Pogled u svijet
“Babilonska kula”
Evropska unija (EU) ima 11 službenih jezika, a u dogledno vrijeme mogla bi dobiti još 10, izvještavaju pariške novine International Herald Tribune. Evropska komisija, izvršno tijelo EU-a, trenutno ima više nego četverostruko veći broj prevodilaca i tumača nego sjedište Ujedinjenih naroda, u kojem postoji samo pet službenih jezika. Premda se poduzimaju napori s ciljem ujedinjenja Evrope i pojednostavljenja rada EU-a, kad je riječ o jeziku, stvari postaju sve složenije. Svaka zemlja članica zauzima se za svoj jezik. “Podiže se prava babilonska kula”, komentiraju novine. Komisija se također suočava s problemom “evrogovora” — internim jezikom koji je prepun žargonskih izraza i teško razumljivih termina. Prema riječima jednog prevodioca, natjerati političare da se jasno izražavaju predstavlja pravi izazov, budući da je “njihov cilj često upravo to da se nejasno izražavaju”.
Kućni ljubimci — dobri za zdravlje?
“Moguće je da ljubav prema kućnim ljubimcima pomaže čovjeku da što rjeđe mora ići liječniku”, piše The Toronto Star. U proteklih deset godina provedene su različite studije koje su pokazale da “kućni ljubimci utječu na smanjenje stresa, rjeđe odlaženje liječniku, pa čak i na veće izglede za preživljavanje nakon srčanog udara. Osobama koje su doživjele moždani udar životinja može pomoći da steknu novu snagu, a onima koji pate od duševnih bolesti da ublaže tjeskobu.” Dr. Alan Beck, s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta Purdue u Indiani (SAD), smatra da “životinje djeluju relaksirajuće na ljude. Oni im vole poklanjati pažnju, vole ih maziti.” Takav učinak može imati čak i životinja koja nije obiteljski kućni ljubimac, a to je saznanje dovelo do porasta popularnosti terapija kod kojih se koriste životinje. Stoga su neki psihijatri ohrabrili svoje pacijente koji pate od psihičkih poremećaja da provode više vremena s kućnim ljubimcem, a to je dovelo do pozitivnih rezultata.
Iscrpljivanje zaliha vode
“Količina vode po glavi stanovnika s kojom danas raspolažemo ne iznosi niti 50 posto količine koju smo imali prije 50 godina”, piše The UNESCO Courier. No očekuje se i daljnje smanjenje svjetskih rezervi vode. Ovo drastično smanjenje zaliha vode rezultat je vrtoglavog porasta potrošnje pitke vode, do kojeg je došlo zbog porasta stanovništva, poljoprivrednih potreba i industrijalizacije. Znanstvenici koji izrađuju karte svijeta obilježavajući na njima područja gdje vlada nestašica vode označili su neka područja kao “katastrofalna”. Prema pisanju Couriera, to znači da zalihe vode “po svoj prilici ne bi pokrivale potrebe stanovništva u slučaju krize, primjerice kad bi nastala suša”. Časopis dodaje: “Prije samo 50 godina nijedna zemlja na svijetu nije imala katastrofalno male zalihe vode. No danas u takvim uvjetima živi otprilike 35 posto stanovništva.”
Glume prosjake
Premda su mnogi prosjaci danas uistinu siromašni, jedan izvještaj časopisa The Week, koji izlazi u Indiji, pokazuje da neki baš i nisu tako siromašni kao što izgledaju. U indijskoj državi Maharashtri neki je prosjak na štakama prišao automobilu koji se zaustavio na semaforu. Vozač automobila nije obraćao pažnju na prosjaka i nastavio je razgovarati sa svojom djevojkom. Stoga je prosjak počeo glasnije tražiti milostinju. Nato je vozač otvorio prozor i odgurnuo ga, prosuvši mu novčiće iz plitice za milostinju. “Sakati” se prosjak iznenada oporavio i počeo štakama razbijati prednje staklo automobila. “U pomoć su mu pristigli svi drugi ‘slijepi’, ‘hromi’ i ‘sakati’ prijatelji koji su ordinirali kod drugih automobila” te su se počeli nabacivati kamenjem, štapovima i štakama, da bi na kraju izvukli mladića iz automobila, pisao je The Week. U pravom trenutku naišla je policijska patrola, tako da su prosjaci pobjegli glavom bez obzira.
Zlostavljanje djece u svjetskim razmjerima
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), sa sjedištem u Ženevi (Švicarska), procjenjuje da se diljem svijeta zlostavlja 40 milijuna djece. Prema izvještaju The New York Timesa, studije koje su provedene u 19 zemalja i u kojima su sudjelovala djeca uzrasta do 14 godina pokazale su da je 29 posto dječaka i 34 posto djevojčica bilo žrtva seksualnog zlostavljanja. WHO-ovi podaci pokazuju da se samo u Sjedinjenim Državama uslijed zlostavljanja godišnje ozlijedi oko dva milijuna djece.
