Pogled u svijet
Ponovno razmatranje vjerske slobode u Grčkoj
“Izgleda da se [grčka] vlada u zadnje vrijeme zanima za pitanja vezana uz pravo na vjersku slobodu i da razmatra ustavni amandman koji bi uskoro trebao stupiti na snagu”, izvještavaju atenske novine To Vima. “U Ministarstvu vanjskih poslova formiran je jedan neslužbeni odbor koji će preispitati zakonsku regulativu koja se odnosi na pitanja vjerske slobode, zakone diktatora Metaxasa prema kojima je prozelitizam krivično djelo, kao i uvjete pod kojima se nepravoslavnim vjerskim manjinama dopušta osnivanje crkava i organiziranje sastanaka.” U izvještaju se nadalje kaže da su za poduzimanje tih mjera ponajviše zaslužni grčki Jehovini svjedoci koji su doveli brojne sudske sporove pred Evropski sud za ljudska prava.
Latinski je živ jezik
Latinski je još uvijek službeni jezik Vatikana, premda se 1960-ih prestao koristiti u rimokatoličkom bogoslužju. Mada stručnjaci prevode papinske dokumente na latinski, u Vatikanu se danas rijetko koristi taj jezik. Međutim, u studenom 1997. papa je izrazio žaljenje zbog izumiranja govornog latinskog jezika te potakao na njegovo obnavljanje. U međuvremenu, jedna je skupina vatikanskih učenjaka privela kraju svoj osmogodišnji projekt, koji je rezultirao suvremenim latinskim rječnikom. Suvremeni izrazi kao što su “aerodrom”, “prometna gužva”, “robna kuća”, “sprej” i “taksi” sada imaju svoje latinske ekvivalente. Čak je i sveprisutni mobitel postao telephonium cellulare. Za ljubitelje latinskog stižu još bolje vijesti. Jedan je rimski svećenik sada otvorio na Internetu Web stranicu na latinskom, izvještava londonski The Times.
Kopirane skulpture
Do 2000. godine u rimskim bi javnim parkovima mogle stajati sve same kopije originalnih skulptura. Zašto? “Ako želimo sačuvati te spomenike, ne preostaje nam ništa drugo nego da postavimo kopije”, objasnila je Carla Benocci iz jednog rimskog društva povjesničara. Ona je dodala da se neki od tih spomenika nalaze u “iznenađujuće derutnom stanju, za što su krivi zub vremena, automobili, vandali i kupci ukradene robe”. Sada se ispitivanjima nastoji utvrditi koji materijali mogu najbolje odraziti onaj estetski izgled koji imaju originali i istovremeno izdržati utjecaj smoga i napade vandala. Neke su kopije napravljene od smole, druge od cementa i presvučene mramornom prašinom. Kopije su “toliko vjerne originalu”, kaže gđa Benocci, “da su kradljivci, misleći da se radi o originalu, jednoj od njih odrezali glavu u namjeri da je ukradu, dok su jednu drugu pokušali odnijeti u jednom komadu”. A što će biti s originalima? Čuvat će se u muzejima, gdje će se moći s cijenjenjem razgledati, a pritom im neće prijetiti nikakva opasnost.
Pothranjenost ubija djecu
“Pothranjenost ubija više djece nego bilo koja epidemija, prirodna katastrofa ili bilo koji rat”, izvještava francuski dnevnik Le Monde. Procjenjuje se da zbog slabe ishrane svake godine umre gotovo sedam milijuna djece. Izvještaj Fonda Ujedinjenih naroda za pomoć djeci (UNICEF-a) za 1997. pokazuje da je pothranjenost uzrok smrti kod 55 posto od 12 milijuna djece ispod pet godina, koliko ih umre svake godine. Osim što kod djece ubire danak u smrti, pothranjenost uzrokuje brojne tjelesne i psihičke mane, kao i slabljenje imunološkog sustava. U južnoj Aziji pothranjenost pogađa svako drugo, a u Africi svako treće dijete. Međutim, taj problem muči i razvijene zemlje. Naprimjer, UNICEF izvještava da u Sjedinjenim Državama svako četvrto dijete mlađe od 12 godina nema adekvatnu ishranu.
Voda na Mjesecu?
