Izgubljeni u moru reklama
“TATA, što zapravo Mjesec reklamira?” Ovo neobično pitanje koje je postavilo jedno dijete navedeno je u pjesmi Carla Sandburga napisanoj prije pedesetak godina. U budućnosti ovakvo pitanje možda neće djelovati tako neobično. Prema časopisu New Scientist, dva šefa propagande iz Londona planiraju upotrijebiti reflektiranu Sunčevu svjetlost da bi projicirali reklame na površinu Mjeseca.
Zamislite da se Mjesec koristi kao reklamni pano! Zamislite da se reklamna poruka upućuje svjetskoj javnosti, i to poruka koju gledatelji ne mogu ugasiti, poklopiti, baciti u smeće ili utišati daljinskim upravljačem. Vas ova ideja možda ne oduševljava, no drugima bi bila ostvarenje sna.
Iako reklame još nisu doprle do Mjeseca, one su, u svakom slučaju, preplavile Zemlju. Većina američkih časopisa i novina 60 posto svojih stranica rezervira za reklame i oglase. Samo nedjeljno izdanje The New York Timesa može sadržavati 350 stranica reklama i oglasa. Neke radiostanice svakog sata odvajaju 40 minuta za reklamne poruke.
Isto je i s televizijom. Prema jednoj procjeni, američki mališani svakog tjedna gledaju na televiziji tri sata reklama. Dok završe srednju školu, vidjet će 360 000 TV reklama. A televizijske reklame mogu se gledati i na aerodromima, u bolničkim čekaonicama i u školama.
Velike sportske manifestacije danas su glavne propagandne manifestacije. Trkaći automobili postaju brzi reklamni panoi. Neki sportaši većinu novca dobiju od oglašivačâ. Jedan od vodećih igrača u svijetu košarke zaradio je 3,9 milijuna dolara igrajući košarku. Oglašivači su mu platili devet puta toliko da reklamira njihove proizvode.
Od reklama ne možemo pobjeći. Možemo ih vidjeti na zidovima, autobusima i kamionima. Ima ih i u taksijima i podzemnim željeznicama — a ukrašavaju čak i vrata javnih toaleta. Reklamne poruke čujemo u supermarketima, trgovinama i dizalima — a i dok čekamo na telefonskom aparatu. U nekim državama reklamiranje se vrlo velikim dijelom obavlja pomoću reklamnih letaka koji se šalju poštom, a koje mnogi primatelji iz svog sandučića odmah bace u prvi koš.
Prema izvještaju Insider’s Reporta koji je objavila svjetska reklamna agencija McCann-Erickson, procjenjuje se da se 1990. godine u svijetu na reklamu potrošilo 275,5 milijardi dolara. Otada je iznos skočio na 411,6 milijardi dolara u 1997, a predviđa se da će u 1998. izdaci iznositi 434,4 milijarde dolara. Koliki li je to novac!
Kakve su posljedice svega toga? Jedna analitičarka rekla je sljedeće: “Reklame su jedna od najmoćnijih socijalizacijskih sila u kulturi. (...) Reklame postižu više od samo toga da nagovore ljude na kupnju proizvoda. One kreiraju imidže te određuju vrijednosti, ciljeve, naše predodžbe o sebi samima i o tome tko bismo trebali biti. (...) One oblikuju naše stavove, a naši stavovi oblikuju naše ponašanje.”
Budući da ne možete umaći svijetu reklama, zašto ne biste otkrili kako on djeluje te kako bi mogao utjecati na vas?