Planine — zašto im prijeti opasnost

VELIČANSTVENOST, gordost i snaga prvo su što nam padne na um kad razmišljamo o planinama. Kako bi onda išta moglo predstavljati prijetnju tim kamenim divovima? Nekima je možda teško povjerovati da planinama prijeti opasnost. Nažalost, činjenice pokazuju da su planine uistinu ugrožene. Zagovornici očuvanja prirodnih bogatstava navode nekoliko konkretnih problema koji ugrožavaju opstanak planinskih ekosustava. Radi se o vrlo ozbiljnim problemima koji se pogoršavaju iz dana u dan. Pogledajmo koji su to problemi.

◼ RAZVOJNI PROJEKTI. Opstanak otprilike 25 posto planinskih područja na svijetu ugrožen je uslijed eksploatacije rudnih ležišta, postavljanja cjevovoda, izgradnje cesta, nasipa i brana te realizacije brojnih razvojnih projekata planiranih za narednih 30 godina. Gradnja cesta može uzrokovati eroziju tla na strmim planinskim obroncima, a same ceste omogućavaju pristup kompanijama za sječu šume koje mogu nanijeti još daleko veću štetu. Nadalje, eksploatacijom rudnih ležišta svake se godine mahom iz planina izvadi oko deset milijardi tona rude te još daleko veće količine jalovine.a

◼ GLOBALNO ZATOPLJENJE. “Od 1990. zabilježeno je devet najtoplijih godina”, izvještava Worldwatch Institute. To zatopljenje naročito pogađa planinska staništa. Ledenjaci na planinama otapaju se, a snježne kape smanjuju. Neki znanstvenici vjeruju da će se te promjene odraziti na postojeće zalihe vode i izazvati velike odrone zemlje. Velik broj glacijalnih jezera na Himalaji mogao bi probiti prirodne barijere i izazvati katastrofalne poplave, što se već događalo u posljednjih nekoliko desetaka godina.

◼ POLJOPRIVREDA. Zbog naglog porasta broja stanovnika mnogi su primorani obrađivati vrlo škrto tlo. Jedno je istraživanje pokazalo da se sada u Africi gotovo 50 posto planinskog područja koristi u poljoprivredne svrhe (10 posto za uzgoj poljoprivrednih kultura, a 34 posto za uzgoj stoke). Često su koristi od toga minimalne jer ta područja nisu prikladna za bavljenje poljoprivredom.b Osim toga, stoka može brzo uništiti osjetljivu vegetaciju koja uspijeva na tim područjima. Jedno novije istraživanje pokazalo je da na svega 3 posto planinskih područja postoje odgovarajući uvjeti za bavljenje poljoprivredom.

◼ RAT. Mnoga planinska područja poharana su u brojnim građanskim ratovima. Planine pobunjenicima služe kao baze iz kojih rukovode ratnim operacijama. U jednom izvještaju Ujedinjenih naroda stajalo je kako je u Africi 67 posto planinskog područja zahvaćeno “ratnim sukobima”. Povrh toga, neki planinski krajevi postali su središta za proizvodnju narkotika, uslijed čega često dolazi do oružanih sukoba i uništavanja okoliša.

Što bi trebalo poduzeti?

Posljedice čovjekovog uništavanja planina već se osjećaju. Poplave, odroni zemlje i nestašica vode samo su neki znakovi da nešto nije u redu. I državne vlasti to zapažaju. Zbog toga se organiziraju akcije pošumljavanja, a na nekim je područjima čak zabranjena sječa šume. Također se osnivaju nacionalni parkovi kako bi se zaštitilo najljepše i najugroženije dijelove prirode.

Međutim, čak ni ta zaštićena područja nisu pošteđena štetnih utjecaja. (Vidi okvir “Neka zaštićena područja”.) Ubrzano nestajanje biljnih i životinjskih vrsta pokazatelj je da još uvijek gubimo bitku za zaštitu planina. Mada su stručnjaci svjesni toga, još uvijek ne postoji neki jedinstveni program za očuvanje nedirnute prirode. Ugledni biolog Edward Wilson kaže: “Premda su spoznaje koje posjedujemo kao znanstvenici vrlo ohrabrujuće, gubim nadu kad vidim kako se uništavaju područja na kojima je najviše sačuvana biološka raznolikost.”

Je li očuvanje biološke raznolikosti uistinu toliko važno? Prema riječima mnogih biologa, važnost toga je neizmjerna. Kao primjer toga navode zimzelen, biljku koja raste u planinama Madagaskara, na području koje obiluje brojnim biljnim vrstama. Od te se biljke dobiva važan lijek protiv leukemije. Isto tako, od kininovca, stabla koje potječe s Anda, već se desetljećima dobivaju kinin i neki drugi lijekovi za liječenje malarije. Te i još mnoge druge biljke koje rastu u planinama spasile su živote milijuna ljudi. Srećom, neke od njih sada uspijevaju i na drugim područjima. Međutim, strahuje se da bi čovjek, uslijed masovnog uništavanja planinske vegetacije, i ne znajući mogao izgubiti još neotkrivene izvore hrane i lijekova.

Postoji li način da se zaustavi to uništavanje? Je li moguće ispraviti nanesenu štetu? Hoće li planine ostati čuvari ljepote i utočišta biološke raznolikosti?