Pogled u svijet
Opasni nesporazumi
Godine 1977. jedan je nesporazum, kod kojeg se radilo o značenju jedne male riječi, doprinio najtežoj avionskoj nesreći na svijetu, izvještavaju novine The European. Nizozemski pilot Boeinga 747 javio je radiovezom da se nalazi “na uzletištu”, što je kontrolor leta na Tenerifeu (Kanarski otoci) protumačio tako da avion stoji na mjestu. Međutim, pilot je htio reći da njegov avion rula po pisti prekrivenoj gustom maglom i sprema se uzletjeti. To je dovelo do sudara aviona s drugim 747, pri čemu je poginulo 583 ljudi. Slično tome, slabo poznavanje jezika bilo je jedan od faktora koji su 1996. doveli do zračnog sudara aviona nedaleko od Delhija (Indija), u kojem je poginulo 349 ljudi. Premda su ozbiljne pogreške rijetke i premda letačko osoblje dobiva rigoroznu poduku iz standardnog avijatičkog engleskog, neke avionske posade vladaju samo stručnim avijatičkim izrazima. Kada dođe do krizne situacije, njihovo znanje jezika moglo bi ih potpuno iznevjeriti. Stručnjaci preporučuju da se u pilotsku kabinu postavi kompjuterska tehnika koja bi osiguravala ispravnu avijatičku komunikaciju.
Kosi toranj u Pizi stabiliziran?
Nakon što se stoljećima naginjao prema naizgled neizbježnom rušenju, izgleda da je kosi toranj u Pizi najzad stabiliziran — zahvaljujući protuteži od tisuću tona olovnih blokova postavljenih u njegovom temelju. To je objavio profesor Michele Jamialcowsky, predsjednik međunarodne komisije za osiguranje sigurnosti tornja. “Međutim, stabilnost još uvijek predstavlja ozbiljan problem”, pišu talijanske novine La Stampa, “budući da petmetarski nagib u odnosu na okomicu, nastao tijekom sedam stoljeća postojanja tornja, predstavlja uistinu kritičan limit.”
Svijetom rašireno ilegalno korištenje droga
Na ilegalne droge otpada čak 8 posto ukupne međunarodne trgovine i proizvodnog dohotka u iznosu od oko 400 milijardi dolara godišnje, kaže se u jednom UN-ovom izvještaju. Taj izvještaj od 332 stranice predstavlja prvu opsežnu analizu globalnog utjecaja ilegalnih droga. On pokazuje da gotovo 2,5 posto svjetskog stanovništva — oko 140 milijuna ljudi — puši marihuanu ili njezin derivat, hašiš. Trideset milijuna ljudi uzima amfetaminske stimulanse, 13 milijuna uzima neku vrstu kokaina, a 8 milijuna uzima heroin. Premda su kriminalističke službe zaplijenile na tisuće tona marihuane, kokaina, heroina i morfija, količine koje nisu otkrivene daleko su veće. Postotak presretanja trgovine kokainom kreće se oko 30 posto, dok je kod heroina to svega 10 do 15 posto, rečeno je u izvještaju. Međunarodne operacije trgovine drogom iznimno su dobro razrađene. “Problem je poprimio globalne okvire tako da ga zemlje ne mogu rješavati svaka za sebe”, kaže Giorgio Giacomelli, direktor generalnog UN-ovog programa za borbu protiv droge.
Širenje zaraznih bolesti
“U proteklih 20 godina pojavilo se 30 potpuno novih i veoma zaraznih bolesti”, izvještava Nassauische Neue Presse. Za većinu tih bolesti — kao što su Ebola, AIDS i hepatitis C — nema lijeka. Usto se šire i zarazne bolesti kao što su malarija, kolera i tuberkuloza. A zašto? Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), “mnoge se bolesti vraćaju zbog toga što sve više virusa stječe otpornost na širi spektar antibiotika. Proizvodi se sve manje novih antibiotika, budući da je sam taj postupak veoma skup.” U nastojanju da se preusmjeri ta tendencija, WHO je apelirao na vlade i farmaceutske tvrtke da “više investiraju u razvitak novih antibiotika i usavršavanje metoda za otkrivanje zaraznih bolesti”. Godine 1996. u svijetu je od zaraznih bolesti umrlo oko 55 milijuna ljudi.
“Zakon svjetine”
Pod tim naslovom priča Haim Shapiro, član izdavačkog odbora The Jerusalem Posta, o incidentima u kojima se prošlog ožujka napalo Jehovine svjedoke kamenjem i ciglama, upalo u njihovu dvoranu i demoliralo je te im se spalilo literaturu. On je komentirao: “Kada je prošle godine bila napadnuta katolička crkva u Jaffi, došlo je do momentalnog — i opravdanog — vala protesta kako u Izraelu tako i u inozemstvu. Kada je bila napadnuta dvorana u Lodu, jedva da se i čulo o tome.” Premda Shapiro osobno ‘ne simpatizira i ne odobrava’ Jehovine svjedoke, prisjeća se da su oni “bili jedna od grupa koje se u nacističkoj Njemačkoj progonilo i slalo u koncentracione logore”. On piše: “Sama pomisao da netko može nekažnjeno napasti te ljude, uništiti im mjesto obožavanja i spaliti knjige izaziva prave more i podsjeća na najstrašnije povijesne paralele.”
