Volite li krokodile?

VEĆINA ljudi vjerojatno bi se uplašila kad bi naišla na krokodila, čak i kad bi im se dobronamjerno smješkao. No nemojte dozvoliti da vas njegov izgled zaplaši.

Postoji više vrsta krokodila i neke od njih uistinu napadaju ljude. Međutim, “to se dešava toliko rijetko (...) da se krokodile u pravilu ne može smatrati ljudožderima” (Encyclopædia Britannica). Premda ih neki smatraju ružnim i zastrašujućim životinjama, krokodili su vrlo zanimljivi. Stoga upoznajmo tri vrste krokodila koje žive u Indiji — morskog krokodila, močvarnog krokodila i gavijala.

Veliki morski krokodil

Morski krokodil, koji se još naziva i češljasti, najveći je gmaz na svijetu. Može narasti preko sedam metara u dužinu i težiti jednu tonu. Živi isključivo u slanoj vodi, pa ga se može naći u estuarijima, u moru i močvarama mangrova duž obale mora od Indije do Fidžija. Mesožder je i hrani se štakorima, žabama, ribom, zmijama, rakovima, kornjačama i mesom divljači, ali u malim količinama. Odrasli mužjak pojede u prosjeku tek 500 do 700 grama hrane na dan. Budući da najveći dio vremena provodi lješkareći na suncu ili plutajući na vodi, ne troši puno energije, čemu doprinosi i njegov efikasni probavni sustav. Ponekad može napasti nekog neopreznog čovjeka. Morski krokodil pliva mašući repom lijevo-desno i potpuno uronjen u vodu, iz koje mu vire samo nosnice i uši. Po suhom se kreće na svojim kratkim nogama. Ponekad zna i skočiti za plijenom, a nekad i potrčati za njim. Poput svih krokodila i on ima izvrsno osjetilo njuha, vida i sluha. Tijekom sezone parenja mužjak žestoko brani svoj teritorij, a ženka jednakom žestinom brani svoje gnijezdo.

Požrtvovne majke

Ženka krokodila gradi gnijezdo u blizini vode, gdje obično napravi humak od trulog raslinja i blata. U njega položi do 100 ovalnih jaja jako tvrde ljuske, koja zatim pokrije i čuva od grabežljivaca. Gnijezdo zatim poprska vodom kako bi ubrzala proces truljenja raslinja, koje uslijed toga oslobađa toplinu potrebnu za inkubaciju jaja.

Sada se počinje odvijati nešto zadivljujuće. Spol svakog krokodila ovisi o temperaturi unutar gnijezda. Zamislite to! Ako je u gnijezdu temperatura između 28 i 31 Celzijevog stupnja, za 100 će se dana iz jaja izleći ženke, dok će se u gnijezdu u kojem je temperatura 32,5 Celzijevih stupnjeva za 64 dana izleći mužjaci. Ako je temperatura između 32,5 i 33 Celzijeva stupnja, mogu se izleći i mužjaci i ženke. Nalazi li se gnijezdo uza sam rub vode, ali je jednom stranom izloženo toplini sunca, može se desiti da se iz jaja koja se nalaze na toplijoj strani gnijezda izlegu mužjaci, a iz onih koji su na hladnijoj strani ženke.

Čim čuje piskutanje iz gnijezda, ženka razgrne gnijezdo i ponekad čak razbije jaja ukoliko mladi to već nisu učinili svojim posebnim zubićem za razbijanje ljuske. Potom mlade vrlo nježno uzme u svoje ogromne čeljusti i u jednoj posebnoj vrećici koja joj se nalazi ispod jezika prenese do vode. Mladi, koji su potpuno neovisni o roditeljima, smjesta kreću u potragu za kukcima, žabama i malim ribama. Međutim, neke brižne majke ipak će još nekoliko mjeseci ostati u blizini svojih mladih te paziti na njih i štititi ih, u čemu im se mogu pridružiti i mužjaci.

