INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • g96 22. 1. str. 24–27
  • Čuvajte se ‘riječnih očiju’!

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Čuvajte se ‘riječnih očiju’!
  • Probudite se! – 1996
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Smrtonosne ‘riječne oči’
  • Luksuz ugrožava njihov opstanak
  • Poštedjeti lovca
  • Razotkriveni neki mitovi u koje se dugo vjerovalo
  • Nije sve okrutnost i nasilje
  • Pogledajmo izbliza krokodila
    Probudite se! – 1995
  • Krokodilova čeljust
    Probudite se! – 2015
  • Volite li krokodile?
    Probudite se! – 2005
  • Češljasti krokodil — kralj u svijetu gmazova
    Probudite se! – 1999
Više
Probudite se! – 1996
g96 22. 1. str. 24–27

Čuvajte se ‘riječnih očiju’!

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ AUSTRALIJE

PUSTOLOVNO raspoložena turistkinja mirno je veslala u svom kanuu pritokom East Alligator Rivera u zadivljujućoj močvari australskog Sjevernog Teritorija, u nacionalnom parku Kakadu. Iznenada, nešto za što je mislila da je bezopasan komad plutajućeg drveta počelo je snažno tresti njen kanu. Bio je to strašan češljasti krokodil, a turistkinja se našla na njegovom teritoriju u najopasnijoj godišnjoj sezoni.

Sumanuto je zaveslala u suprotnom pravcu prema grupi stabala. Kad je nogom stala na prve grane, krokodil je izišao iz vode, povukao je dolje i okrenuo je ukupno tri puta. Svaki put kad je krokodil promijenio svoj stisak, žena se uporno pokušavala uspeti na blatnu riječnu obalu. U trećem pokušaju uspjela se uspeti na obalu, vukući se dva kilometra sve dok jedan šumar nije čuo njeno očajničko dozivanje upomoć. Unatoč groznim ranama, žena je preživjela.

Taj umalo tragičan događaj desio se 1985. Dvije godine kasnije jedna je američka turistkinja bila lošije sreće. Oglušila se na upozorenja svojih prijatelja i odlučila je plivati u rijeci Prince Regent (Zapadna Australija), koja je prepuna krokodila. Napao ju je i usmrtio jedan češljasti krokodil. Izvještaji o tome da je u rijeci bilo mladih krokodila ukazuju na to da se vjerojatno radilo o ženki krokodila koja je štitila svoje mlade.

Smrtonosne ‘riječne oči’

Sve što ribar na ušću vidi na mjesečini jesu krugovi koji nastaju kad neki insekt sleti na vodu mirnu kao ulje. No ipak, ribar na krajnjem sjeveru Australije uvijek je oprezan zbog onog što se ne vidi — zbog ‘riječnih očiju’. Kad bi ih osvijetlio lampom, krokodilove oči koje nečujno izbijaju na površinu vode zasjale bi fosforescentno-crvenom bojom. Ribar je uljez na teritoriju drevnog grabežljivca.

Od 12 vrsta krokodila koliko ih ima u svijetu, australski češljasti krokodil, koji živi i u drugim područjima, jedna je od najvećih i najopasnijih. Može narasti i do 7 metara u dužinu. Plijen koji ništa ne sluti prekasno spazi svijetleće oči da bi izbjegao krokodilov nagli napad i ozloglašenu tehniku utapljanja smrtonosnim prevrtanjem. Znalo se dogoditi da lovina tako velika kao što su bivoli, stoka i konji bude napadnuta dok kod obale utažuje žeđ.

Luksuz ugrožava njihov opstanak

Prastari mit o tome da krokodil nad svojom žrtvom lije licemjerne suze od tuge uvukao se u modernu kulturu u vidu fraze “krokodilske suze”. No nije baš puno ljudskih suza bilo proliveno zbog krokodila. Dapače, ovog se gmaza koji je ljubitelj vode nemilosrdno lovilo zbog njegove dragocjene kože.

Mnogi su krokodili paradirali modnim revijama visoke mode u vidu tražene kožne galanterije, budući da kožu češljastog krokodila neki smatraju najboljom kožom na svijetu — najmekšom i najizdržljivijom kožom koja postoji. Nedavno je u Londonu za jednu žensku torbu na rasprodaji zatražena cijena od 15 000 dolara. Krokodilska koža u mnogim dijelovima svijeta još uvijek predstavlja statusni simbol.

