Zubobolja — priča o boli

RIJETKO bi se tko koga muči zubobolja odlučio prihvatiti usluge takvih varalica. U današnje vrijeme zubari mogu izliječiti zubobolju, a često i spriječiti vađenje zuba. No bez obzira na to, mnogi se ljudi boje otići zubaru. Osvrt na priču o tome kako su zubari naučili umanjiti bol svojih pacijenata možda nam pomogne da više cijenimo usluge današnje stomatologije.

Karijes je po učestalosti druga bolest čovječanstva, odmah nakon prehlade. Nije to bolest koja se pojavila tek u novije doba. Kralj Salamun u pjesmi je otkrio kako su stariji ljudi u Izraelu sa zebnjom mogli očekivati da će im zubi ispadati (Propovjednik 12:3).

I kraljeve je mučila zubobolja

Premda je Elizabeta I bila kraljica Engleske, nije mogla izbjeći zubobolju. Jedan je Nijemac primijetio njene crne zube i rekao da je ta “mana izgleda uobičajena kod Engleza jer koriste jako puno šećera”. U prosincu 1578. kraljicu je zubobolja mučila dan i noć. Liječnici su joj preporučili da izvadi pokvarene zube, ali ona je odbila, možda zbog straha od boli. Londonski biskup John Aylmer želio ju je ohrabriti i pred njom je dao da mu se izvadi zub, vjerojatno pokvareni. Bila je to vrlo galantna gesta, jer je taj starac imao još svega nekoliko zubi.

U to su vrijeme ljudi obično išli brijaču ili čak kovaču kad im je trebalo izvaditi zub. No kako si je sve više ljudi moglo priuštiti šećer, bilo je i sve više pokvarenih zubi, pa je trebalo i više stručnjaka koji će ih vaditi. Stoga su se neki liječnici i kirurzi počeli zanimati za liječenje pokvarenih zubi. No nisu imali od koga učiti, jer su stručnjaci ljubomorno čuvali tajne svoga zanata. Osim toga, o toj temi nije bilo mnogo knjiga.

Stoljeće nakon Elizabete I Francuskom je vladao kralj Luj XIV. Zubobolja ga je mučila veći dio života, pa je 1685. izvadio sve zube na lijevoj strani gornje čeljusti. Neki tvrde da se kraljevom teškom zuboboljom može objasniti njegova katastrofalna odluka koju je donio te godine. Naime, ukinuo je slobodu vjeroispovijesti u Francuskoj, zbog čega je započeo val okrutnog progonjenja vjerskih manjina.

Rođenje suvemene stomatologije

Utjecaj rastrošnosti Luja XIV na pariško društvo doveo je do rođenja suvremene stomatologije. Uspjeh na dvoru i u društvu ovisio je o dobrom izgledu. Zubne proteze bile su sve traženije, a ljudi su ih nosili više zbog izgleda nego zato što su im trebale za jelo. Zbog toga se pojavila nova grupa liječnika — stomatolozi koji su liječili bogate i ugledne. Najpoznatiji stomatolog u Parizu bio je Pierre Fauchard, koji je kirurgiju izučio u francuskoj mornarici. Kritizirao je kirurge koji su vađenje zubi prepuštali nestručnim brijačima i varalicama i prvi se prozvao zubnim kirurgom.

Fauchard je 1728. prekinuo običaj da se čuvaju tajne stomatologije, napisavši knjigu u kojoj je opisao sve postupke koje je znao. Zbog toga je nazvan utemeljiteljem moderne stomatologije. On je prvi pacijente smještao u zubarsku stolicu, a ne na pod kako je dotad bilo uobičajeno. Osim toga, Fauchard je izumio pet instrumenata za vađenje zubi, ali on nije samo vadio zube. Izumio je zubarsku bušilicu i razradio postupke stavljanja ispuna, odnosno plombi, u zubne šupljine. Naučio je kako ispuniti korijenski kanal i pričvrstiti umjetni zub za korijen. Njegove proteze od slonovače imale su oprugu koja je gornji dio proteze držala na mjestu. Fauchard je od stomatologije napravio profesiju. Njegov se utjecaj osjetio čak i preko Atlantskog oceana.

Muke prvog američkog predsjednika

Problema sa zubima imao je i američki predsjednik George Washington, koji je živio stoljeće nakon Luja XIV. Od svoje 22. godine gotovo je svake godine vadio po zub. Sigurno ga je i to mučilo dok je tijekom Američkog rata za nezavisnost zapovijedao Kontinentalnom vojskom. Do 1789, kada je postao prvi predsjednik Sjedinjenih Država, praktički je ostao bez zubi.

