Pogled u svijet

Alkoholizam u Meksiku

Istraživanja koja je napravio Meksički institut za socijalnu skrb pokazala su da je 1991. u Meksiku bilo preko četiri milijuna alkoholičara. No do 1997. taj se broj možda i udvostručio, izvještavaju novine El Universal iz Ciudad de Mexica. One citiraju izjavu Kluba liječenih alkoholičara o tome da od osam milijuna meksičkih alkoholičara, tri milijuna žive u Ciudad de Mexicu. Prema pisanju El Universala, u Meksiku se većina kriminalnih djela čini pod utjecajem alkohola. Zloupotreba alkohola dovodi do izostajanja s posla i slabog uspjeha u školi. José Manuel Castrejón, predstavnik Nacionalnog vijeća za borbu protiv ovisnosti, kaže da je “50 posto slučajeva nasilja u krugu obitelji te jedna petina nesreća na radu tijesno povezano s pijenjem alkohola”.

Savjeti avio-putnicima

Duga putovanja avionom izazivaju psihičku i tjelesnu napetost, a londonske novine The Times nude neke prijedloge kako je se osloboditi. To su, među ostalim, “izbjegavanje alkohola no pijenje puno bezalkoholnih pića, jedenje samo laganih obroka i zamišljanje sebe na nekom ugodnom mjestu”. Ako dugo vremena mirno sjedite, mogu vam nateći noge i odjeća vam se može činiti tješnja nego inače. Stoga, izvještava The Times, “liječnici predlažu da se raskomotite, skinete cipele i zatražite sjedalo do prolaza, tako da se svako malo možete prošetati do toaleta”. Prigibanje i protezanje ruku i nogu za vrijeme putovanja dobra je preventiva za probleme s cirkulacijom. Da bi pobijedili putnički zamor, “iskusni putnici ponekad prije putovanja prilagođavaju svoju dnevnu rutinu. Oni koji putuju na istok znaju po tjedan dana ranije ustajati, a oni koji putuju na zapad idu kasno u krevet.”

Tokijske vrane-putnici

U Tokyu (Japan) vrane su stekle naviku da svaki dan putuju iz predgrađa u grad i natrag, izvještava The Daily Yomiuri. Poznavatelji ptica kažu da je to počelo prije nekoliko godina, kada je populacija vrana koja živi u tokijskim parkovima i oko hramova toliko narasla da su vrane bile prisiljene graditi gnijezda negdje drugdje. Tada su otkrile udobnosti prigradskog života. Međutim, jedna stvar koja im je nedostajala bila je delikatesna gradska hrana — smeće i bačeni ostaci hrane. Taj su problem riješile tako što su usvojile “putnički stil života sličan onom kojim žive ljudi u stalnom radnom odnosu. One ujutro lete u gradsko područje u potrazi za hranom”, piše The Daily Yomiuri, “potom se uveče vraćaju u predgrađe.”

Ugrožena prirodna bogatstva

◆ Područje na sjeveroistoku Indije, s bogatom florom i faunom, sada ima 650 biljnih i 70 životinjskih vrsta koje se evidentiraju kao ugrožene. Osjetljivi ekosistem u državi Meghalaya, na granici s Bangladešom, proglašen je jednim od 18 ‘kriznih područja’ na kojima je ugrožen biodiverzitet. Prema izvještaju novina The Asian Age, taj je ekosistem, između ostalog, nastradao i zbog čovjekovog pustošenja i krivolova. Smatra se da je biodiverzitet u sedam država na sjeveroistoku Indije ekološki nestabilniji i osjetljiviji od onog u drugim dijelovima te zemlje.

◆ U Italiji također raste broj ugroženih biljnih vrsta i podvrsta. Godine 1992. smatralo se da je ugroženo 458 vrsta, no taj je broj do 1997. porastao na 1 011. “Otprilike jedna sedmina raznih vrsta koje sačinjavaju talijansku floru na ovaj je ili onaj način ugrožena, dok je čak 29 vrsta izumrlo u proteklih nekoliko godina”, objašnjava Corriere della Sera. Preko 120 vrsta nalazi se “u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja u bliskoj budućnosti”, a gotovo 150 može doći u tu opasnost u skoroj budućnosti. Prema mišljenju botaničara Franca Pedrottia, sa Sveučilišta u Camerinu, “te brojke otkrivaju da je situacija alarmantna”. Jedna je biljka izumrla u svom prirodnom staništu kada je jedino područje na kojem je uspijevala bilo pretvoreno u nogometno igralište.

◆ U Argentini je ugroženo 500 od 2 500 autohtonih životinjskih vrsta, izvještavaju novine Clarín iz Buenos Airesa. “Premda očuvanje biodiverziteta predstavlja ključ za osiguranje sadašnje i buduće dobrobiti ljudi, mnogim životinjama prijeti opasnost od izumiranja”, kaže Claudio Bertonatti, koordinator sektora za zaštitu okoliša u sklopu Zaklade za divljač. U Argentini u ugrožene životinje spadaju razne vrste pasanaca, jaguara, vikunja, kitova i kopnenih kornjača. “Unatoč [činjenici] da je prodaja kornjača zabranjena”, stoji u izvještaju, na širem području Buenos Airesa “godišnje ih se proda oko 100 000”. Bertonatti je primijetio: “Čovjek, koji bi se trebao najviše interesirati za zaštitu tog izvora bogatstva, odgovoran je za većinu opasnosti koje mnoge vrste dovode do ruba istrebljenja.”