Primamljivost velikih profita ugrozila je opstanak češljastog krokodila u Australiji. Od 1945. do 1971. samo u Sjevernom Teritoriju pobijeno je približno 113 000 tih gmazova. U namjeri da se izbjegne njihovo istrebljenje, ranih 1970-ih uvedena su ograničenja na lov krokodila, a zahvaljujući tome do 1986. njihov se broj u divljini vratio na staro. Stoga u Australiji krokodil više nije ugrožen, premda neki tvrde da njegov okoliš jest.

Poštedjeti lovca

Svjesno ili nesvjesno, australsko je aboridžinsko stanovništvo stoljećima štitilo populaciju krokodila. Dok su neka plemena bila vješti lovci na krokodile, druga su plemena iz vjerskih razloga zabranjivala njihov lov.

Posljednjih je godina uzgoj krokodila, popraćen naglaskom na edukaciju, pripomogao njihovom očuvanju. Turisti sada hrle na farme krokodila, osiguravajući im financijski uspjeh, dok se programima za uzgoj omogućava prerada krokodilske kože i mesa a da se ne ugrožavaju populacije u divljini.

Jedan poznati australski uzgajivač krokodila smatra da ljudi čuvaju samo nešto što vole, razumiju i nešto čemu posvećuju izvjestan dio svog prostora i vremena. On je komentirao: “Zato krokodili nemaju puno šanse za uspjeh. No njihova je ekološka vrijednost jednaka vrijednosti bilo koje modne galanterije.”

Uzbudljivo je posjetiti farmu krokodila dok osoba izbliza promatra kožne gmazove močvarnih boja — ali iza zaštitne žičane ograde. Radnici na farmi prkose strahu i ulaze u kaveze s krokodilima, pozivajući ih da izvode svoje točke i nagrađujući ih sirovom piletinom i drugim mesom. Međutim, nedavno je jedan radnik gorkim iskustvom naučio da se krokodila nikad ne bi smjelo olako shvaćati. Neočekivano, gmaz se odjednom obrušio na njega i otkinuo mu lijevu ruku!

S druge strane, držati u rukama 12-mjesečnog krokodila predstavlja pravi doživljaj i vrlo je poučno. Koža s donje strane njegovog trbuha neobično je mekana, dok na njegovim leđima rožnate krljušti imenom osteodermi tvore hidrodinamičan oklop. Sada je razumljivo zašto je njihova koža tako skupocjena. No budite oprezni s ovim “mališanom”. Čak i 12-mjesečni krokodil kojemu je čeljust čvrsto vezana snažan je s obzirom na svoj uzrast.

Neizlegnute bebe krokodili oduševljavaju publiku dok “laju” iz unutrašnjosti svojih ljuski i kad iznenada probiju van uz pomoć privremenog zuba na vrhu svoje male njuške. Skoro svi se slažu u tome da je to vjerojatno jedina zgoda kad krokodil stvarno izgleda slatko!

Razotkriveni neki mitovi u koje se dugo vjerovalo

Pomno promatranje ponašanja ovih zastrašujućih gmazova dok rastu uzgajani na farmama krokodila pomoglo je u razotkrivanju nekih davnih mitova. Godinama se mislilo da krokodil danima, ili čak tjednima, strpljivo vreba svoj plijen prije nego što ga neočekivano napadne brzinom munje. Međutim, suvremena su zapažanja otkrila da su krokodili naprosto agresivni kad je u pitanju njihov teritorij u sezoni parenja, naime u vrijeme monsuna. Ako u to vrijeme plijen dođe na njegov teritorij, krokodil bi ga mogao agresivno progoniti, dok bi u neko drugo godišnje doba tu istu životinju možda samo nezainteresirano promatrao iz daljine.

Kad danas na terenima za rekreaciju opaze krokodile, uklanjaju ih profesionalni lovci na krokodile te ih nekamo premjeste. U taj postupak spada hvatanje omčom razjapljene donje čeljusti, njeno podizanje i brzo vezivanje gornje i donje čeljusti. Tako krokodilova čeljust postaje praktički nemoćna, s obzirom na to da, dok su mišići za zatvaranje donje čeljusti iznimno jaki, mišići za otvaranje su slabi. No ako je lovac neoprezan, krokodilov snažan rep lako ga može oboriti na tlo.

Nije sve okrutnost i nasilje

Ta ista čeljust koja može nanijeti ozbiljne ozljede također može praviti spretne pokrete. Ukoliko su neizlegnuti krokodili tromi u probijanju svoje ljuske, majka krokodil će veoma nježno kotrljati svoja jaja, potičući mladunce na akciju.

