Dolje u Australiji drugačije se živi

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ AUSTRALIJE

“DOWN UNDER” (daleki jug) jest engleska fraza koja je zadnjih godina postala poznata mnogim ljudima. No koji je to jug? Riječ je o zemljama južno od ekvatora. Precizno govoreći, sve zemlje južne hemisfere mogle bi se nazvati “daleki jug”. No obično se tako nazivaju samo Australija i Novi Zeland. Ovaj će se članak usredotočiti na Australiju, čije ime potječe od latinske riječi australis, što znači “južno”.

Život u Australiji razlikuje se od života u mnogim zemljama sjeverne hemisfere. A geografska lokacija nije jedina stvar zbog koje se život razlikuje. Postoje mnoge druge različitosti koje posjetitelji zamjećuju.

Naseljavanje Evropljana

Godine 1788. Evropljani su se počeli naseljavati u toj prostranoj, suncem okupanoj zemlji. Grupa jedrenjaka poznata kao Prva flota uplovila je u uvalu Sydney. Njihovi putnici bili su mahom kažnjenici iz Engleske, Irske i Škotske, koji su sa sobom donijeli engleski jezik. Idućih 150 godina većina imigranata bila je britanskog porijekla.

Nakon drugog svjetskog rata imigracijski se obrazac promijenio. Danas ima na tisuće “novih Australaca” iz raznih zemalja, a najbrojniji su oni iz Italije i Grčke. Imigranti su unijeli raznolikost u australski način života i donijeli sa sobom svoje jezike i karakteristične načine izgovora engleskog, kao i svoje kulinarstvo i kulturu.

To objašnjava postojanje raznoraznih akcenata koji se ovdje čuju. No čak i oni čije obitelji već generacijama tu žive imaju izrazit akcent i način govorenja engleskog. Australski izgovor engleskih samoglasnika a, e, i, o, u zvuči otvoreno, često nerazgovijetno, tako da možda treba vremena da ih se nauči točno razlikovati. Zatim imate i specifične australske fraze. Naprimjer, bez obzira na to koje je doba dana ili noći, umjesto “Dobro jutro” ili “Dobro veče”, uvriježeni pozdrav jest srdačno “’bar dan, prijatelju!” Nakon toga obično se uljudno popriča o zdravlju, a posjetitelja se može upitati: “Kak’ ide, prijatelju, pomalo ha?”

I ljudi su drugačiji

Preživljavanje u toj surovoj zemlji zahtijevalo je prilagodljivost i karakternu čvrstinu. To možda objašnjava velik optimizam kod mnogih Australaca, koji je urodio uzrečicom: “Sve će biti u redu, prijatelju!” Smisao toga jest da se čovjek ne treba puno zabrinjavati kad stvari izgledaju sumorno, jer bi sve na kraju trebalo izići na dobro.

U predgovoru publikacije The Australians zapaža se: “Razumljivo je da zemlja koja je svoj život započela u okovima, a nakon dvjesto godina postala jedna od najdinamičnijih i najprosperitetnijih malih nacija, mora roditi neke fascinantne i raznolike karaktere. (...) Oni čine (...) Australce.”

Mnogi Australci drže da se u protekla dva stoljeća svojstvo prijateljske privrženosti rodilo iz snažnog instinkta za preživljavanje. Oni vole isticati izdržljivost australskih vojnika u prvom svjetskom ratu. Zajedno s oružanim snagama s Novog Zelanda te su izdržljive jedinice bile poznate kao Anzak, što je akronim za udružene australske i novozelandske armijske korpuse. Postali su poznati i kao “kopači”, no ne zna se točno ima li to veze s tim što su kopali rovove ili s tim što su kopali u australskim nalazištima zlata, u koja su hrlili muškarci u 1800-ima.

Vožnja — velika razlika

Posjetioci koji dolaze iz zemalja u kojima se promet odvija desnom stranom ceste uviđaju da se u Australiji puno drugačije vozi. U čitavoj zemlji vozila voze lijevom stranom ceste.

