Ugrožene vrste — opseg problema

PTICE dodo postale su simbol izumiranja. Posljednji primjerak ove ptice neletačice uginuo je oko 1680. na otoku Mauricijusu. I mnoge od vrsta koje su danas u opasnosti žive na otocima. U posljednjih 400 godina, 85 od ukupno 94 vrste ptica za koje se zna da su nestale bile su otočne ptice.

Životinje na ogromnim kontinentima također su u opasnosti da izumru. Uzmite naprimjer tigrove koji su nekada krstarili čitavom Rusijom. Sad su samo amurske podvrste preostale u Sibiru, a njihov se broj smanjio na svega 180 do 200 jedinki. Južnokineskih tigrova ima navodno svega 30 do 80. U Indokini će se ove životinje “za manje od deset godina” suočiti s izumiranjem, izvještava londonski The Times. Stručnjaci jednako tako pretpostavljaju da bi u Indiji, koja je dom za otprilike dvije trećine svih tigrova u svijetu, ova veličanstvena stvorenja mogla u roku od jednog desetljeća izumrijeti.

Nosorozi i gepardi su na izmaku. U Kini veliki pande lutaju u grupama koje se sastoje od svega deset jedinki. Kuna zlatica gotovo je izumrla u Walesu, a obična vjeverica “mogla bi u toku sljedećih 10 do 20 godina nestati s kopna Engleske i Walesa”, tvrdi The Times. Preko Atlantika, u Sjedinjenim Državama, najugroženiji kopneni sisavac je šišmiš.

Izgledi za budućnost u oceanima svijeta jednako su tako tmurni. The Atlas of Endangered Species (Atlas ugroženih vrsta) morske kornjače opisuje kao “možda najugroženiju grupu” morskih stvorenja. Izgleda kao da su vodozemci u boljem položaju; međutim, prema časopisu New Scientist, u posljednjih je 25 godina 89 vrsta vodozemaca došlo do stupnja kada im “prijeti izumiranje”. I nekih 11 posto vrsta ptica od ukupnog broja koji postoji u svijetu suočeno je s izumiranjem.a

No što je s manjim stvorenjima, kao što su naprimjer leptiri? Situacija je slična. Više od četvrtine od ukupno 400 evropskih vrsta leptira nalazi se u opasnosti — njih 19 suočeno je s neumitnim izumiranjem. Britanski se veliki leptir “kornjačin oklop” (Nymphalis polychloros) 1993. pridružio dodou na listi izumrlih vrsta.

Rastuća zabrinutost

Koliko vrsta stvorenja svake godine izumre? Odgovor ovisi o tome kojeg stručnjaka pitate. Iako znanstvenici nisu međusobno složni, svi se slažu s činjenicom da mnogim vrstama prijeti opasnost da izumru. Ekolog Stuart Pimm zapaža: “Polemika o tome koliko brzo gubimo [vrste] u osnovi je debata o našoj budućnosti.” On dodaje: “Tijekom proteklih stoljeća, povećali smo stopu izumiranja vrsta daleko iznad prirodne stope. Posljedica toga jest da ćemo imati lošiju budućnost.”

Naša je planeta, Zemlja, poput kuće. Neki ljudi koji mare za ugrožene vrste studiraju ekologiju, a taj termin koji je nastao krajem 19. stoljeća skovan je iz grčke riječi oíkos, što znači “kuća”. Ovo područje interesa usredotočuje se na odnose između živih bića i njihove okoline. U 19. je stoljeću došlo do sve većeg zanimanja za zaštitu vrsta, koje se vjerojatno produbljivalo izvještajima o njihovom izumiranju. U Sjedinjenim Državama, to je dovelo do osnivanja nacionalnih parkova i zaštićenih područja koja stvorenjima nude utočište. Širom svijeta trenutno postoji oko 8 000 međunarodno priznatih zaštićenih područja za divlje životinje. Zajedno s daljnjih 40 000 lokacija koje pomažu u očuvanju staništa, sačinjavaju gotovo 10 posto Zemljine površine.

Mnogi zabrinuti ljudi sada podupiru takozvane “zelene” ideje, bilo preko pokreta koji javno govore o izumiranju koje prijeti vrstama bilo preko onih koji ljude jednostavno informiraju o međuzavisnosti koja postoji u živom svijetu. A od Summita o planeti Zemlji koji je 1992. održan u Riu, razmišljanje vladâ općenito karakterizira veća svjesnost ekoloških problema.

Problem ugroženih vrsta je globalan i rastući problem. No zbog čega je to tako? Imaju li bilo koji pokušaji koji se poduzimaju da bi se spriječilo izumiranje vrsta trenutno uspjeha? A što će se dogoditi u budućnosti? Kako ste vi u to uključeni? Naši sljedeći članci nude odgovore.

[Bilješka]