Izljevi gnjeva na cesti — kako da izađete s njima na kraj?
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ VELIKE BRITANIJE
UZRUJANOST i nasilje koje usljeđuje dobivaju sve veći publicitet u svjetskim novinskim izvještajima. Osim što se spominju izljevi gnjeva s kolicima (kod kojih kupci u supermarketima iskaljuju svoj gnjev jedni na drugima koristeći dućanska kolica) i izljevi gnjeva pri telefoniranju (zahvaljujući tehnici koja omogućava osobi koju ste nazvali da vas ostavi da čekate dok ona preuzima drugi poziv), postoje i izljevi gnjeva na cesti koji privlače pažnju ljudima u Velikoj Britaniji.
Izljevi gnjeva na cesti toliko su uzeli maha da se u jednom izvještaju o vozačkim navikama iz 1996. tvrdilo da su u Velikoj Britaniji “dostigli epidemijske razmjere, s tim da je u toku prošle godine gotovo polovina svih vozača doživjela neku vrstu napada ili zlostavljanja”! Anketa jednog auto-moto društva išla je još i dalje, pa je izvijestila da “devet od deset vozača tvrdi da je bilo žrtva izljeva gnjeva na cesti”. Zanimljivo je da je ta ista anketa zabilježila kako “od deset [vozača] samo šest priznaje da su i sami izgubili živce za volanom”.
Što izaziva izljeve gnjeva na cesti? Ako ste žrtva, što možete učiniti da biste se zaštitili? Što da radite ako vas ljuti tuđi način vožnje? Ustvari, dok diljem svijeta rapidno raste učestalost izljeva gnjeva na cesti, kako možete izaći s njima na kraj?
Uzrok i posljedica
Gnjevni vozači nisu nikakva novost. Jedan davni prijestupnik bio je engleski pjesnik Lord Byron. On je 1817. napisao pismo u kojem je opisao jednu svađu koju je doživio na cesti. Neki se sudionik u prometu navodno “bezobrazno” ponio prema Byronovom konju. Zbog toga je pjesnik išćuškao tog čovjeka.
U većini zemalja, usporedo s porastom intenziteta i brzine prometa, raste i frustriranost vozača. Bilo je to u 1980-ima kada su neke američke novine pisale da su “izljevi gnjeva na cesti” povod nasilnim incidentima u prometu. Premda uzrujanost sama po sebi nije protuzakonita, izljevi gnjeva na cesti prikladno opisuju emocije koje su korijenski uzrok mnogim nasilnim djelima što ih počinjaju vozači isprovocirani načinom vožnje nekog drugog vozača.
Danas na cestama prevladava stav tipa “najprije ja”. Istraživači koji proučavaju vozačke navike zaključuju da “počinitelji nasilja ili agresivnih djela gotovo uvijek smatraju da su upravo oni pravedne žrtve tuđeg antisocijalnog vladanja”, bilježi londonski The Times. Ma kako divlje vozač upravljao svojim vozilom, on smatra da je u pravu. No kad drugi vozač malčice prekrši pravila učtivog ponašanja na cesti, dolazi do izljeva gnjeva na cesti.
Izljevima gnjeva na cesti doprinosi i rastuća narkomanska kultura, koja je toliko raširena među mladim ljudima. Uživanje kokaina, prema riječima jednog bolničkog savjetnika, “može se usporediti s vožnjom u alkoholiziranom stanju”. Često je slučaj da vozači koji uzimaju drogu previsoko misle o vlastitim sposobnostima. Zbog toga neki opasno brzo voze. Drugi pak voze nepredvidivo, budući da im je smanjena moć prosuđivanja.
Razmotrite i to kako stres djeluje na vozača. Profesor Cary Cooper sa Sveučilišta u Manchesteru okrivljuje stresove i neizvjesnosti svakodnevnog života u 1990-ima za mnoge izljeve gnjeva na cesti. “Vozači su izloženi sve većim pritiscima, pa raste i broj nasilničkih napada”, kaže jedan predstavnik Auto-moto saveza. Jedna vrlo zaposlena propagandistica, koja sada provodi mnoge sate vozeći se na posao i kući, priznaje da više nije tako tolerantna kao što je prije bila. “Sada znam brzo odbrusiti i razljutiti se zbog sitnica koje me prije uopće ne bi smetale”, prenosi njene riječi The Sunday Times. Možda se i vi tako osjećate. Ako je tako, što možete poduzeti?
Nemojte izazivati izljeve gnjeva na cesti
Imajte na umu da drugi vozači nisu savršeni. Oni će tu i tamo kršiti pravila. Uzmite to u obzir kad sjednete za volan. Mislite unaprijed. Recimo, naprimjer, da se vozite u desnoj, ili sporijoj, traci višetračne autoceste. No uto se približite stjecištu kod kojeg neki priključak, ili kosi prilaz, usmjerava promet na autocestu. Gledajući ispred sebe, opažate da se priključnom cestom jedan automobil približava autocesti. Da li smatrate da, pošto ste vi ovdje bili prvi, imate pravo voziti u svojoj traci? Zašto biste se trebali ukloniti nadolazećim vozilima? Zašto biste skrenuli u drugu traku, ukoliko je prazna, omogućujući drugom vozaču da uđe na autocestu? No razmislite, što će se dogoditi ako inzistirate na tome da ostanete u svojoj traci i nastavite voziti istom brzinom? Možda će i vozač koji se ubacuje na autocestu slično razmišljati. Netko neminovno mora popustiti; inače će doći do nesreće.
