Povratak osnovama u borbi protiv malarije

Budući da je svjetska pažnja usmjerena na građanske ratove, kriminal, nezaposlenost i druge krize, umiranje od malarije teško da bi bilo materijal za udarne vijesti. No bez obzira na to, gotovo polovica svjetskog stanovništva, kažu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), danas živi pod prijetnjom od malarije, a svake godine od nje oboli nekih 300 do 500 milijuna ljudi, tako da je malarija “najraširenija, a i najsmrtonosnija, tropska bolest”. Koliko je smrtonosna?

Svakih 20 sekundi netko umre od malarije. Ta brojka dostiže broj od preko 1,5 milijuna smrtnih slučajeva svake godine — broj koji odgovara ukupnom stanovništvu afričke države Bocvane. Devet od deset smrtnih slučajeva uslijed malarije javlja se u tropskoj Africi, gdje većinu žrtava čine mala djeca. U Sjevernoj i Južnoj Americi najveću raširenost malarije WHO je evidentirao u području Amazone. U tom dijelu svijeta deforestizacija i druge ekološke promjene ostavljaju sve veći trag u vidu oboljelih od malarije. U nekim amazonskim naseljima u Brazilu problem je sada postao toliko ozbiljan da je od 1 000 žitelja preko 500 njih zaraženo.

Bilo da se radi o Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji ili nekom drugom kontinentu, malarija prvenstveno pogađa najsiromašnije populacijske grupe. To su ljudi, zapaža WHO, “kojima su najnedostupnije usluge zdravstvenih službi, koji si najmanje mogu priuštiti osobnu zaštitu i koji su najdalje od organiziranih akcija za suzbijanje malarije”. Bilo kako bilo, težak položaj u kome se nalaze siromašni nije i beznadan. Posljednjih je godina, piše bilten TDR News, koji izvještava o istraživanjima tropskih bolesti, jedna od najperspektivnijih metoda za prevenciju umiranja od malarije postala dostupnija većem broju ljudi. Kako se zove to sredstvo koje spašava život? Mreža protiv insekata impregnirana insekticidom.

Prednosti mreže

Premda je korištenje mreže za zaštitu od komaraca primitivno rješenje, dr. Ebrahim Samba, direktor WHO-ovog afričkog ogranka, izjavio je za Panos Features, bilten Panos Institutea, da su ispitivanja djelotvornosti mreža za zaštitu od komaraca u borbi protiv malarije pokazala “fantastične rezultate”. U Keniji se, naprimjer, upotrebom mreža impregniranih biorazgradivim insekticidima za trećinu smanjilo ukupnu smrtnost, a ne samo smrtnost od malarije, djece mlađe od pet godina. Osim što spašavaju ljudima život, “mreže bi mogle znatno rasteretiti i zdravstvene službe”, zato što će sve manje pacijenata trebati bolničko liječenje od malarije.

Međutim, ima još jedan problem koji treba riješiti: Tko će platiti te mreže? Kada su stanovnici jedne afričke zemlje bili zamoljeni za sufinanciranje, većina ih je to odbila. A nije ni čudo, jer ljudima koji žive u zemljama gdje se za zdravstvenu zaštitu godišnje potroši nepunih 5 (američkih) dolara po osobi, čak i zaštitna mreža protiv komaraca — s insekticidima ili bez njih — predstavlja luksuz. No budući da će ova preventivna metoda koštati vlasti manje nego liječenje oboljelih od malarije, UN-ovi stručnjaci kažu da bi “bilo veoma isplativo uložiti oskudna državna novčana sredstva u distribuciju i financiranje impregniranih zaštitnih mreža”. Doista, snabdijevanje ljudi zaštitnim mrežama državama može biti način da se uštede novčana sredstva. No milijunima njihovih siromašnih građana to predstavlja nešto puno važnije — sredstvo koje im spašava život.

[Zahvala na stranici 31]

CDC, Atlanta, Ga.