Pogled u svijet
Kriminal — unosan posao
U Italiji organizirani kriminal donosi godišnju zaradu od nekih 200 do 240 milijardi dolara, kaže se u Izvještaju Confcommercia za 1997, udruženja talijanskih biznismena. Najmanje 18 milijardi dolara navodno potječe od trgovine drogom, 11 milijardi od prostitucije, a 15 do 18 milijardi od zelenaštva i raznih malverzacija. “Od deset privrednih poduzeća trima upravljaju pojedinci ili kompanije koje su povezane s kriminalnim organizacijama; 20 do 25 posto svakodnevnih bankarskih transakcija ima tajanstvenu pozadinu”, tvrde novine La Repubblica.
Čitanje knjiga i dalje popularno
Sudeći po anketi Policy Studies Institutea, kompjuterska tehnologija još uvijek nije promijenila čitalačke navike Britanaca. Prema izvještaju The Timesa, “gotovo polovica ispitanika rekla je da trenutno čita neku knjigu iz razonode, što je omjer koji se nije puno promijenio od 1989”. Žene čitaju više od muškaraca, a najviše čitaju ljudi stariji od 55 godina. Najpopularnije knjige su kuharice, a nakon njih slijede kriminalističke ili detektivske priče, ljubavni romani i beletristika 20. stoljeća. Premda 30 posto domaćinstava ima kompjuter, samo ih 7 posto ima opremu za korištenje CD-ROM-a, koji konkurira knjizi. Osim toga, zanimljiva se knjiga, piše The Times, ne može oštetiti kao laptop kompjuter kad mu na plaži gdje se odmarate zrnca pijeska uđu u kućište ili kad se ljudi guraju u prepunoj podzemnoj željeznici, a lijepo opremljena knjiga može biti “jednako tako estetski dopadljiva koliko i sadržajno izgrađujuća”.
Povratak vodi
“Duga potraga za protupožarnim kemijskim sredstvom koje ne šteti ozonskom omotaču konačno je dovela do (...) vode”, piše New Scientist. “Nakon gašenja stotinu pokusnih požara, u norveškom Laboratoriju za istraživanje požara u Trondheimu došlo se do zaključka da su mlazovi vaporizirane vode pogodna zamjena za halone koji uništavaju ozon, a još se uvijek naveliko koriste za punjenje aparata za gašenje požara.” Haloni — spojevi ugljika, broma i fluora — guše požare. Kapljice vode čine to isto, isparavanjem i povećanjem svog početnog volumena 1 700 puta kako bi istisnule kisik. Jedini slučaj u kojem su se pokazale neefikasnije od halona bio je kod malih, tinjajućih vatri koje nisu dosegle temperaturu koja bi bila dovoljna za isparavanje vode. No još se uvijek traga za umjetnim nadomjescima halona, budući da se kod vode javlja još jedan problem: Njenom se prodajom ne može puno zaraditi.
Sada — hepatitis G
Liječnici u Japanu potvrdili su da su se neki pacijenti u roku od mjesec dana od primanja transfuzije krvi zarazili virusom hepatitisa G, novim tipom virusa pronađenim 1995. u Sjedinjenim Državama. Ponovnim pretragama krvi pacijenata oboljelih od raka jetre i operiranih između 1992. i 1994. u tokijskoj bolnici Toranomon, liječnici su ustanovili da su od 55 pacijenata 2 bila zaražena još prije operacije, dok se daljnjih 7 zarazilo nakon nje. Zaražena krv koju je primilo svih 7 pacijenata potjecala je od prosječno 71 davaoca, rekli su liječnici, što pokazuje da je 1,4 posto korištenih krvnih zaliha bilo zaraženo tim novim virusom. Vrlo se malo zna o virusu hepatitisa G ili o tome koliki je postotak kliconoša koji će tek u budućnosti oboljeti od hepatitisa ili raka jetre, piše Asahi Evening News.
“Milenij-bug”
“Poznata kao Milenij-bug, Problem 2000. godine, ili samo ‘Y2K’”, pojavila se “jedna od najmoćnijih štetočina suvremene kompjuteristike”, piše U.S.News & World Report. Sve je počelo u 1960-ima kada su kompjuteri bili skupi i imali relativno ograničenu memoriju. Da bi uštedjeli na prostoru, programeri su pisali datume bilježeći samo posljednje dvije brojke određene godine. Kompjuteru je godina 1997. jednostavno značila “97”. U čemu je problem? “U tome što će 1. siječnja 2000. godine oko 90 posto svjetskih kompjuterskih hardvera i softvera ‘misliti’ da je nastupio prvi dan 1900.” Već je došlo do nekih grešaka. “Jednom federalnom zatvoru zbog te su greške kompjuteri krivo izračunali kazne nekolicine zatvorenika koji su potom bili pušteni na slobodu”, piše Newsweek. “Nekima su u trgovinama i restoranima odbijene kreditne kartice kada su datumi isteka kartice s oznakom ‘00’ zbunili kompjutere. U nekoliko saveznih država vozači kamiona ustanovili su da su im poništene međudržavne vozačke dozvole kada kompjuteri nisu mogli obraditi molbe za njihovo produženje na kojima su bili datumi iz idućeg milenija.” Diljem svijeta korporacije će morati potrošiti oko 600 milijardi dolara za mijenjanje datumskih kodova — a nadaju se da će to uspjeti u ove preostale dvije godine.
