Čuvajte se! Prevaranti djeluju
ZAMISLITE sljedeći prizor. Prošla je oluja. Prestali su strahoviti naleti razornih vjetrova, a poplavne vode više ne prijete. Preživjeli širom otvorenih očiju izlaze iz svojih skloništa, dok se u daljini pomaljaju napete i uplašene evakuirane osobe, vraćajući se da izvide posljedice koje je za sobom ostavila oluja. Krovovi su nestali s kuća; drveće iščupano iz zemlje leži izvaljeno na kućama koje su od kiše potpuno vlažne iznutra. Linije napajanja bile su prekinute pa je za hitne slučajeve potpuno nemoguće telefonirati ili poslati poruke. Neki su domovi, nekad zaklon za sretne obitelji, nestali — toliko su oštećeni da ih je nemoguće popraviti. Nekad spokojna i bezbrižna zajednica sada je opustošeno mjesto u kojem vlada očaj.
Zajednica spremno reagira na situaciju — puna odlučnosti da izvrši obnovu. Susjed pomaže susjedu; neki sve dosad nisu znali jedni drugima ni ime. Muškarci razmjenjuju alat i iskustvo. Žene pripremaju hranu radnicima dok starija djeca čuvaju mlađu. U zajednicu izvana stižu karavane ekipa sa željom da pomognu — krovopokrivači, uklanjači drveća, tesari, ličioci. Međutim, s njima dolaze i prevaranti, koji jedva čekaju da izrabe preživjele.
Prije nego krenu s popravcima traže ogromne predujmove. Očajni kućevlasnici daju im novac, da bi potom otkrili kako su radnici dobivši novac netragom nestali. Krovopokrivači koji “jamče” za svoje usluge traljavo popravljaju pukotine kroz koje voda obilno curi kad padne prva kiša. Pod izlikom da moraju unajmiti veliku opremu za sutrašnji posao, uklanjači drveća iz svojih žrtava izvuku tisuće dolara unaprijed. No sutradan se ne pojave.
Osim zbog opustošenja i gubitka koji su pretrpjeli, kućevlasnici bivaju shrvani i kada, plativši znatne premije insolventnim ili lažnim osiguravajućim društvima, otkriju da im ona sada odbijaju platiti iznos za pretrpljenu štetu ili da u njihovim uredima nema više nikoga budući da su vlasnici pobjegli. Oni koji imaju dovoljno sreće da dobiju ček od osiguravajućeg društva kako bi pokrili troškove često otkrivaju da su beskrupulozni i nekvalificirani građevinski poduzetnici ti koji pristižu kako bi popunili prazninu kada malo onih koji su sposobni nije u mogućnosti obaviti sav posao. Rezultat toga je traljavo obavljen posao, na veliku žalost već ionako izbezumljenih kućevlasnika.
Žrtve katastrofe stalno iznova bivaju izrabljene. Slika opustošene društvene zajednice koja se ujedinjuje na zajedničku dobrobit, kako to na početku djeluje, pretvara se za neke u bolnu iluziju.
U jednom je području nakon uragana cijena čokoladnih prutića skočila na nevjerojatnih 4 dolara, a majke su za konzervu hrane za dojenčad morale plaćati 6 dolara. U jednoj se prodavaonici baterije nisu mogle nabaviti bez kupnje TV-a ili radioaparata. Dobavljači građevinskog materijala napunili su svoje džepove prodajući robu po astronomskim cijenama. U jednom drugom slučaju, vlasnici stambenih prikolica doživjeli su da su cijene za uslugu premještanja njihovih domova na viši teren u vrijeme poplave porasle za 600 posto. Nakon jednog potresa, jedna je 84-godišnja žena čiji je dom bio oštećen dobila poziv od neke osobe koja joj se predstavila kao vladin namještenik. Žena je mislila da su dokumenti koje je kasnije potpisala bile prijave za državnu pomoć te za bonove za hranu. Ustvari, to su bili dokumenti kojima je založila svoj dom na hipoteku u iznosu od 18 000 dolara da bi financirala popravke za koje se ispostavilo da su koštali svega nekih 5 000 dolara.
Telemarketinška prevara
‘Čestitamo gđo S——! Ovo je vaš sretan dan.’ Tako bi mogle glasiti uvodne riječi prilikom iznenadnog telefonskog poziva. ‘Vi ste naš glavni dobitnik (...).’ Mnogi su ljudi primili takve pozive prilikom kojih su bili obaviješteni da su “već osvojili zgoditak” te da su im njihove nagrade “zajamčene”. Dobitna “nagrada” može biti novi automobil, set audiovizualnih aparata za kućnu zabavu ili pak možda dijamantni prsten.
