Nepravilan način ishrane

STANOVNICI područja u kojima mnogi ljudi dožive sto godina, imaju više toga zajedničkog. Jedan od zajedničkih činilaca je ishrana. Dr. Davies piše: “Ishrana im je skromna, siromašna kalorijama i prirodna.”

Budući da ti ljudi jedu hranu bogatu vitaminima, a veoma malo slatkog, jedva je tko među njima predebeo. Oni troše veoma malo mesa, a potrebu za proteinima pokrivaju uglavnom mliječnim proizvodima, grahom i lećom. “Vrijedno je zapaziti da jedva tko od tih stogodišnjaka oboli od neke toliko raširene smrtonosne bolesti”, primjećuje dr. Davies.

Mnoge su obitelji sklone bolestima, jer se ne hrane na pravilan način. A posljedica toga je da svake godine milijuni ljudi umiru prije vremena. Zastrašujuću situaciju prouzročila je lakomost trgovačkog svijeta, izbjegavanje da se javnost o svemu obavijesti, kao i ravnodušnost. Na primjer, mnoge se živežne namirnice toliko profinjuju, da im ostaje jedva nešto hranjivog. Ali, time se postiže dulji vijek trajanja i sposobnost uskladištenja.

Zahvaljujući tempu današnjeg života, mnogi su navikli nešto malo pojesti “na brzinu”, umjesto da si uzmu vremena za pripremanje obroka od svježeg povrća i voća, što je potrebno njihovom organizmu da bi dobro funkcionirao. Često se gladan želudac umiruje slatkišima ili malo hranjivim zalogajima. Daleko se više troši limunada, pivo i pića s jedva nešto vitamina ili proteina, nego mlijeko ili juhe.

Mnogi imaju problema sa suvišnim kilama, zato jer ili jedu previše ili se hrane jednoličnom hranom. Prekomjerno uživanje masnih jela pogoduje prije svega srčanim bolestima, a pretpostavlja se da pospješuje rak crijeva, kao i neke druge vrste raka.

Naravno, ni puno vrijedna hrana ne jamči nikome zdravlje, jer obolijevaju i ljudi koji se hrane na taj način. Ipak, korisno je interesirati se za pravilan način ishrane. Velik dio čovječanstva nije u mogućnosti da se ispravno prehranjuje, jer im nedostaje potrebna hrana. A čovjek ne posjeduje gotovo nikakvo rješenje tog problema.