George Washington patio je i od tjeskobe jer mu je to što nije imao zube i odgovarajuću protezu deformiralo oblik lica. Stalno je bio svjestan svog izgleda, a želio je stvoriti imidž dostojan predsjednika nove države. Zubne proteze u to se vrijeme nisu odlijevale na temelju zubnog otiska, nego su se rezbarile od slonovače, pa nisu čvrsto stajale na mjestu. I Englezi su imali sličnih problema kao i George Washington. Kaže se da je njihov opori humor nastao baš zato što se nisu htjeli smijati tako da im se vidi proteza.

Priča da je George Washington imao drvenu protezu izgleda nije istinita. Nije nosio drvenu protezu, već protezu načinjenu od ljudskih zubi, slonovače i olova. Njegovi zubari zube su vjerojatno nabavili od pljačkaša grobova. Osim toga, trgovci zubima išli su za vojskom i nakon bitaka vadili zube mrtvima i umirućima. Proteze su bile luksuz koji su si mogli priuštiti samo bogati. Tako je bilo sve do 1850-ih, kad je otkriven postupak vulkanizacije gume. Tada su se osnove proteza radile od gume, te su proteze postale dostupne i običnom puku. Mada su zubari koji su liječili Georgea Washingtona bili najbolji u svom poslu, još uvijek nisu dobro razumjeli zašto nastaje zubobolja.

Istina o zubobolji

Ljudi su od davnina mislili da zubobolju uzrokuju crvi, a ta se teorija održala sve do 18. stoljeća. Godine 1890. Willoughby Miller, američki zubar koji je radio u Njemačkoj, na Sveučilištu u Berlinu, otkrio je uzrok karijesa, koji najčešće uzrokuje zubobolju. Jedna vrsta bakterija čijem razvoju šećer vrlo pogoduje proizvodi kiselinu koja napada zube. Ali kako se karijes može spriječiti? Do tog se odgovora došlo sasvim slučajno.

Stomatolozi iz Kolorada (SAD) desetljećima su se pitali zašto mnogi ljudi imaju mrlje na zubima. Na koncu su utvrdili da one nastaju zbog previše fluorida u vodi. Ali dok su nastojali riješiti taj problem, sasvim slučajno su otkrili nešto vrlo važno što će utjecati na prevenciju zubobolje: ljudi koji su odrasli u područjima u kojima u vodi nema dovoljno fluorida češće obolijevaju od karijesa. Fluorid, kojega obično ima u vodi, sastojak je zubne cakline. Kad se ljudima koji koriste vodu u kojoj nema dovoljno fluorida da idealna količina tog kemijskog spoja, vjerojatnost pojavljivanja karijesa smanjuje se čak za 65 posto.

Tako je tajna bila riješena. Zubobolju najčešće izaziva karijes, a šećer obično ubrzava njegovo nastajanje. Fluorid pak sprečava nastajanje karijesa. Naravno, utvrđeno je da fluorid ne može zamijeniti pranje zubi i čišćenje zubnim koncem.

U potrazi za bezbolnom stomatologijom

Prije nego su otkriveni anestetici, posjet zubaru uzrokovao je pacijentima jako puno boli. Zubari su bušili bolne, pokvarene zube oštrim instrumentima i zatim vrućim metalom ispunjavali šupljine. Budući da nisu poznavali nijedan drugi način liječenja, stavili bi užareni metal u šupljinu zuba kako bi spalili inficiranu unutrašnjost zuba. Prije nego su izumljeni posebni instrumenti i otkriveni anestetici, i vađenje zubi bilo je strašno iskustvo. Ljudi su pristajali na takvo mučenje samo zato što je zubobolja bila još strašnija. Premda su se biljni preparati od opijuma, indijske konoplje i mandragore koristili stoljećima, oni su samo ublažavali bol. Hoće li zubari ikad moći bezbolno liječiti zube?

Anestetički učinak dušikovog oksida, ili “plina smijavca”, primijećen je kratko nakon što ga je engleski kemičar Joseph Priestley prvi put pripremio godine 1772. Ali nitko ga nije koristio kao anestetik sve do 1844. Desetog prosinca te godine Horace Wells, stomatolog iz Hartforda (Connecticut, SAD), prisustvovao je predavanju na kojem su se ljudi zabavljali koristeći “plin smijavac”. Wells je primijetio da je jedna osoba, dok je bila pod utjecajem tog plina, udarila nogom o stol, ali uopće nije osjetila bol. Wells je bio suosjećajan čovjek i brinulo ga je to što su njegovi pacijenti trpjeli jaku bol. Odmah je pomislio da bi taj plin mogao koristiti kao anestetik. Ali prije nego što ga je ikome dao, odlučio ga je isprobati na sebi. Sljedećeg je dana sjeo u svoju zubarsku stolicu i udisao plin dok nije izgubio svijest. Tada mu je kolega izvadio pokvareni umnjak. To je bio povijesni događaj. Konačno je rođena bezbolna stomatologija!a

Otada su se u stomatologiji primijenila mnoga tehnološka dostignuća. Sada sigurno uviđate da je posjet stomatologu danas puno ugodnije iskustvo.