Moć muzike
“I sama muzika s nenadanim čarima može dovesti u red smetenu ćud i smiriti uznemireni um.”
TAKO je napisao William Congreve u svojoj pjesmi Hymn to Harmony pred oko 300 godina. Mnogo stoljeća ranije drevni zapisi na grčkom tvrdili su da je “najglavniji odgoj u muzici [jer] ritam i harmonija najjače dopiru u unutrašnjost duše”.
Istinitost tih riječi iskusili su neki roditelji koji su primijetili da su njihovi tinejdžeri postali zlovoljni i nespremni na suradnju nakon što su stalno slušali heavy metal muziku. Isto se moglo vidjeti i u Njemačkoj tijekom 1930-ih i 1940-ih kada su nacisti koračnicom koja izaziva oduševljenje pripremali velika mnoštva na slušanje hipnotizirajućih govora Adolfa Hitlera.
Sasvim je jasno da muzika može utjecati na um i srce te manipulirati njima, bilo pozitivno bilo negativno. Naprimjer, smatra se da se kod male djece potiče intelektualan i emocionalan razvoj ako su izložena određenoj vrsti muzike. Čak i osobe koje mucaju mogu ponekad otpjevati rečenice koje inače ne mogu izgovoriti.
Anthony Storr u svojoj knjizi Music and the Mind kaže da je zapanjujuće koliko muzika ponekad utječe na pacijente oboljele od neuroloških bolesti uslijed kojih dolazi do motoričkih smetnji. Storr navodi primjer jedne pacijentice: “Sasvim paralizirana uslijed [Parkinsonove] bolesti ostala bi bespomoćno nepokretna sve dok se ne bi prisjetila pjesama iz svoje mladosti. To bi odjednom oživjelo njenu sposobnost kretanja.”
Razlog za brigu
Dakle, izgleda da moć muzike donosi određene koristi. Međutim, bilo bi opasno kad bi iskvareni ili pohlepni ljudi koristili moć muzike kao smrtonosno oružje. Neke su studije ukazale na direktnu povezanost između asocijalnog ponašanja i određenih vrsta muzike.
Te tvrdnje potkrepljuje i časopis Psychology of Women Quarterly, u kojem stoji: “Postoje neki dokazi koji pokazuju da gledanje videospotova s rock muzikom ima isto djelovanje kao i gledanje pornografije u tom smislu što su muškarci koji su gledali videospotove s nasilnom rock muzikom prema ženama zauzeli stavove koji su odisali većom bešćutnošću i antagonizmom nego muškarci koji su gledali videospotove u kojima nije bilo nasilnog rocka.”
Nisu samo muškarci pod tim utjecajem. I žene mogu postati njegovom žrtvom. Isti izvještaj dodaje: “I muškarci i žene mogu početi upijati negativne poruke o bezvrijednosti žena koje se prenose tim pjesmama.”
Časopis Sex Roles slaže se s tim zaključkom i kaže: “Nedavna je studija (...) utvrdila da je kombinacija lošeg obiteljskog okruženja i učestalog gledanja muzičkih videospotova bila uvelike povezana s pretjerano popustljivim seksualnim stavovima i ponašanjem adolescentica.” Zorno prikazivanje nasilja i otvoreno govorenje o seksu u nekim rap pjesmama potaklo je jednog američkog okružnog suca da zabrani jedan rap album jer je “prema društvenim mjerilima nepristojan”.
Je li sudac pretjerao? Nipošto! Časopis Adolescence došao je do zaključka da se “na nemir u životu puno više tuže kako adolescenti koji slušaju heavy metal i rap tako i njihovi roditelji”. Taj je nemir povezan s “agresivnim i destruktivnim ponašanjem” i slabim uspjehom u školi.
Veze između određenih vrsta muzike i seksa te suicidnog i asocijalnog ponašanja uistinu su dobro potkrijepljene. No znači li to da sva muzika ima takve negativne utjecaje? Pročitajte što o tome govore sljedeći članci.
[Istaknuta misao na stranici 4]
Muzika može utjecati na srce i um, bilo pozitivno bilo negativno