Jeste li ikad primili takav poziv i saznali da ste dobitnik nekog dara? Je li vam srce brže zakucalo zbog toga? Jeste li jedva mogli povjerovati svojim ušima? Ako ste primili takav poziv, jeste li ikad dobili svoju nagradu? Ili ste postali žrtva telemarketinške prevare? Ako vam se to dogodilo, onda niste jedini. Prema časopisu Consumers‘ Research, samo u Sjedinjenim Državama lažni telemarketeri svake minute prevare deset osoba. Svake godine beskrupulozni varalice prevarom izvuku od potrošača od 10 do 40 milijardi dolara, što je oko 7 500 dolara svake minute.
“Svake godine širom Kanade”, izvijestio je Reader’s Digest, “više od 150 000 ljudi dobije pozive lažnih telemarketera koji im kažu da su ‘osvojili zgoditak’ ili da su ‘izabrani’ za glavnu nagradu. I svake godine tisuće Kanađana nasjedne na ove pozive, trošeći u prosjeku 2 000 dolara po osobi da bi dobilo svoju nagradu.” Službenik Policije provincije Ontario izjavio je sljedeće: “Telefonske podvale jedne su od najvećih prevara u kanadskoj povijesti.” I dodaje: “Poznato nam je da Kanađane one koštaju milijune dolara godišnje.” Brojke se uglavnom odnose na slučajeve koji su prijavljeni policiji. Međutim, budući da se procjenjuje da samo 10 posto žrtava prijavljuje gubitak, nemoguće je točno odrediti ukupan opseg problema.
“Kad kažemo ljudima da su dobili nagradu, oni prestanu trezveno razmišljati”, priznao je jedan prevarant. I dodao: “Potom počnemo vršiti pritisak na njih da nam pošalju novac i od toga jednostavno ne odustajemo.” Jednom kad je žrtva nasamarena, njegovo ili njeno ime može se prodati drugim telemarketinškim firmama i staviti na listu “naivčina”. Njihova se imena mogu prodati drugima koji će ih zatim stalno iznova nazivati. “Kad obrađujemo listu naivčina”, kaže jedna bivša telemarketerka iz Toronta, “oko 75 posto ljudi nasjedne nakon našeg prvog poziva. Taj se broj smanji na oko 50 posto nakon što treći put proradimo listu. Ali jednom kad upadnu u mrežu, neki ljudi jednostavno ne prestaju biti naivni; žive u uvjerenju da će dobiti novac koji očekuju.”
Do koje mjere oni koje su obmanuli ovi lažni telemarketeri nastavljaju gajiti to uvjerenje da će osvojiti basnoslovnu nagradu? “Morali smo surađivati s bankama da bi nekim starijim građanima zamrznuli sredstva kako bi ih spriječili da s vremenom izgube sav novac”, rekao je jedan policijski detektiv. Otkriveno je da je jedna žena koja je nedavno postala udovica izvršila 36 uplata u korist 16 različitih telemarketera, koje su ukupno iznosile preko 85 000 kanadskih dolara. Zauzvrat je dobila “sobu napola punu drangulija”.
Promišljene podvale za upućenije
Međutim, oni koji se bave takvim podvalama nikoga ne zaobilaze. Njihove žrtve dolaze iz svih ekonomskih slojeva društva. Čak su navodno i upućeni visokoobrazovani ljudi bili zavedeni. Varka može biti tako podmuklo režirana da čak i najoprezniji potrošač može postati žrtvom. Podvale koje uključuju veće svote novca, a ciljaju na upućenije kupce, mogu biti reklamirane na televiziji ili u brošurama u boji poslanim poštom. Mogu biti povezane s ulaganjima koja obećavaju veliku dobit — ulaganjima u filmske studije, u zlato i rudnike zlata ili u naftne bušotine. Popis je izgleda beskrajan. Posljedice su, međutim, iste — potpuni gubitak.
“Domet njihovih prevara je nevjerojatan”, rekla je jedna obrazovana žena koja je postala njihova žrtva. “Kao učitelj, smatrala sam da sam inteligentna osoba. (...) Obećavali su mi sve i svašta.” Izgubila je 20 000 dolara koje je uložila u podvalu vezanu za filmsku kompaniju.
Prevare vezane za telemarketing predstavljaju međunarodni problem. Oni koji istražuju taj problem predviđaju da će “u ovom desetljeću stvari poprimiti još gori tok”. No budite oprezni! Postoje i druge vrste prevara, a neki prevaranti imaju i svoje omiljene mete — starije osobe.
[Slika na stranici 4]
Čuvajte se prevaranata koji dolaze nakon oluje!
[Slika na stranici 5]
“Dobili ste besplatnu nagradu!” — no jeste li?