Dosada šteti zdravlju
Jedna studija u kojoj je sudjelovalo 50 000 njemačkih službenika pokazala je da je službenicima čiji posao zahtijeva premalo rada zdravlje ugroženije nego onima koji imaju mnogo posla. “Potvrđeno je da službenici za čiji je posao karakteristično često ponavljanje istih radnji i nesamostalnost obolijevaju više nego dvaput češće negoli osobe koje imaju zahtjevan posao”, primjećuju novine Augsburger Allgemeine. Nijedan drugi uzrok stresa na radnom mjestu ne utječe toliko na učestalost i dužinu izostanaka s posla kao što je to slučaj s nedovoljno zahtjevnim poslom. Sudeći po izvještaju, osobe kojima posao ne pruža dovoljno izazova često pate od “visokog krvnog tlaka, želučanih i probavnih smetnji te problema s kralježnicom i zglobovima”.
Ptičji mozak i spavanje
U jednom izvještaju Toronto Stara piše kako znanstvenici odavna znaju da ptice mogu za vrijeme spavanja svako toliko otvoriti jedno oko, a to im služi kao zaštita od grabežljivaca. Nova otkrića pokazuju da ptice mogu odlučiti hoće li dopustiti cijelom mozgu da utone u san ili pak ostaviti polovicu mozga u budnom stanju kako bi upravljala radom oka koje se povremeno otvara. Istraživanje provedeno na divljim patkama koje su spavale poredane jedna do druge pokazalo je da su one koje su se nalazile na kraju reda trećinu perioda spavanja držale pola mozga u budnom stanju. Patke koje su se nalazile u sredini reda bile su napola budne samo 12 posto vremena. Izgleda da “u opasnim situacijama ptice češće spavaju samo s pola mozga”, kaže profesor Niels Rattenborg s Državnog sveučilišta Indiane.
Apsolutno nikakve koristi
“Pušenje ne igra nikakvu ulogu u očuvanju vitkosti”, izvještava University of California Berkeley Wellness Letter. “Mnogi ljudi, a naročito mlade žene, počinju pušiti vjerujući kako će im to pomoći da sačuvaju liniju.” No istraživanje u kojem je sudjelovalo 4 000 odraslih osoba u dobi od 18 do 30 godina pokazalo je da su “u roku od sedam godina gotovo svi ispitanici dobili na težini (u prosjeku oko pola kilograma godišnje), bez obzira na to jesu li pušili ili nisu.” Članak zaključuje: “U borbi protiv suvišnih kilograma pušenje nije ni od kakve koristi. Ono ne služi ni u kakvu dobru svrhu.”
Bicikli za hrčke
Jedna hongkonška tvrtka koja proizvodi igračke i opremu za kućne ljubimce izumila je “bicikl za kućne ljubimce”, izvještava časopis New Scientist. Prednji kotač te igračke izgleda kao kolut za hrčka i kad životinjica trči u tom kolutu, bicikl se kreće po tlu. Međutim, ako vlasnik strahuje da bi se njegov ljubimac mogao ozlijediti, može okrenuti polugu na biciklu kojom se prednji kotač podiže s tla. Tako se ljubimac može bezopasno razgibavati dok bicikl stoji na mjestu.
Kako ublažiti putnikovu križobolju
Osobama koje pate od kronične križobolje putovanje može predstavljati problem. Međutim, novine The Toronto Star ponudile su neke korisne savjete. Ako pješačite, “obucite prikladnu obuću. Cipele s visokom petom narušavaju tjelesnu ravnotežu jer vam dodatno opterećuju kralježnicu. (...) Ako putujete automobilom, redovito se zaustavljajte kako biste se protegnuli i malo prošetali. (...) Nabavite jastuk za leđa” koji se stavlja na naslon sjedala. Također nastojte mijenjati položaj dok sjedite. Star napominje da nošenje prtljage više ne mora biti tako bolno, jer “sada se vrlo lako mogu nabaviti putne torbe svih oblika i veličina koje se mogu vući na kotačićima umjesto da ih se nosi. Svakako pazite da odaberete torbu s dovoljno dugačkom ručkom, tako da je možete lagano vući; vašoj kralježnici neće puno pomoći to što izbjegavate nošenje prtljage ako je umjesto toga morate vući u pognutom položaju.”
Iskaljivanje gnjeva
Takozvana katarza, “iskaljivanje gnjeva na neživim predmetima — naprimjer, udaranje jastuka ili vreće za boks — uopće ne smiruje agresivno ponašanje, već ga još više raspiruje”, izvještava kanadski National Post. Dr. Brad J. Bushman, izvanredni profesor psihologije na Državnom sveučilištu Iowe, primijetio je: “Katarza uživa daleko veću podršku u javnim medijima nego u znanstvenoj literaturi.” Post bilježi kako su znanstvenici također ustanovili da “knjige i članci koji preporučuju ‘katarzu’ kao dobru metodu oslobađanja od gnjeva možda upravo potiču agresivno ponašanje time što daju ljudima dopuštenje da popuste u samosvladavanju”.