Krokodilovi zubi oblikovani su tako da ščepaju umjesto da komadaju. Ukoliko je dovoljno sitan, plijen biva čitav progutan. Inače ga se raskomada i konzumira komad po komad. Autopsijama mrtvih gmazova otkriveno je kamenje u njihovim trbusima. Bilo da je progutano namjerno bilo nenamjerno, smatra se da to kamenje djeluje poput utega pri ronjenju.

Posjetioci na obali često promatraju krokodile s njihovim ogromnim razjapljenim čeljustima. Po svoj prilici većina njih bi pretpostavila da ta poza signalizira agresivnost. No suprotno očekivanju, položaj otvorene čeljusti omogućuje mu da se prilagodi vanjskoj temperaturi. Poput svih gmazova, krokodili stalno prilagođavaju svoju tjelesnu temperaturu.

Veoma iznenađuje da krokodil, premda spada u gmazove, ima srce s četiri klijetke, baš kao pravi sisavac. Međutim, prilikom ronjenja kod krokodila se dešava promjena i srce radi kao da ima tri klijetke.

Češljasti krokodil razlikuje se od aligatora po užoj njušci i zubima u donjoj čeljusti koji se vide i kad mu je čeljust zatvorena. Prave krokodile nalazimo od Afrike, gdje žive tuponosi krokodili, preko Indije, pa sve do Azije i Papue Nove Gvineje. Oni žive daleko na jugu čak do Australije i preferiraju obalne pojaseve mangrova i tropske močvare, budući da se njihova gnijezda nalaze uz rub vode. Prirodna mana jest ta što se veliki broj krokodilskih embrija često utopi u poplavnim vodama. Zbog grabežljivaca poput odraslog krokodila, ribe baramunde i noćne čaplje, samo 50 posto krokodilskih mladunaca preživi svoju prvu godinu života.

Zapanjujuće je da krokodili dolaze na svijet s vlastitom zalihom hrane. Oni se prvih nekoliko tjedana života hrane iz žumanjčane vreće u svom tijelu. Međutim, gotovo istog trena kad ih njihova majka nježno uzme u usta i premjesti ih do ruba vode, počnu micati svojim njuškama, hvatajući sve što im se nađe na putu.

Zašto je izraz ‘riječne oči’ tako prikladan? Zato što već kao tek izleglim mladuncima njihove male oči noću svijetle crvenim sjajem pod umjetnom svjetlošću. Sloj kristala koji se nalazi iza retine poboljšava noćni vid i daje crveni sjaj.

Da, krokodil je uistinu intrigantan gmaz — no uvijek stojte na sigurnoj razdaljini. I kao što to svaki ribar dobro zna, nastojanja da se pripitomi tog levijatana uzaludna su.

Jobovo pjesništvo odgovarajuće opisuje krokodila kao “Levijatana” (NW): “Hoćeš li udicom izvući krokodila [“Levijatana”, NW] ili užem podvezati mu jezik? Hoćeš li mu provući situ kroz nos? ili mu šiljkom provrtjeti čeljusti? Hoće li te mnogo moliti, ili će ti laskati? Hoće li učiniti vjeru s tobom da ga uzmeš da ti bude sluga do vijeka? Hoćeš li se igrati s njim kao sa pticom, ili ćeš ga vezati djevojkama svojim? Hoće li se njim častiti drugovi? razdijeliti ga medju trgovce? Hoćeš li mu napuniti kožu šiljcima i glavu ostvama? Digni na nj ruku svoju; ne ćeš više pominjati boja” (Job 40:20-27).

Mudre riječi opreza, koje upozoravaju neoprezne i radoznale: Čuvajte se ‘riječnih očiju’ — moćnog, strašnog krokodila!

[Zahvala na stranici 24]

Ljubaznošću Australian International Public Relations

[Slika na stranici 25]

Kad se noću osvijetli vodu, krokodilove ‘riječne oči’ sjaje crvenim sjajem

[Zahvala]

Ljubaznošću Koorana Crocodile Farm, Rockhampton, Queensland, Australija

[Slike na stranici 26]

Lijevo: Beba krokodil iznenada probija iz jajeta

[Zahvala]

Ljubaznošću Koorana Crocodile Farm, Rockhampton, Queensland, Australija

Na manjoj slici: Odrasli krokodil sunča se na muljevitoj obali rijeke Mary

[Zahvala]

Ljubaznošću Australian International Public Relations

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2025)
    Odjava
    Prijava
    • hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli