene šeste godine života, razviti relativno malo dodatnih moždanih stanica. Kate primjećuje: “Zdrava, hranjiva hrana jedan je od najboljih poklona koje roditelji mogu dati svojoj djeci. Čak i ako im ne mogu pružiti mnoge stvari koje su navodno nužne za život, a koje su često puki luksuz, roditelji koji investiraju u mentalno i fizičko zdravlje svoje djece pružaju im od dojenačke dobi dobar životni temelj koji se nikada ne može nadomjestiti.”

Zašto je dobro imati raznoliku prehranu?

Za fizički i mentalni rast djeteta potrebna je hrana bogata proteinima. Slaba ishrana usporava djetetov mentalni razvoj u školi, a dijete može postati bezvoljno i iscrpljeno, nesposobno da obraća punu pažnju onome što se uči ili da to upamti. Najmanje 25 različitih deficijentnih bolesti javlja se kao posljedica nedostatka neke osnovne hranjive tvari — proteina, vitamina, esencijalnih masti ili hranjivih elemenata.

Razmotri Joaquimov primjer. “Naša je obitelj bila siromašna”, kaže on. “No imali smo zemlju te smo uzgajali gotovo sve što smo jeli. Za svaki obrok imali smo kukuruz i raženi kruh napravljen od žitarica u zrnu i to je doprinijelo našoj dobroj ishrani. Skoro svakoga dana moja je majka kuhala juhu u kojoj je bilo raznog povrća, uključujući grah, a to je zadovoljavalo mnoge naše potrebe za hranjivim tvarima. Nismo imali puno mesa, ali smo zato imali ribu, najčešće srdele, bakalar i haringe.” On dodaje: “Moja je majka imala petero djece i ne sjećam se da se ijedno od nas razboljelo, osim od prehlade i gripe. Mislim da su tome doprinijeli naši raznovrsni obroci.” Jedna majka sedmero djece objašnjava: “Trebali smo pribaviti hranjivu hranu po niskim cijenama. Zato smo zasadili povrtnjak, koji je, premda je bio malen, davao dovoljno hrane za naše potrebe.” Ona dodaje: “Naša djeca nikada nisu imala neku ozbiljnu bolest i uvijek su imala jako dobar uspjeh u školi.”

Vašem su tijelu potrebna 22 od 103 službeno priznata kemijska elementa i to u svojstvu hranjivih tvari. Iako je nemoguće pojedinačno utvrditi točnu količinu vitamina, minerala i proteina koja vam je potrebna, raznovrsna prehrana zadovoljit će vaše potrebe. U jednom se izvoru kaže: “Ključ za dobru prehranu jest raznolika ishrana koja uključuje sve vrste hranjivih tvari.”

Što ako vaša djeca ne vole određenu hranu, kao što je povrće gorkog okusa? Prema riječima jednog iskusnog kuhara, roditelji bi trebali davati djeci “puno različitog povrća koje je dostupno u njihovom kraju. Mnogi odrasli ne jedu povrće zato što ga nisu jeli kad su bili djeca. Budući da povrće daje vlaknastu građu i zadovoljava mnoge naše potrebe za vitaminima te budući da je jeftino, roditelji bi ga uvijek trebali davati svojoj djeci”. Zašto, dakle, ne biste naučili nove recepte u kojima je dobro iskorišteno svježe povrće i voće, možda servirano u ukusnom varivu ili gulašu? Što se tiče takozvanih praznih kalorija, on predlaže: “Roditelji ne bi trebali držati slatkiše u kući, osim u specijalnim prilikama. Ukoliko ih nemaju, [djeca] ih neće ni jesti.”

Premda jedenje dovoljnih količina dobre hrane svodi opasnost od pothranjenosti na najmanju moguću mjeru, neki si ljudi stvaraju probleme prekomjernim jedenjem. Prekomjerno uzimanje kalorija koje je veće od tjelesnih potreba može uzrokovati gojaznost, koja je povezana s dijabetesom i bolesti srca.a Budući da niti lijekovi niti tjelesna aktivnost ne mogu zamijeniti ispravne navike hranjenja, dobar je savjet smanjiti potrošnju masti, šećera, soli i alkohola. Isto bi tako, kako kaže jedna enciklopedija, “trebalo poduzeti korake da se minimalizira glad, usamljenost, depresija, dosada, ljutnja i iscrpljenost, jer sve to može aktivirati napad prejedanja”.

Uravnoteženo gledište o hrani i zdravlju

Biblija nije priručnik o prehrani; no ona nam pomaže da budemo uravnoteženi u stvarima povezanima sa zdravljem. Apostol Pavao upozorio je na one koji zapovijedaju drugima da se ‘uzdržavaju od jela koja Bog stvori za jelo sa zahvalnošću vjernima i onima koji poznaše istinu’ (1. Timoteju 4:3). Bog želi da budemo zadovoljni onim što nam je na raspolaganju te da to dobro iskoristimo. “Bolje je malo sa strahom Gospodinovim nego veliko blago s nemirom” (Priče Salamunove 15:16).

Danas nitko nema savršeno zdravlje. Zašto onda ne biti razuman, umjesto nepromišljen, ili prekomjerno uznemiren? Neumjeren ili fanatičan interes za prehranu ili za stvari povezane sa zdravljem može dovesti do toga da izgubimo uravnoteženost.

Prema sadašnjem stanju stvari, unatoč nastojanjima da se brinemo za svoje zdravlje, na kraju ostarimo i umremo. Sretni smo, međutim, što nam Biblija jamči da će Božje Kraljevstvo okončati pothranjenost i bolest. Premda su ljudski planovi za okončanje gladi doživjeli neuspjeh, možemo se nadati svijetu s obiljem hranjive hrane za sve ljude (Psalam 72:16; 85:12).

[Bilješka]

[Okvir na stranici 7]

SAVJETI KAKO POMOĆI SVOM DJETETU DA IMA DOBRE NAVIKE HRANJENJA

◻ Pokažite dobar primjer.

◻ Ne dozvolite djeci da jedu samo ono što žele.

◻ Izbjegavajte držati u kući bezvrijednu hranu ili slatkiše.

◻ Naučite djecu da cijene različite vrste hrane.

◻ Držite se točno određenog vremena za obroke, uključujući doručak.

◻ Ne dozvolite da televizijske reklame utječu na to što ćete jesti.

◻ Ne dozvolite da djeca sama uzimaju hranu iz hladnjaka.

◻ Naučite djecu da vam pomažu kod pripremanja hrane.

◻ Razvijajte kod djece zahvalnost za svakodnevnu hranu.