Pogled u svijet
Premalo educiranih roditelja
U Kanadi je prva nacionalna anketa o odgoju djece pokazala da “mnogi [roditelji] nemaju čak ni osnovno znanje o tome kako se djeca razvijaju i kako roditelji mogu pomoći u tom procesu”, piše National Post. Od preko 1 600 anketiranih “očeva, majki i samohranih majki s djecom mlađom od šest godina”, 92 posto izjavilo je da biti roditelj za njih predstavlja najvažniji zadatak. Pa ipak, “niti polovica njih nije točno znala da mogu pozitivno utjecati na inteligenciju svog djeteta tako da mu čitaju, igraju se s njime, maze ga ili grle”. Povrh toga, otprilike 30 posto ispitanika “smatra da se svaka beba rađa s određenim kvocijentom inteligencije, koji se ne može povećati ili pak smanjiti ovisno o tome kako se roditelji ophode s njom”. To su uznemiravajuća otkrića, piše Post, jer istraživanja pokazuju da je “prvih pet godina djetetova života presudno za razvoj njegove sposobnosti da uči, bavi se kreativnim radom, pokazuje ljubav i povjerenje te postaje sigurno u sebe”.
Švedska za odvajanje crkve i države
Švedska crkva najavljuje da će se 1. siječnja 2000. odvojiti od države. Tim će se potezom raskinuti veza između crkve i švedske državne vlasti koja postoji još od 16. stoljeća. “Sve do 1. siječnja 1996. djeca su rođenjem mogla automatski postati članovi Švedske crkve, pod uvjetom da je jedan roditelj njen član”, piše na službenoj stranici te crkve na Internetu. “Nije se zahtijevalo krštenje.” Reforma koju je službeno odobrila švedska vlada stupila je na snagu 1995, nakon četiri desetljeća raspravljanja i razmatranja raznih prijedloga na crkvenom sinodu. Otprilike 88 posto švedskog stanovništva članovi su Švedske crkve.
Nasilje nad kompjuterima
“Što obično učinite kad vaš PC [osobno računalo] ne napravi ono što ste htjeli?” pita PC Welt, njemački časopis koji izlazi na Internetu. “Da li udarite po njemu ili ga možda bacite ravno kroz prozor?” Takve reakcije nisu rijetkost. U jednoj anketi u kojoj je sudjelovalo 150 informatičkih menadžera iz raznih zemalja, 83 posto reklo je kako je bilo slučajeva da su se korisnici razbjesnili zbog kompjutera ili da su čak na njima iskaljivali svoj gnjev. Korisnici koji se uzrujavaju zbog sporog prijenosa podataka u memoriju ili zbog problema s mišem znaju ponekad razbiti ekran, udarati po tastaturi, tresnuti miša o zid ili čak lupiti nogom po kompjuteru. Premda kompjuter snosi posljedice korisnikove uzrujanosti, probleme često uzrokuje sam korisnik. Naprimjer, jedna se radnica razljutila na svoj E-mail program zato što nikako nije mogla slati poštu. Kasnije je ustanovljeno da je umjesto E-mail adrese upisala adresu s ulicom i kućnim brojem.
Odjeća koja donosi uspjeh
Kad se spremate na razgovor u vezi sa zaposlenjem, dobro je imati na umu da “lijepo odjeveni ljudi ostavljaju dobar dojam”, pišu novine Toronto Star. To je zato što prvi dojam dugo traje. Stoga “osnovna poruka poslovnim ljudima glasi: Ako ne marite za svoj izgled, to automatski znači da ste nemarna osoba”, kaže se u izvještaju. Stručnjaci kažu da osoba koja izgleda uredno i čisto ne mora ništa reći da bi uvjerila potencijalne poslodavce ili klijente kako od nje mogu očekivati kvalitetan rad. Savjetnici koji se bave imidžem također ističu kako “uspravno držanje i odlučan nastup stvaraju snažan prvi dojam. Ton glasa i brzina kojom govorite također su važni.”
Suvremeni gusari
“Moglo bi se reći da su gusarski napadi daleko najveća prijetnja suvremenom pomorskom prometu”, izvještava International Herald Tribune. Gusarski napadi postaju sve učestaliji, naročito na morima jugoistočne Azije, a to je očito rezultat premalog broja pomorskih patrola na tom području. Na tim morima, gdje se nalaze neki od najprometnijih svjetskih pomorskih puteva, bogat plijen ubiru gusari koji navodno kreću u akciju s mnogih tamošnjih izoliranih otoka. Dobro naoružani gusari znaju noću na gliserima doploviti do brodova i opljačkati sve dragocjenosti koje na njima nađu. Nadležni organi kažu da je gusare teško uhvatiti na moru i da ih se može zaustaviti jedino tako da im se uđe u trag na kopnu, gdje prodaju ukradenu robu.