Močvarni krokodil i dugonosi gavijal

Indijski, odnosno močvarni krokodil i gavijal žive samo na Indijskom potkontinentu. Močvarni krokodil mnogo je manji od morskog krokodila. Dugačak je oko četiri metra, a živi u slatkovodnim močvarama, jezerima i rijekama diljem Indije. Hrani se malim životinjama koje hvata svojim snažnim čeljustima. Nakon što ih uguši pod vodom, s njima snažno maše tamo-amo kako bi otkinuo komade mesa koje može progutati.

Kako mužjak privlači ženku u vrijeme parenja? Tako što snažno udara čeljustima o površinu vode i riče. Kasnije zajedno sa ženkom čuva gnijezdo, pomaže mladima da izađu iz jajeta i neko se vrijeme brine za njih.

Neobični gavijal, koji zapravo i nije krokodil u pravom smislu te riječi, neobičan je iz više razloga. Lako ga je prepoznati po vrlo dugačkim i uskim čeljustima koje su idealne za hvatanje ribe — njegove glavne hrane. Premda se po veličini može mjeriti s morskim krokodilom, gavijal ne napada ljude. Njegovo glatko, izduženo tijelo omogućuje mu da se brzo kreće u dubokim, brzim rijekama sjeverne Indije. Za vrijeme parenja mužjaku na vrhu njuške izraste kvržica, koja mu služi za pojačavanje zvuka kojim privlači ženke.

Uloga krokodila u prirodi

Koja je uloga krokodila u prirodi? Krokodili su strvinari, pa čiste rijeke, jezera i obalu od uginulih riba i drugih životinja te tako štite vodu od zagađenja. Budući da su i grabežljivci, obično napadaju slabe, ranjene i bolesne životinje. Osim toga, njihova su hrana i proždrljivi somovi, koji se hrane šaranima i tilapijama, ribom koja je vrlo zastupljena u ljudskoj prehrani.

Krokodilske suze i borba za opstanak

Jeste li već čuli da se kaže kako netko lije krokodilske suze? To se obično kaže za nekoga tko ne plače iskreno, već samo glumi da je žalostan. Ustvari, krokodil se putem suza oslobađa viška soli iz tijela. No početkom 1970-ih za krokodilima se moglo liti prave suze. Naime, u to je vrijeme u Indiji bilo još samo nekoliko tisuća krokodila, tek oko 10 posto u odnosu na to koliko ih je nekad bilo. Kako je došlo do toga? Ljudi su prodirali sve dublje u prirodno stanište krokodila i ubijali ih, bojeći se da će napadati mlade i slabe domaće životinje. Meso krokodila i njihova jaja za mnoge su postali prava poslastica. Krokodile se ubijalo i zbog žlijezda koje luče mošus, tvar koju se koristi u izradi parfema. Izgradnja nasipa i brana te onečišćenje vode također su utjecali na smanjenje broja krokodila. No na sam rub istrebljenja krokodili su vjerojatno najviše došli zbog velike potražnje za njihovom kožom. Cipele, torbe, kovčezi, remeni i drugi predmeti od krokodilske kože vrlo su lijepi, trajni i traženi. No zahvaljujući vrlo djelotvornim mjerama zaštite stanje više nije tako kritično. (Vidi donji okvir.)

Vrijeme kad se nećemo bojati krokodila

Sada, kad ste malo bolje upoznali neke predstavnike obitelji krokodila, što mislite o tim životinjama? Nadamo se da je zanimanje za njih potisnulo sve ružno što ste možda dosad mislili o njima. Mnogi ljubitelji životinja diljem svijeta radosno očekuju vrijeme kad se više nitko neće morati bojati čak ni velikog morskog krokodila. To će postati stvarnost kad Stvoritelj ponovno uspostavi mir između ljudi i životinja (Izaija 11:8, 9).