INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • g 8/06 str. 3–4
  • Koja je tekućina najdragocjenija?

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Koja je tekućina najdragocjenija?
  • Probudite se! – 2006
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Jedinstvena tekućina
  • Spasiti život krvlju — kako?
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1991)
  • Krv — neophodna za život
    Kako ti krv može spasiti život?
  • Jehovini svjedoci i pitanje krvi
    Jehovini svjedoci i pitanje krvi
  • Pitanja čitalaca
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (2000)
Više
Probudite se! – 2006
g 8/06 str. 3–4

Koja je tekućina najdragocjenija?

“Krv je u zdravstvu ono što je nafta u prijevozničkoj djelatnosti” (Arthur Caplan, direktor bioetičkog centra Sveučilišta Pennsylvanije)

JE LI nafta najdragocjenija tekućina? U današnje vrijeme, kad cijena goriva vrtoglavo raste, mnogi možda misle da je to točno. Međutim, svatko od nas ima u sebi nekoliko litara tekućine koja je daleko dragocjenija od nafte. Iz zemlje se svake godine crpe milijarde barela nafte kako bi se zadovoljila potreba čovječanstva za gorivom, no istovremeno se od ljudi uzima oko 90 milijuna jedinica krvi u nadi da će ta tekućina pomoći bolesnima ili unesrećenima.a Ta ogromna količina krvi jednaka je ukupnoj količini krvi 8 000 000 ljudi.

No izgleda da unatoč tome još uvijek nema dovoljno krvi. Medicinske ustanove diljem svijeta upozoravaju na nestašicu krvi. (Vidi okvir “Nestašice krvi”.) Zašto je krv tako dragocjena?

Jedinstvena tekućina

Krv se zbog svojih specifičnih svojstava i izvanredne složenosti ponekad naziva tjelesnim organom. “Krv je jedan od mnogih organa u našem tijelu. Ona je izvanredan i jedinstven organ”, rekao je za Probudite se! dr. Bruce Lenes. Krv je uistinu jedinstvena! U jednom priručniku krv se opisuje kao “jedini organ koji je zapravo tekućina”. U istom priručniku piše da je krv “živi transportni sustav”. Što to znači?

“Krvotok nalikuje mreži kanala u Veneciji”, kaže znanstvenik N. Leigh Anderson. “Njime kruže mnoge korisne tvari, ali i mnoge otpadne tvari”, dodaje Anderson. Putujući krvnim žilama, čija ukupna dužina iznosi 100 000 kilometara, krv dolazi u kontakt s gotovo svakim tkivom u našem tijelu, pa tako i sa srcem, bubrezima, jetrom i plućima — vitalnim organima koji prerađuju krv i ovise o njoj.

Krv opskrbljuje tjelesne stanice mnogim korisnim tvarima, kao što su kisik, hranjivi sastojci i molekule koje jačaju obrambenu sposobnost organizma, a odnosi otpadne tvari, kao što su otrovni ugljični dioksid i dijelovi oštećenih ili odumrlih stanica. Budući da krv sudjeluje u uklanjanju otpadnih tvari, razumljivo je da može biti opasno doći u kontakt s krvlju koja je izvađena iz tijela. Nitko ne može jamčiti da su sve otpadne tvari otkrivene i uklonjene iz krvi prije nego što se ona da nekom drugom.

Nema sumnje, krv obavlja funkcije koje su prijeko potrebne za održavanje života. Zbog toga je u medicini postalo uobičajeno transfundirati krv pacijentima koji su izgubili mnogo krvi. Mnogi liječnici smatraju da je upotreba krvi u medicinske svrhe glavni razlog zbog kojeg je krv tako dragocjena. No situacija u medicini više nije ista kao nekada. Polako, ali sigurno, dolazi do značajnih promjena. Mnogi liječnici i kirurzi više nisu tako skloni primjeni transfuzije krvi kao što su nekad bili. Što je razlog tome?

a Svaka jedinica sadrži 450 mililitara krvi.

Nestašice krvi

Medicinski stručnjaci procjenjuju da bi u svijetu svake godine trebalo sakupiti dodatnih 200 milijuna jedinica krvi kako bi se zadovoljile postojeće potrebe. U zemljama u razvoju živi 82 posto svjetskog stanovništva, no iz tih se zemalja dobiva manje od 40 posto ukupne količine donirane krvi. U tim su zemljama mnoge bolnice prisiljene liječiti pacijente bez krvi. Kenijski list The Nation izvještava da se u toj zemlji ‘zbog nedostatka krvi svaki dan otkaže ili odgodi gotovo 50 posto operacija koje zahtijevaju transfuziju krvi’.

Nestašice krvi često se javljaju i u bogatim zemljama. Zbog produljenja ljudskog života i napretka medicine povećao se broj kirurških zahvata. Osim toga, sve je više ljudi koje se mora skinuti s popisa dobrovoljnih davatelja krvi zbog toga što žive visokorizičnim načinom života ili zbog toga što su putovali u područja u kojima su mogli doći u kontakt s raznim bolestima ili parazitima.

Ustanove koje se bave prikupljanjem i pohranjivanjem krvi nalaze se u vrlo teškoj situaciji. Ponekad se krv nastoji dobiti od mladih osoba, koje, općenito gledano, žive manje rizičnim načinom života nego odrasli. Tako se u Zimbabveu 70 posto krvi uzima od djece školskog uzrasta. Centri za dobrovoljno davanje krvi imaju sve duže radno vrijeme, a u nekim zemljama čak im se dozvoljava da nude novčane naknade i razne druge povlastice kako bi privukli nove davatelje i zadržali one stare. U jednoj kampanji koja je bila provedena u Češkoj građanima je bilo ponuđeno da utaže žeđ s nekoliko litara piva ako u zamjenu daju malo svoje krvi! U jednom dijelu Indije medicinsko osoblje nedavno je išlo od kuće do kuće, tražeći ljude koji bi bili spremni dati krv i tako pomoći da se obnove iscrpljene zalihe krvi.

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2025)
    Odjava
    Prijava
    • hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli