Kula u Crestu

U POVIJESTI su sagrađene mnoge kule različitih oblika i veličina koje su služile raznim svrhama. Neke su sagrađene zbog zaštite strateški važnih područja, neke su služile kao zatvori, a danas većina njih predstavlja samo turističku atrakciju. Kula koja se uzdiže nad gradićem Crestom, koji se nalazi na obalama rijeke Drôme na jugoistoku Francuske, odigrala je sve tri uloge.

Zahvaljujući svojoj impozantnoj veličini kula u Crestu vidi se s velike udaljenosti. Njen sjeveroistočni zid visok je 52 metra i po tome spada među najviše kule u Francuskoj. S vrha kule vidi se prekrasna panorama: podnožje planina Vercors i Ardèche te dolina rijeke Rhône.

Nije točno poznato kada je kula sagrađena, no u početku je služila kao tvrđava. U 13. stoljeću, za vrijeme albigenškog križarskog rata, osvojila ju je katolička vojska Simona de Montforta, koja je imala podršku katoličkih biskupa. Tada je služila kao vojna baza u ratu s albigenzima.

Za vrijeme vjerskih ratova (1562-98) protestanti su nekoliko puta pokušali osvojiti tu tvrđavu, no nikad nisu uspjeli. Kula je za dlaku izbjegla uništenje 1633, kad je po zapovijedi kralja Luja XIII umalo srušen njen najčvršći i najsigurniji dio. Otada je služila kao zatvor za obične kažnjenike, protivnike monarhije i hugenote. Zatvaranje tih francuskih protestanata poklapa se s razdobljem kad je Nantski edikt, koji je u Francuskoj donio određenu mjeru vjerske tolerancije, postupno gubio na snazi. Na zatvorskim zidovima još uvijek se vide natpisi koje su napisali neki od tih vjerskih zatvorenika.

Danas je kula u Crestu spomenik povijesne baštine koji svake godine posjeti prosječno 30 000 turista. Godine 1998. bila je uključena u manifestacije povodom obilježavanja 400. godišnjice Nantskog edikta. Zidovi te kule mračan su podsjetnik na to što se može dogoditi kad se dopusti stvaranje klime vjerske netolerancije.