Zato ako dođete u Australiju iz zemlje u kojoj vrijedi pravilo vožnje desnom stranom, vaši prvi prelasci prometne ceste mogli bi biti opasni. Vaša uobičajena rutina prelaženja ceste u stilu ‘pogledaj lijevo, pa onda desno, pa opet lijevo’ mogla bi biti katastrofalna. Sada prije prelaženja ceste morate misliti: ‘pogledaj desno, pa onda lijevo, pa opet desno’. Bravo! Brzo učite. Opa! Zamalo ste ušli u automobil s krive strane. Zaboravili ste da u ovoj zemlji vozač sjedi s desne strane!

Različite vremenske prilike

Na dalekom jugu godišnja doba dolaze obrnutim redoslijedom u odnosu na sjevernu hemisferu. Vrući, suhi vjetrovi dolaze sa sjevera i sjeverozapada, dok sve hladne promjene dolaze s juga. Ovdje se nikad ne spominje sjeverac koji donosi hladnoću, ali čuvajte se ledenog južnog bustera i njegovog hladnog zraka te mogućeg snijega i snježnih oluja.

Australija je najsuši i najtopliji Zemljin kontinent na kojem se temperature u sušnim predjelima unutrašnjosti penju do 30 stupnjeva Celzija. Najviša zabilježena temperatura bila je 53,1 stupanj Celzija. Najniža je bila –22 stupnja, blizu Mount Kosciuska, najvišeg australskog planinskog vrha, u području Snježnih planina.

Sudeći po standardima sjeverne hemisfere, ovdje nikad nije jako hladno. Uzmimo za primjer Melbourne, glavni grad države Victorie. Premda se taj grad nalazi na krajnjem jugu Australije, prosječna dnevna temperatura u mjesecu srpnju kreće se od 6 do 13 stupnjeva Celzija. Usporedite to s prosječnom dnevnom siječanjskom temperaturom u Pekingu (Kina), –10 stupnjeva do +1 stupanj Celzija, ili pak s njujorških –4 do +3 stupnja Celzija. Oba su grada manje-više isto udaljena od ekvatora koliko i Melbourne. Zašto je onda na dalekom jugu toplije, tim više što je Australija blizu najhladnijeg mjesta na Zemlji — Antarktike?

Razlika je u tome što na sjevernoj hemisferi prevladavaju kopnene mase, dok na južnoj hemisferi prevladavaju oceani. Australija i Novi Zeland okruženi su tisućama kvadratnih kilometara oceana, koji stvara tampon zonu toplijeg zraka koji ih štiti od hladnih antarktičkih zračnih masa, održavajući tako topliju klimu.

Zbog ogromne veličine australskog kontinenta u raznim dijelovima postoje prilično velike klimatske razlike. U južnijim državama postoji jasna razlika između godišnjih doba, s tim da su zimi noći vedre, hladne ili mrazne, a nakon njih obično slijede ugodni, topli dani. Ti ugodni zimski dani često sliče ljetnim temperaturama u mnogim zemljama sjeverne hemisfere. Međutim, u državama na sjeveru Australije godina se jednostavno dijeli na dva godišnja doba — jedno dugo sušno godišnje doba i jedno vlažno s monsunskim kišama. U Darwinu, glavnom gradu Sjevernog Teritorija, temperatura se uvijek kreće oko 32 stupnja Celzija.

Druge raznolikosti

Budući da na većem dijelu kontinenta prevladava toplo vrijeme, Australci se mahom ležerno odijevaju. No važno je nositi šešir sa širokim obodom. Ovdje je zbog većeg izlaganja suncu postotak obolijevanja od raka kože veći nego u zemljama s blažom klimom.

Budući da u Australiji još uvijek ima obilje velikih prostranstava, na mnogim se izletničkim područjima postavlja oprema za roštiljanje na otvorenom. Meso je relativno jeftino, tako da su kobasice i bifteci standardna jela s roštilja. No daju li to ljudi što stoje oko roštilja pod vedrim nebom jedni drugima tajne signale rukama? Ne, oni samo mašu slobodnom rukom da bi otjerali muhe! Muhe i komarci stvaraju poprilične probleme kad se jede pod vedrim nebom, naročito za toplijeg vremena.

Tako živjeti dolje na jugu znači naučiti živjeti s muhama i komarcima pa većina kuća ima na ulaznim i stražnjim vratima još jedna vrata s mrežom. Prije su ljudi nosili šešire s nekoliko plutenih čepova koji su visili s oboda i služili za rastjerivanje muha. Od pojave sredstava protiv insekata više se ne viđa puno takvih šešira.