Egipatski rudnici zlata
U egipatskim je rudnicima zlata u drevno doba navodno bilo iskopano preko 1 500 tona te rude. Premda već gotovo 2 000 godina u njima nije iskopana neka veća količina zlata, geolozi procjenjuju da u tlu još uvijek ima mnogo zlata. “Željeli bismo vratiti slavu faraonâ i ponovno ćemo otvoriti svoje rudnike stare preko 6 000 godina”, rekao je Sami El-Raghy, direktor jedne australske kompanije koja se bavi kopanjem zlatne rude. Egipatska vlada dala je toj kompaniji pravo da istraži područje Istočne pustinje uz obalu Crvenog mora, gdje se, koliko je poznato, nalazi 16 rudnika koji su pripadali faraonima. Međutim, jedna 2 900 godina stara karta koja je 1820. pronađena u Luxoru (drevna Teba) pokazuje da se na tom području negdje pod pustinjskim pijeskom nalaze još 104 zaboravljena rudnika. Prema pisanju The Wall Street Journala, smatra se da bi se uz primjenu suvremene mehanizacije neke od tih rudnika zlata moglo ponovo eksploatirati.
Šest milijardi i daljnji porast
Fond Ujedinjenih naroda za populacijska pitanja procjenjuje da je 12. listopada 1999. svjetsko stanovništvo dostiglo brojku od šest milijardi. Trebalo je samo 12 godina da svjetsko stanovništvo naraste s pet na šest milijardi, rekao je Carl Haub, iz Ureda za populacijska pitanja. Prema izvještaju tog ureda, “tijekom 20. stoljeća svjetsko je stanovništvo naraslo za 4,4 milijarde”, dok je tijekom 19. stoljeća “stanovništvo naraslo samo za nekih 600 milijuna”. Prvenstveni uzrok takvog naglog porasta svjetskog stanovništva u 20. stoljeću jest porast očekivane životne dobi. “Danas oko 98 posto porasta svjetskog stanovništva otpada na slabije razvijene zemlje”, rekao je Haub.
Rekordno visoke temperature
“Godine 1998. prosječna temperatura na planeti Zemlji premašila je sve dosadašnje rekorde”, primijetio je Worldwatch Institute u jednoj izjavi za tisak. Povišenje temperature u atmosferi uzrokuje veće isparavanje i porast oborina, a to opet dovodi do razornijih nevremena. Tako, naprimjer, podaci Worldwatcha govore da su “1998. materijalne štete uzrokovane vremenskim neprilikama u globalnim okvirima iznosile 92 milijarde dolara, što je porast od zapanjujućih 53 posto u odnosu na prethodnu rekordnu štetu od 60 milijardi dolara koja je zabilježena 1996”. Pored toga, neviđeno jake oluje i velike poplave natjerale su 1998. otprilike 300 milijuna ljudi da napuste svoje domove. Znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći je li 1998. bila tek izuzetak ili će se taj razorni trend nastaviti. No u izvještaju je ipak rečeno: “Klimatski modeli predviđaju da bi događaji iz 1998. mogli biti predslika onoga što će se desiti u budućnosti.”
Brzo obnavljanje šuma
Jedan predio amazonske kišne šume koji je bio uništen zbog eksploatacije rudnog bogatstva za nepune dvije godine pretvoren je u bujnu šumu, izvještava časopis New Scientist. Znanstvenici iz Embrape, brazilskog državnog centra za istraživanja na polju agronomije, došli su na ideju da bakterije fiksatore dušika implantiraju u sjemenke drveća. Čim se zasade, sjemenke počinju brzo rasti. Ta se metoda pokazala uspješnom u Oriximinái, u sjevernoj državi Parái, gdje je zbog eksploatacije boksita došlo do velikog uništavanja šumskih područja. Časopis primjećuje da istraživači primjenjuju tu novu metodu na istočnoj brazilskoj obali, gdje je ostalo još samo 6 posto netaknute šume.
Koliko majka vrijedi
Koji biste iznos dobili kada biste zbrojili novčane naknade za sve poslove koje prosječna majka obavlja tokom godine? Prema jednom izvještaju The Washington Posta, njena bi godišnja plaća iznosila 508 700 dolara! Ta je svota dobivena na temelju procjene prosječnih plaća za poslove koje majka obično obavlja. Slijede neka od 17 zanimanja navedenih u izvještaju i prosječne godišnje plaće za obavljanje tih poslova: dadilja (13 000 dolara), vozač autobusa (32 000), psiholog (29 000), čuvar životinja (17 000), medicinska sestra (35 000), šef kuhinje (40 000) te uredski službenik (19 000). Prema izjavi Rica Edelmana, direktora poduzeća za pružanje financijskih usluga koje je napravilo spomenutu procjenu, u te iznose nisu uračunati doprinosi za socijalno i mirovinsko osiguranje i slično.