Je li Marija prva vidjela uskrsnulog Krista?

Papa Ivan Pavao II izjavio je kako se “s pravom može smatrati da je Majka [Isusova, Marija] vjerojatno bila prva osoba kojoj se pojavio uskrsnuli Isus” (L’Osservatore Romano). Niti jedan od četiri izvještaja Evanđelja ne kaže da je Isusova majka bila prisutna kada je otkriveno da je njegov grob prazan. No papa je još rekao: “Kako bi Blagoslovljena Djevica, koja je pripadala prvoj zajednici učenika (usp. Djela apostolska 1:14), mogla biti isključena iz kruga osoba koje su susrele njenog božanskog Sina nakon što je ustao iz mrtvih?” Papa se poslužio različitim argumentima u nastojanju da objasni zašto u Evanđeljima ne postoji zapis o bilo kakvom susretu Isusa i njegove majke. Ostaje činjenica da sveti duh nije nadahnuo pisce Evanđelja da spomenu ikoji takav događaj. A kad smo već kod toga, o njoj nema spomena niti u apostolskim poslanicama (2. Timoteju 3:16).

Ljetna opasnost na jugu

Na južnoj hemisferi siječanj je jedan od najtoplijih mjeseci. Za vrućeg vremena važno je čuvati se toplotnog udara, objašnjava časopis FDA Consumer. Premda svake godine na stotine ljudi umire od toplotnog udara, moguće ga je stopostotno spriječiti, kaže endokrinolog dr. Elizabeth Koller. Toplotni udar može nastupiti kao posljedica fizičkog naprezanja po vrućini, no isto tako pogađa starije osobe koje žive bez klima uređaja i koje imaju prikrivenih zdravstvenih problema, kao što su dijabetes ili srčane bolesti. FDA Consumer savjetuje da, kad temperatura poraste, pijete puno vode — ako vježbate, onda po jednu litru na sat. Kad ste na suncu, namažite se zaštitnom kremom, stavite šešir sa širokim obodom i odjenite se komotno. Ako nemate klima uređaj, a prijeti vam opasnost od toplotnog udara, “kupajte se u hladnoj vodi, često se prskajte vodom i sjedite pred ventilatorom. Ako imate osjećaj da ćete pasti u nesvijest, zatražite hitnu liječničku pomoć.” Dr. Koller upozorava: “Ako čovjek ima sunčanicu, imate svega nekoliko minuta da ga spasite.”

“Mučenje” na poslu

“Glavobolje, premorenost, slabo pamćenje, problemi s vidom, vrtoglavica, dišni problemi, hunjavična gluhoća, tinitus [i] kožna oboljenja” — sve to može biti posljedica “sindroma ‘bolesnih’ građevina”, ili SBG-a, kaže istraživač Jack Rostron sa Sveučilišta John Moores. SBG, koji je 1986. službeno priznala Svjetska zdravstvena organizacija, može “banalnu zadaću odlaženja na posao pretvoriti u nešto što graniči s mučenjem”, tvrdi on. U zgradama s centralnim uređajem za klimatizaciju i s trajno zatvorenim prozorima mogu se nakupiti tvari koje zagađuju zrak, kao što su otrovni plinovi i čestice koje ispuštaju fotokopirni aparati i printeri, izvještava londonski The Independent. Da bi se izbjeglo SBG, mora se često i temeljito čistiti sisteme za klimatizaciju. Rostron primjećuje: “Radni elan je veći kada male grupe ljudi rade u malim uredima, čiji se prozori mogu otvoriti.”

Zimsko upozorenje

Svatko tko na zimskoj hladnoći i vjetru boravi na otvorenom izlaže se opasnosti od hipotermije, opasnog smanjenja tjelesne temperature, pišu novine The Toronto Star. To se dešava “kada tijelo brže gubi toplinu nego što je može proizvesti”, bilježi izvještaj, dodajući da “temperature ne moraju pasti ispod nule da bi došlo do hipotermije”. Metabolizam starijih ljudi često ima slabiju sposobnost nadoknađivanja gubitka topline. Njima, kao i djeci, prijeti najveća opasnost. Kad je čovjek “promrznuo, mokar, umoran, gladan, trese se, tuži se [i] ne uživa u tome što je na otvorenom”, onda je u potencijalnoj opasnosti od hipotermije, piše Wilderness First Aid Handbook. Tu bi osobu trebalo smjestiti u zaklon, dati joj suhu odjeću, hranu i nešto da pije, ali da to ne bude alkohol niti napitak u kom ima kofeina. Ako ne pokazuje znakove oporavka, odmah treba zatražiti liječničku pomoć.