Životinje koje obaraju rekorde
U ljeto 1996. jedna je obična čigra postavila rekord u “najdužem letu svih vremena među migratornim životinjama” za koji imamo dokaze, pišu talijanske novine Corriere della Sera. Krenuvši na put iz Finske, gdje je bila prstenovana, čigra je uhvaćena 18 tjedana kasnije u državi Victorii na jugoistoku Australije — nakon što je prevalila put od 24 400 kilometara, prešavši prosječno 200 kilometara na dan. Dotadašnji rekord držala je jedna polarna čigra koja je 1955. na putu od Rusije do Australije preletjela 22 530 kilometara. Neke druge životinje koje u seobi prijeđu na tisuće kilometara jesu pacifički lososi, jegulje, leptiri monarsi, goleme želve i grbavi kitovi.
Seoba grbavih kitova s Aljaske na Havaje obično traje oko 102 dana, no istraživači su otkrili jednog koji je za samo 39 dana preplivao 4 465 kilometara! Prosječna brzina tog putovanja iznosila je nešto manje od pet kilometara na sat. Taj isti kit viđen je i u Meksiku. Grbavi se kitovi u vrijeme parenja sele na Havaje, jer njihova mladunčad nema dovoljno sala da bi opstala u ledenim vodama Aljaske. Njihova seoba jedna je od najdužih seoba kod morskih sisavaca, izvještava londonski The Times.
Ta neuhvatljiva muha!
Zašto je tako teško poklopiti muhu? Kako uspijeva tako brzo umaći? Tajna leži u jednoj strukturi u njenom mozgu koja se zove gigantsko vlakno. To je vrpcolika stanica koja s ostalim dijelovima muhinog mozga komunicira električki, a ne kemijski. Zahvaljujući tome struja brzo teče u onaj dio mozga koji aktivira skakutanje i let, omogućavajući muhi da u nekoliko tisućinki sekunde odleti na sigurno. Kod prosječnog čovjeka, naprimjer, prođe otprilike četvrtina sekunde prije nego što ruka uspije reagirati na nešto što je oko vidjelo. Oboružani ovom spoznajom o muhama, istraživači s britanskog Sveučilišta Sussex nadaju se da će proizvesti insekticid koji će onemogućiti muhinu reakciju, izvještava londonski The Times.
Kriza morskih kornjača
Populacije morskih kornjača u azijsko-pacifičkim vodama dostižu zbog prekomjernog lova opasno niske brojke, izvještava The Weekend Australian. To je potaklo Australiju i Indoneziju da na Javi prirede zajedničku konferenciju na kojoj se razmatralo poboljšanje metoda za zaštitu kornjača. Budući da su kornjače migratorne životinje i ne znaju za državne granice, čak i najbolji zaštitni programi u jednoj zemlji ne vrijede mnogo ako druga zemlja na seobenoj ruti lovi kornjače, ne obazirući se na to koliko će ih ostati za budućnost. “Računa se da se samo na Baliju zbog turizma godišnje poubija 50 000 kornjača”, pišu te novine, “a stotine tisuća kornjačinih jaja sakuplja se za jelo.” Papua Nova Gvineja također trguje morskim kornjačama, među ostalim, ugroženim glavatim želvama, osjetljivim sedmoprugim usminjačama i golemim želvama. Druge ugrožene vrste jesu karetna želva, plosnata kornjača i hibridna želva.
Morseova abeceda na samrti u svojoj 150. godini
Prije više od 150 godina američki izumitelj Samuel Morse pridružio je svakom slovu abecede specifični kod točkica i crtica. To je omogućilo otipkavanje poruka preko radiovalova pomoću izuma takozvanog Morseovog pisma. Na otvorenom moru spašeno je tisuće života kada su brodovi u opasnosti upotrijebili signal za opasnost SOS. Vojske diljem svijeta također koriste tu jednostavnu metodu komunikacije, kao i nebrojeni amateri kojima je prenošenje poruka razonoda. Velika prednost Morseovih znakova leži u jasnoći zvuka, koja je jedan od presudnih faktora kada radiovezist govori izrazitim dijalektom ili kad ne zna jezik kojim se govori tamo gdje će se njegova poruka vjerojatno čuti. Međutim, Morseove poruke polako ali sigurno zamjenjuju govorne radioveze i sistemi za satelitsku komunikaciju. Godine 1993. ti se znakovi više nisu zahtijevali na prekooceanskim brodovima. Francuska je napustila taj sistem u prvoj polovici ove godine, a do 1999. prestat će se koristiti diljem svijeta.
Pogled U Svijet