Jedna druga različitost odnosi se na divno, šaroliko cvijeće, cvatuće grmlje i drveće. Nema jak miris kakav se obično osjeća kod onog na sjevernoj hemisferi. Ovdje se ljubitelj vrtlarstva mora nosom posve približiti cvjetovima da bi u potpunosti osjetio njihov miris. Naravno, to ne važi za sve australsko cvijeće. Naprimjer, grmlje likovca i jasmina pruža vašim nosnicama spektakularan užitak. No općenito govoreći, ovdje cvjetovi imaju slabiji miris nego u hladnijim podnebljima.

Velika prostranstva

Prostor je jedan aspekt po kojem je život u Australiji uistinu drugačiji nego drugdje. Predodžba o tome što je blizu ili daleko razlikuje se od takvih predodžbi u mnogim zemljama na sjeveru. Udaljenosti između nekih gradskih općina toliko su velike da čovjek može satima putovati prije nego što ugleda sljedeći grad. To naročito vrijedi za područje koje je poznato po imenu od milja, zaleđe. Ovaj ogroman prostor odiše neodoljivim spokojstvom, a posjetilac može ispuniti pluća svježim, nezagađenim zrakom. Posvuda ima drveća eukaliptusa, koji se obično naziva gumovac. Krajolikom unutrašnjosti dominiraju gumovci i akacije.

Kako se spušta veče, veličanstveni zalazak sunca stvara užitak za vaše oči. No tama nastupa iznenađujuće brzo, budući da ovdje na dalekom jugu sumrak vrlo kratko traje. Kristalno vedro južno noćno nebo ubrzo otkriva svoje mnoštvo zvijezda, uključujući i čuvenu formaciju nazvanu Južni križ. Obrisi gumovaca ocrtavaju se na pozadini neba dok životinjski svijet kreće na počinak, a vas prožima tišina koja kao da još više naglašava veličinu prostranstva.

Prije nego što se ušuškate u vreću za spavanje, pažljivo ugasite logorsku vatru. To je veoma važno, jer kad u australskoj pustinji požar izmakne kontroli, brzo se pretvara u pravu pošast koja uništava sve što joj se nađe na putu. Na velikoj vrućini glavičasti cvatovi gumovaca znaju buknuti, uzrokujući širenje požara zastrašujućom brzinom. U vrućim, sušnim ljetnim mjesecima oni koji žive u blizini pustinjskih područja stalno strahuju od pustinjskog požara. Zabrane paljenja vatre i uredbe o paljenju vatre na otvorenom moraju se strogo poštovati.

Uskoro sviće zora i budi vas glasan smijeh u trenutku kad jato kokabura koje je provelo noć u obližnjem gumovcu raspali svoj radostan pjev. Zbunjeni provirujete iz svog šatora i vidite da je i drugo drveće prepuno ptica prekrasnih boja. Dosad ste se možda već sreli s mnogima od njih, kao i s drugim stvorenjima, uključujući i klokane, koale, emue, a možda čak i vombata. Oni koje ne žudite upoznati jesu zmije i pauci. Da, na ovom kontinentu žive neke od najotrovnijih vrsta zmija i paukova na svijetu. No većina njih nipošto vas neće ugroziti ukoliko ih ne uznemirite.

Vrijeme je za doručak uz logorsku vatru — obično u obliku slanine i jaja s kriškama dobro ispečenog tosta. Svjež zrak stvorio vam je dobar apetit. Dok tako okruženi muhama nastojite uživati u doručku, počinjete razmišljati o ovom pustinjskom doživljaju, koji vam je pružio tek letimičan pogled na silno prostranstvo australskog kontinenta.

Sada je došao kraj vašem putovanju tom prostranom zemljom i vraćate se kući. Nema sumnje da ćete još dugo pamtiti doživljaj kroz koji ste upoznali prijateljski raspoložene Australce i njihov jednostavan način života. Poput većine posjetilaca, i vi vjerojatno želite ponovo doći jednog dana. No jedna stvar koju ste sigurno zaključili glasi: Dolje u Australiji drugačije se živi!

[Zahvala na stranici 17]

Papigica i ružičasti kakadu: Ljubaznošću Australian International Public Relations; žena: Ljubaznošću West Australian Tourist Commission