Pogled u svijet
Otmice u Latinskoj Americi
U Latinskoj Americi otmice su postale biznis vrijedan milijune dolara, pišu argentinske novine Ámbito Financiero. Tokom 1995. tamo je prijavljeno oko 6 000 slučajeva. Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da Kolumbija ima daleko najveći broj otmica, sa 1 060 otmica tijekom 1995, a slijede je Meksiko, Brazil i Peru, svaki sa stotinama takvih slučajeva tijekom istog razdoblja. Kolumbijskim se otmičarima svake godine isplati 300-tinjak milijuna dolara otkupnine. U Brazilu se 1995. utrostručila suma koja je bila isplaćena otmičarima, dostigavši ukupni iznos od oko milijardu dolara. Žrtve mogu biti bogati i slavni ljudi ili pak najobičniji turisti ili domaćice iz obitelji s niskim primanjima. U nekim slučajevima otmičari pristaju na otplaćivanje otkupnine u ratama. Strahujući od ponovnih otmica, žrtve katkada nastavljaju otplaćivati novac čak i nakon oslobađanja taoca.
Optimizam može koristiti zdravlju
Istraživanje koje je nedavno provedeno u Finskoj potvrdilo je vjerovanje da pesimizam može povećati rizik obolijevanja od psihičkih i fizičkih bolesti, dok optimizam može pogodovati zdravlju. U razdoblju dugom 4 do 10 godina promatralo se nekih 2 500 muškaraca u dobi od 42 do 60 godina. Prema pisanju časopisa Science News, znanstvenici su izvijestili da muškarci koji žive u stanju “umjerenog do jako velikog beznađa umiru (...) stopom koja je dva do tri puta veća nego kod onih kod kojih je zabilježeno stanje malog ili nikakvog beznađa; pripadnici prve grupe ujedno više obolijevaju od raka i imaju više infarkata”.
Gojazna djeca
Prema pisanju novina The Weekend Australian, dr. Philip Harvey, zdravstveni nutricionist, nedavno je objavio da “australska djeca postaju sve gojaznija i to brzo”. Povod njegovoj zabrinutosti jedno je nedavno istraživanje koje pokazuje da se u posljednjih deset godina u Australiji udvostručio broj gojazne djece. Oko 10 posto djece u dobi od 9 do 15 godina treba se liječiti zbog svog problema gojaznosti. Dr. Harvey smatra da bi se u idućih deset godina mogao ponovo udvostručiti broj gojazne djece. Kao što je to slučaj kod odraslih, i kod djece je prvenstveni razlog porasta gojaznosti to što se premalo kreću, bilježe novine, a još jedan faktor jest i prehrana s puno masti.
Nečist zrak
Svjetska zaklada za divljač (WWF) došla je do zaključka da se Rim zagađuje benzenom, potencijalno kancerogenim zagađivačem koji ispuštaju automobili. Istraživači koji rade za WWF opremili su 400 mladih volontera u dobi od 8 do 18 godina detektorima benzena. Istraživanje je pokazalo da u Rimu jedan “kubični metar zraka sadrži prosječno 23,3 mikrograma benzena”, što je cifra koja dobrano premašuje zakonsko ograničenje od 15 mikrograma po kubičnom metru. Znanstvenici su na temelju ovog istraživanja objasnili da je jedan jedini dan udisanja zagađenog zraka u Rimu ekvivalentan 13 popušenih cigareta, izvještavaju talijanske novine La Repubblica.
Epidemija meningitisa u zapadnoj Africi
Preko 100 000 ljudi je oboljelo, a više od 10 000 ih je umrlo u jednoj od najtežih epidemija zaraznih bolesti u novijoj zapadnoafričkoj povijesti, izvještava International Herald Tribune. Bakterijski meningitis najteže je pogodio sušna, prašnjava područja malo južnije od Sahare, u kojima vladaju zaraze dišnih puteva. Ta bolest uzrokuje upalu moždane ovojnice i leđne moždine. Širi se zrakom — može se prenijeti kašljem ili kihanjem. Cjepivima se bolest može spriječiti, a antibioticima se može i liječiti, naročito u ranim stadijima. “Epidemija meningitisa iz 1996. daleko je najteža epidemija koju je supsaharska Afrika ikada doživjela”, izjavio je predstavnik organizacije Liječnici bez granica. “Broj žrtava samo raste”, dodao je.
Nema zabrane kopnenih mina
Nakon dvogodišnjih pregovora u Ženevi (Švicarska) međunarodni pregovarači nisu se uspjeli sporazumjeti u pogledu globalne zabrane korištenja kopnenih mina. Premda su neke vrste mina odlučili zabraniti, a na neke druge staviti ograničenja, potpuna zabrana svih protupješadijskih mina više se neće razmatrati sve do sljedeće generalne konferencije, koja je zakazana za 2001. godinu. U tom će petogodišnjem razdoblju, prema jednom predviđanju, kopnene mine vjerojatno usmrtiti daljnjih 50 000, a osakatiti 80 000 ljudi — mahom civila. U jednom uvodniku Washington Posta izraženo je žaljenje zbog te odluke, riječima: “Nacije s velikim minskim inventarom smatraju to oružje prokleto privlačnim, premda ono brutalno i kontinuirano uzima danak u civilnim žrtvama nakon okončanja sukoba radi kojeg su bile položene.” Prema procjenama Ujedinjenih naroda, trenutno je u 68 zemalja zakopano 100-tinjak milijuna mina.