Bilo bi mudro da vozač koji ne želi izazivati izljeve gnjeva na cesti gleda preda se i da obzirno vozi. On se sklanja kad to može, no ne ljuti se kad drugi vozač ne cijeni pokazanu mu ljubaznost. Jedan predstavnik Britanskog instituta za unapređivanje vozačke kulture procjenjuje da svaki treći vozač ima opasan problem u načinu razmišljanja. Premda ti vozači mogu vješto upravljati svojim vozilom, nedostaje im ljubaznosti. On ih naziva “dobrim vozačima, ali lošim automobilistima”.
Većina vozača ponekad ignorira druge sudionike u prometu. No to nije opravdanje da se i vi tako ponašate. Razmotrite moguće posljedice. Sigurno ne želite da zbog neke vaše tvrdoglavosti dođe do lančanog sudara. Nemojte dopustiti da vas svladaju emocije. Jedan auto-moto stručnjak savjetuje: “Na cesti se nikad ne smijete dati izazvati niti reagirati na nečije agresivno ponašanje.” Ne dajte se uvrstiti u klub onih koji imaju izljeve gnjeva na cesti!
Jeste li žrtva?
Praktički nema vozača koji nikad nije bio žrtva izljeva gnjeva na cesti. Podignuta pesnica, doviknuta uvreda, agresivno manevriranje, sve to može zastrašiti i zastrašuje čovjeka. Najbolja zaštita svakako je izbjegavanje sukoba. Jedan vozač-žrtva prestrašio se kad ga je neki drugi vozač htio preteći. Nakon nekog vremena ljutiti ga je vozač pretekao, ubacio mu se u traku i toliko usporio da se žrtva pobojala da će im se auti sudariti. To se nastavilo neko vrijeme i prekinulo se tek kada je žrtva skrenula na drugu cestu.
Ako vidite da vas drugi vozači žele preteći, dajte sve od sebe da im to omogućite. Nemojte inzistirati na svom pravu da ostanete tamo gdje jeste na cesti. Ako ste svjesni da ste nekog naljutili, ispričajte mu se. Gestom pokažite da vam je žao, čak i ako ste ga nenamjerno naljutili. Imajte na umu da blaga riječ može utišati gnjev.
No ako iz bilo kojeg razloga postanete žrtva gnjevnog napada na cesti, nemojte se osvećivati. “Nemojte uzvraćati istom mjerom”, savjetuje časopis Focus. “Nemojte držati u automobilu stvari koje bi se mogle upotrijebiti kao opasno oružje.” Drugi savjeti: Zaključavajte vrata automobila i zatvarajte prozore. Nemojte gledati napadača u oči.
Gornji prijedlozi o tome kako izlaziti na kraj s izljevima gnjeva na cesti nisu ništa novo. Oni su suglasni sa savjetom koji je još davno dao izraelski kralj David. “Nemoj se žestiti gledajući nevaljale”, savjetovao je on. “Nemoj zavidjeti onima koji čine bezakonje. Utišaj gnjev, i ostavi jarost” (Psalam 37:1, 8).
Premda su izljevi gnjeva na cesti u porastu, nemojte dopustiti da gnjev raste i u vama!
[Okvir/slika na stranici 23]
Kontroliranje izljeva gnjeva na cesti
Auto-moto društvo bilježi da je, kada je riječ o suzbijanju izljeva gnjeva na cesti, “promjena stavova jednako važna kao i smišljanje protumjera”. Da biste izašli na kraj s izljevima gnjeva na cesti, prijeko je potrebno da realno sagledate vlastite vozačke sposobnosti, kao i sposobnosti drugih sudionika u prometu. Premda vas tuđe greške bodu u oči, nemojte previdjeti ni svoje vlastite vozačke greške. Pomirite se s činjenicom da uvijek ima vozača koji krše pravila ponašanja u prometu. Kad sjedate za volan, svakako budite potpuno budni. Iscrpljenost pridonosi stresu. Jedan trenutak nepažnje može imati kobne posljedice.
Razmislite također o sljedećim savjetima i zapazite njihovu zajedničku nit s poslovicama mudrog kralja Salamuna.
• Primjećuju li vaši suputnici da ste ljuti? Možda vam savjetuju da se smirite. Nemojte automatski odbaciti njihov savjet i uzvratiti im da su zanovijetala. Imajte na umu da mirno raspoloženje više koristi zdravlju i da vam doslovno može pomoći da duže živite! “Mirno je srce život tijelu” (Priče Salamunove 14:30, St).
• Mislite na drugog vozača i izbjegavajte probleme. “Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i brz straha je” (Priče Salamunove 14:16, St).
• Umirite tuđi gnjev gestom ili pak riječju isprike. “Odgovor blag utišava gnjev” (Priče Salamunove 15:1).
• Drugi mogu biti skloni izljevima gnjeva na cesti, no vi se ne morate povoditi za njima. “Ne druži se s čovjekom gnjevljivijem” (Priče Salamunove 22:24).
• Gledajte da se ne uplićete u tuđe svađe. “Prije nego svađa izbije, udalji se” (Priče Salamunove 17:14, St).