Slabljenje odanosti “svetom gradu”
Premda se zove sveti grad i premda je njegov biskup poglavar Katoličke crkve, Rim nije niti izdaleka tako religiozan kao što bi to neki mogli misliti. Prema jednoj nacionalnoj anketi koju je provelo Treće rimsko sveučilište, oko 10 posto svih Talijana izjavljuje da “uopće nije” zainteresirano za kršćanstvo, no u Rimu se ta brojka penje na 19 posto. Daljnjih 21 posto Rimljana ima “mali” interes za Katoličku crkvu, pišu novine La Repubblica. S druge strane, samo ih je 10 posto jako zainteresirano za religiju. Prema riječima sociologa Roberta Cipriania, tek se svaki četvrti Rimljanin strogo drži crkvenih naputaka o stavovima i ponašanju.
TBC hara Indijom
Unatoč poduzimanju velikih napora da se bakteriju tuberkuloze (TBC-a) dovede pod kontrolu, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da je u Indiji njome zaražena svaka druga odrasla osoba. Među indijskim stanovništvom, koje broji preko 900 milijuna ljudi, svake godine preko 2 milijuna oboli od aktivnog TBC-a, a čak 500 000 umre od njega, izvještavaju novine The Asian Age. Prema WHO-u, ukupan broj zaraženih, kao i potonji rizik od novih zaraza tom bolešću, izuzetno je velik. Zaraženima TBC-om nije problem samo to što se moraju nositi s bolešću koju on uzrokuje; oni ujedno moraju živjeti sa sramotom koja obično prati tu bolest. To može dovesti do neprihvaćenosti kod susjeda, poslodavaca i suradnika na poslu. Mlade nevjeste kod kojih se otkrije TBC često se šalje natrag roditeljima kao nepodobne za rađanje djece.
Koristan štakor?
“Većinu štakora bije loš glas”, piše The Wall Street Journal. “Oni su ti koji u nevolji prvi napuštaju brod, stanuju na smetlištima — “štakori” se čak i kandidiraju za državne službe.” No to ne vrijedi u slučaju Rattie, laboratorijske štakorice čija je vlasnica biofizičarka Judy Reavis. Rattie je pomagala u školama kod postavljanja nekoliko stotina metara kompjuterskih kablova da bi se moglo instalirati kompjuterske mreže. “Držeći čvrsto u zubima jednu traku, Rattie se probija između greda i kroz cijevi u zidovima, ispod podova i duž stropnih lamperija”, objašnjava Journal. “K izlaznom mjestu privlače je laganim kuckanjem i tanjurom ukusne hrane za mačke. Kad ona izviri, traka koju dovuče sa sobom koristi se za provlačenje kompjuterskog kabla duž njenog vijugavog puta.” Rattie je postala prava zvijezda, a na Internetu ima svoju rubriku i “svoju” pjesmu. Ako iznenada ugine, “dresirat ćemo nekog drugog”, kaže dr. Reavis. “Uostalom, riječ je o najobičnijem štakoru.”
Osakaćivanje genitalija kod djevojaka, tinejdžerski porodi
“Svake godine osakati se otprilike 2 milijuna djevojaka”, stoji u izdanju The Progress of Nations za 1996, publikaciji Fonda Ujedinjenih naroda za pomoć djeci koja se bavi zdravljem, prehranom i obrazovanjem djece. “Na Egipat, Etiopiju, Keniju, Nigeriju, Somaliju i Sudan otpada 75% svih slučajeva. U Đibutiju i Somaliji osakaćuje se 98% djevojaka.” Osim boli, ti postupci mogu prouzročiti infekciju, dugotrajno krvarenje, neplodnost i smrt. “Sakaćenje ne zahtijeva niti jedna religija. Radi se o tradiciji čiji je cilj sačuvati nevinost, osigurati mogućnost stupanja u brak i obuzdavati seksualnost”, kaže se u izvještaju. Grupe i organizacije koje se zalažu za ženska prava i dobrobit djece vrše pritisak na vlasti da zakonom zabrane tu praksu.
Drugi izvještaj pokazuje da u mnogim zemljama rađanje u tinejdžerskim godinama predstavlja konstantan problem. Naprimjer, Sjedinjene Države imaju najvišu takvu stopu među industrijaliziranim zemljama svijeta: 64 porođaja godišnje na 1 000 djevojaka u dobi od 15 do 19 godina. Japan ima najnižu stopu koja iznosi četiri porođaja godišnje. Rađanje djece u tinejdžerskim godinama ne utječe samo na razvoj, obrazovanje i prilike za napredak dotične mlade žene već može i njenom novorođenčetu donijeti probleme, kao što su loša skrb, siromaštvo i nestabilna obiteljska situacija.