Nagli porast gradova
Sve se više ljudi seli u gradove, izvještava se u publikaciji Ujedinjenih naroda The State of World Population 1996. U idućih deset godina svjetsko gradsko stanovništvo brojat će 3,3 milijarde, što je približno polovina predviđenog svjetskog stanovništva od 6,59 milijardi. Godine 1950. postojala su 83 grada s više od milijun stanovnika. Danas ih ima preko 280, a očekuje se da će se do 2015. godine ta brojka gotovo udvostručiti. Godine 1950. samo je New York imao preko 10 milijuna stanovnika; danas ima 14 takvih gradova, s time da je Tokyo na vrhu te ljestvice, sa svojih 26,5 milijuna ljudi.
“Priroda najbolje zna”
“Priroda najbolje zna što učiniti nakon izlijevanja nafte”, izvještava časopis New Scientist. Godine 1978, kada je tanker za prijevoz nafte Amoco Cadiz doživio havariju nedaleko od obale Bretanje, na sjeveru Francuske, ekološki su aktivisti strahovali da će doći do ekološke katastrofe. U jednom su području lokalne vlasti provele šest mjeseci, otklanjajući tisuće tona naftom zagađenog mulja i močvarnog tla. Jedno drugo teško zagađeno područje nije se čistilo. Uspoređivanje tih dvaju područja sada pokazuje da su timovi za čišćenje uklonili toliko mulja i močvarnog tla da se čak 39 posto močvarne vegetacije više nije obnovilo. No u onom nedirnutom području morski su valovi tako dobro očistili mulj da sada tamo uspijeva 21 posto više vegetacije nego prije izlijevanja nafte. Močvara se potpuno obnovila i već nekoliko godina u njoj nije zabilježen nikakav znak zagađenja naftom.
Nesmotrena vožnja skuterima
Osobna plovila, općepoznata pod imenom skuteri, postaju sve popularnija u Sjedinjenim Državama. Ta mala motorna plovila razvijaju brzinu od čak 100 kilometara na sat i pokretna su poput motocikla. Dosta zabrinjava rastući broj ozbiljnih, katkada i kobnih, nesreća vezanih za ta plovila. Prema pisanju The Wall Street Journala, procjenjuje se da su “iznajmljivači krivi za čak 60% nesreća”. Premda većina vozača iz poslušnosti prema zakonu nosi prsluk za spasavanje, mnogi od njih nemaju neko iskustvo u pogledu pomorskog bontona i nesmotreno upravljaju tim plovilima. Jedan radnik spasilačke službe objasnio je da “kod vozačevog pada pri brzini od 80 kilometara na sat, jačina udarca o vodu jednaka je jačini udarca motociklista koji istom brzinom udari u zgradu”.
Nađen je — čamac star 2 000 godina
Zahvaljujući rekordno niskoj oseki Galilejskog mora 1986. otkriven je čamac koji datira iz Isusovog vremena. Otada se čamac namakao u konzervansu koji je usporio njegovo raspadanje. National Geographic izvještava da je sada izvađen iz konzervansa i izložen nedaleko od grada Magdale. “Dugačak je oko 28 metara, imao je mrežu potegaču, a vjerojatno i četiri veslača i kormilara”, objašnjava Shelley Wachsmann, koji je vodio posao vađenja. Dodao je: “Pri izradi je upotrijebljeno najmanje sedam vrsta drva, između ostalog i ostaci starijih čamaca. Ili je vladala nestašica drveta ili je vlasnik bio jako siromašan.”
Osigurati normalan rast
Na djetetov rast ne utječu samo nasljedni faktori, kaže se u jednom izvještaju novina Jornal do Brasil. “Kvalitetna ishrana temeljno je jamstvo za pravilan rast”, bilježe novine, dodajući da je loša ishrana uobičajena čak i kod obitelji srednjeg društvenog sloja. “Jedan drugi temeljni stimulator rasta jest redovito vježbanje”, primijetio je profesor endokrinologije Amélio Godoy Matos. “Također bi trebalo osigurati dovoljno sati mirnog sna, budući da se hormon rasta izlučuje samo onda kad dijete spava”, rekao je. Nadalje, emocionalni problemi mogu usporiti rast djeteta. Prema mišljenju endokrinologa Walmira Coutinhoa, “višesatno kontinuirano gledanje televizije, a naročito gledanje nasilnih filmova, škodi djetetovom snu i može smetati njegovom zdravom razvoju”.