Neprekidna borba s vodom

TIM je riječima Plinije Stariji, rimski pisac iz prvog stoljeća, opisao stanovnike nizinskih područja na obalama Sjevernog mora i njihovu borbu s morem. Ta se borba nastavlja i u današnje vrijeme. Zanimljivo je da otprilike polovica od preko 16 milijuna stanovnika tog područja živi i radi ispod razine mora.

Unatoč tome što neprestano vode borbu s morem, stanovnici Nizozemske ne smatraju sebe jadnima. Premda je njihova zemlja u odnosu na razinu mora vrlo niska i relativno je mala,a ona spada u najbogatije zemlje svijeta. Neobično je da Nizozemska svoje blagostanje velikim dijelom duguje moru i borbi protiv njega.

Važan razlog zbog kojeg su se Nizozemci odlučili trajno nastaniti na tom području bio je plodnost tla. Ono je pružilo odlične uvjete za razvoj ratarstva, hortikulture i stočarstva. Osim toga, budući da ovdje utječu u more velike europske rijeke, geografski položaj Nizozemske također je odigrao važnu ulogu u njenom privrednom razvoju. Kad se sve to uzme u obzir, nije nimalo neobično da se Nizozemsku — i luku Rotterdam, najveću na svijetu — naziva vratima Europe!

Dugotrajna izgradnja nasipa

No blagostanje nije došlo samo od sebe. Nizozemci već devet stoljeća grade nasipe kako bi se zaštitili od izlijevanja rijeka u unutrašnjosti zemlje i od mora koje preplavljuje obalu u vrijeme plime. Stoga Nizozemska danas ima tisuće kilometara nasipa koji je štite od vodene stihije. To je uistinu izvanredan pothvat.

Nasipi se grade i u drugim zemljama. No zbog nadmorske visine i nekih drugih faktora u Nizozemskoj nasipi imaju puno značajniju ulogu nego u drugim zemljama. Koos Groen, koautor knjige Dijken (Nasipi), rekao je: “Kad bi svi stanovnici Švicarske odlučili na godinu dana otputovati u inozemstvo, na povratku bi našli zemlju tamo gdje je i bila. Kad bi Nizozemci to učinili, na povratku bi vidjeli da je nestalo pola njihove zemlje i 75 posto njihovih kuća.”b

Danas milijuni Nizozemaca koji žive ispod razine mora hodaju po suhom tlu i noću mirno spavaju zahvaljujući neprestanom provođenju mjera za zaštitu od poplava. Pogledajmo što se sve poduzima kako bi se održavalo pješčane plaže i dine.

Održavanje plaža i dina

U razdoblju od više tisuća godina stvorene su pješčane plaže i dine koje su kao prirodna barijera štitile to područje od prodora plimnih valova. No ta se barijera zbog erozije neprestano uništava. Da bi je se obnovilo, brodovi pomoću posebne opreme vade pijesak s morskog dna otprilike 10 do 20 kilometara od obale. Taj se pijesak istovaruje na plaže. Od 1970. izvađeno je preko 85 milijuna kubičnih metara pijeska koji je upotrijebljen za održavanje dina.

No održavanje dina ne koristi samo ljudima. “Premda dine čine samo 1 posto površine Nizozemske”, piše nizozemski list NRC Handelsblad, “na njima se može naći 75 posto ovdašnjih vrsta ptica i gotovo 70 posto vrsta viših biljaka”.

Skraćivanje obrambene linije

Nizozemci su 1932. sagradili Afsluitdijk, ili obrambeni nasip, koji je dugačak 32 kilometra. Izgradnjom tog nasipa nekadašnji zaljev Zuiderzee preko noći je pretvoren u jezero IJsselmeer. Pritom je nizozemska obala, koja je dotad bila dugačka oko 1 900 kilometara, skraćena na 1 300 kilometara.

Dvadesetak godina kasnije graditelji brana pokrenuli su još veći projekt nakon što je 1953. u jednoj katastrofalnoj poplavi poginulo 1 835 osoba. Cilj tog projekta, koji je nazvan Plan delta, bio je zatvoriti sve zaljeve na jugozapadu zemlje osim onih u kojima se nalaze luke Rotterdam i Antwerpen. Taj projekt doveo je do daljnjeg skraćivanja obale na svega 622 kilometra.