Svemirska letjelica Lunar Prospector otkrila je u polarnim predjelima Mjeseca nešto nalik zaleđenoj vodi, izvještava The New York Times. Laboratorijski instrumenti svemirske letjelice ukazuju na prisustvo vodika i smatra se da bi vodik mogao postojati na Mjesecu najvjerojatnije kao sastavni dio vode. Misli se da voda postoji u obliku malih ledenih kristala pomiješanih s česticama prašine. Izgleda da ona sačinjava 1 posto stjenovitog tla, ili još manje od toga. Neki znanstvenici već sada predviđaju da bi ta voda mogla osigurati funkcioniranje ljudskih kolonija i služiti kao izvor vodika i kisika za gorivo svemirskim letjelicama koje bi se lansirale s Mjeseca. Drugi se boje da, čak i ako na Mjesecu ima vode, njena ekstrakcija ne bi bila ekonomski isplativa. Dr. Bruce Murray, s Kalifornijskog tehnološkog instituta, izjavio je da bi bilo jeftinije dopremati vodu sa Zemlje negoli je proizvoditi na Mjesecu.
Pažljivo s analgeticima
“Relativno malo prekoračenje propisane doze acetaminofena — aktivnog sastojka Tylenola, Excedrina i čitavog niza drugih lijekova koji se nalaze u slobodnoj prodaji — može uzrokovati teško oštećenje jetre, naročito kad se miješa s alkoholom”, a ono može dovesti i do smrti, upozorava časopis Health. “Većina ljudi misli da može uzeti dvostruko ili trostruko veću dozu od preporučene i da im to neće naškoditi”, kaže William Lee, internist s Medicinskog fakulteta Southwestern na Sveučilištu u Texasu. “Kod ovog lijeka to ne vrijedi.” Pri razgradnji acetaminofena tijelo stvara nusproizvod koji otrovno djeluje na jetru. Jetra se štiti pomoću detoksifikacijskog sredstva nazvanog glutation. Međutim, prevelika doza acetaminofena može nadvladati jetrinu obrambenu sposobnost. Budući da alkohol iscrpljuje zalihe glutationa, posebno je opasno uzeti lijek nakon što se popije nekoliko alkoholnih pića. A s obzirom na to da se acetaminofen nalazi u preko 300 proizvoda, čovjek lako može uzeti prekomjernu dozu, a da toga nije ni svjestan.
Obuka za obranu od kidnapiranja
Djeca u tajvanskim školama sada imaju jedan novi predmet — obranu od kidnapiranja. “Na Tajvanu u prosjeku svaka dva i po dana bude oteto neko dijete i tamo djeci prijeti opasnost od kidnapiranja više nego igdje drugdje u svijetu, izuzev na Filipinima”, piše Asiaweek. Program su zatražili roditelji koji strahuju da bi s porastom kriminala njihova djeca mogla postati iduće žrtve kidnapiranja. U sklopu obrane od kidnapiranja djeca uče da budu oprezna kad hodaju sama, kad ulaze u dizala i kad se voze u sredstvima javnog prijevoza. Djecu se uči da budu na oprezu kad su u pitanju sumnjive osobe i kako reagirati u slučaju otmice. Premda se u toj obuci uče neugodne stvari, djeci se nastoji pomoći da pozitivno gledaju na život.
Povratak “istrijebljenih”
Blewittova sova, koju se smatralo istrijebljenom budući da već 113 godina nema dokaza da je bila viđena, sada je opažena i fotografirana u šumskom području nedaleko od Shahade u Indiji, sjeveroistočno od Mumbaia. Ta je smeđa ptica visoka dvadesetak centimetara, ima krupne oči i prevelik kljun, stopala i kandže. “Ona se ubraja u misteriozne ptice Indije”, izjavila je Pamela Rasmussen iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, koja je zajedno s dvoje svojih kolega snimila fotografije. “Takva se prilika pruži jednom u životu.” Druge dvije misteriozne indijske vrste, za koje nema službenih dokaza da su preživjele, čine ružičastoglava patka, koja je posljednji put viđena 1930-ih, i himalajska prepelica, koja nije viđena već stotinjak godina.
‘Idealan blagi lijek’?
O činjenici da čokolada djeluje kao stimulans, antidepresiv i afrodizijak naveliko se govori već stotinama godina. Međutim, novija istraživanja možda pokazuju da čokolada zaista utječe na “nivo napetosti, psihičku smirenost i seksualno ponašanje”, izvještava francuski list Le Monde. Znanstvenici su otkrili jedan sastojak čokolade koji ima određene sličnosti s amfetaminima i jedan drugi koji ima “izrazito antidepresivno djelovanje”. Nova istraživanja također su pokazala da čokolada sadrži anandamid, neurotransmiter koji u istoj mjeri “pojačava percepciju i euforiju” kao i kanabis. Ovi pronalasci, kao i činjenica da čokolada ima malu toksičnost, naveli su novinara da zaključi: “Budući da potiče na tjelesnu i intelektualnu aktivnost, daje energiju i stvara osjećaj euforije i zadovoljstva, uz zanemarive nuspojave i mali stupanj ovisnosti, čokolada ispunjava preduvjete da se nazove gotovo idealnim blagim lijekom.”