Zaštita od izlijevanja rijeka

Poplave ne uzrokuju samo morski plimni valovi nego i rijeke koje teku kroz Nizozemsku prije nego što dođu do ušća na obali Sjevernog mora. Pretkraj zime, kad prođe dugačko kišno razdoblje i počne se topiti snijeg na planinama, u Švicarskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji u te se rijeke slijevaju ogromne količine vode koje potom teku do Nizozemske.

Te ogromne količine vode mogu uzrokovati ozbiljne probleme. Naprimjer, u veljači 1995. u središnjem dijelu zemlje rijeke su toliko nabujale da se strahovalo da će probiti nasipe. Kad bi se to dogodilo, područja iza nasipa našla bi se nekoliko metara ispod vode. Ranije citirani g. Groen kaže: “Malo tko shvaća što se moglo dogoditi da je došlo do probijanja riječnih nasipa.”

Polder kao velika kada

Nizozemska je više nego bilo koja druga zemlja poznata po polderima, dijelovima isušenog tla koje se nalazi ispod razine mora i ograđeno je nasipima. Do kraja 19. stoljeća razina vode u polderima regulirala se pomoću vjetrenjača. U današnje vrijeme to se radi pomoću kompjuteriziranih postrojenja za ispumpavanje vode. Peter Nowak, koji radi na održavanju jednog takvog postrojenja nedaleko od Amsterdama, objasnio je o čemu se zapravo radi.

“Polder bismo mogli usporediti s kadom”, rekao je Nowak. “On se često nalazi nekoliko metara ispod razine mora. Nasipi sprečavaju nadiranje vode s okolnih terena. No polder nema krov. Obilne kiše mogle bi dovesti do toga da se polder, ili kada, napuni vodom. Da bi se spriječilo ozbiljne probleme, voda se mora ispumpati. No što učiniti s tom vodom?”

Svaki polder ima odvodne kanale kojima voda odlazi do postrojenja za ispumpavanje vode. Da bi se spriječilo začepljivanje tih kanala, svaki poljoprivrednik dužan je čistiti kanale koji se nalaze na njegovom imanju. U postrojenju za ispumpavanje vode višak vode iz poldera preusmjerava se u boezem, domišljato smišljen sustav jezera i kanala koji služi kao spremnik za vodu iz poldera. Kad se u boezemu nakupi previše vode, ona se ispušta u more za vrijeme oseke.

“Održavanje odgovarajuće razine vode u polderima veoma je važno za nizozemsku privredu”, nastavio je Nowak. “Za vrijeme ljetnih suša u poldere se pusti vodu jer poljoprivrednici trebaju imati dovoljno vode u kanalima kako bi mogli održavati pašnjake i uzgajati poljoprivredne kulture. Na nekim polderima uzgaja se jedan od najpoznatijih nizozemskih izvoznih proizvoda — cvijeće.”

Život u području gdje je nekad bilo more

U prošlosti se poldere koristilo kao dodatne obradive površine, no u 20. stoljeću počelo se razmišljati o tome da ih se iskoristi i za izgradnju stambenih objekata. Kad su prije pedesetak godina urbanisti počeli planirati izgradnju stambenih objekata na području poldera, nisu imali iskustva u tome kako organizirati život u tim novim naseljima. No ako danas posjetite poldere, vidjet ćete da su urbanisti dobro obavili svoj posao i da su na tlu koje je nekad bilo pod morem sagrađena krasna naselja! Zašto ne biste došli ovamo i sami se uvjerili?

Jeste li pomalo skeptični prema ideji da se prošetate po tlu koje se nalazi ispod razine mora? Ako jeste, to je razumljivo, no mnogi su se iznenadili kad su saznali da su to već učinili, a da uopće nisu bili toga svjesni. Naprimjer, ako ste se u toku putovanja avionom zaustavili u zračnoj luci Schiphol, nedaleko od Amsterdama, vaš je avion sletio na dno isušenog jezera. To što uopće niste primijetili da se nalazite četiri metra ispod razine mora dokaz je da su nasipi u Nizozemskoj još uvijek u dobrom stanju!