IZ RIZNICE PROŠLOSTI
Galileo Galilei
U razdoblju od 14. do 16. stoljeća europski znanstvenici i mislioci počeli su preispitivati općeprihvaćena učenja o svijetu oko sebe, pomno promatrati zvijezde i planete na nebeskom svodu te usvajati gledišta koja su se protivila nauku Katoličke crkve. Među onima koji su tako razmišljali bio je i Galileo Galilei.
PRIJE Galileijeva vremena mnogi su ljudi vjerovali da se Sunce, Mjesec te svi drugi planeti i zvijezde okreću oko Zemlje. To je stajalište službeno zastupala i Katolička crkva.
Galilei je promatrao nebo pomoću teleskopa te je došao do otkrića koja su bila u proturječju s općeprihvaćenim tumačenjima učenjaka njegovog doba. Primjerice, dok je promatrao Sunčeve pjege, koje su mu izgledale kao neke mrlje što se pomiču po površini Sunca, shvatio je da se Sunce okreće oko svoje osi. Galileijeva otkrića znatno su doprinijela širenju čovjekovih spoznaja o svemiru. No zbog njih je Galilei došao u izravan sukob s Katoličkom crkvom.
ZNANOST I RELIGIJA
Nekoliko desetljeća ranije poljski astronom Nikola Kopernik iznio je teoriju da se Zemlja okreće oko Sunca. Galilei je izučavao Kopernikove zapise o gibanjima nebeskih tijela te je došao do otkrića koja su govorila u prilog teoriji tog učenjaka. Galilei je isprva oklijevao objaviti neka od svojih zapažanja strahujući da bi zbog toga mogao biti izvrgnut ruglu. No bio je toliko oduševljen onim što je otkrio pomoću teleskopa da jednostavno nije mogao šutjeti o tome. Tako je na koncu odlučio objelodaniti svoja otkrića. Neki su znanstvenici odmah otpisali Galileijeve teze proglasivši ih apsurdnima i sablažnjivima. Ubrzo su i svećenici počeli s propovjedaonica govoriti protiv Galileija te ocrnjivati njegove ideje.
Godine 1616. kardinal Roberto Bellarmino, jedan od najuvaženijih teologa onog vremena, obavijestio je Galileija da je Katolička crkva izdala proglas kojim je osudila Kopernikove ideje. Bellarmino je upozorio Galileija da prestane zastupati takve teze i savjetovao mu da prihvati zaključke koje je Crkva iznijela u svom proglasu. Tako u narednih nekoliko godina Galilei nije javno tvrdio da se Zemlja okreće oko Sunca.
Godine 1623. vrhovni poglavar Katoličke crkve postao je papa Urban VIII, koji je bio naklonjen Galileiju. Stoga je Galilei iduće godine zatražio od Pape da ukine proglas iz 1616. No on to nije učinio. Umjesto toga potaknuo je Galileija da iznese svoje viđenje Kopernikove i Aristotelove teorije, ali bez imalo pristranosti.
Galilei je zatim napisao djelo Dijalog o dvama glavnim svjetskim sustavima. Premda je Papa tražio od Galileija da ne staje ni na čiju stranu, on je u svojoj knjizi na koncu ipak podržao Kopernikove zaključke. Galileijevi protivnici ubrzo su stali govoriti kako se tim djelom narugao Papi. Crkveni dostojanstvenici optužili su Galileija za krivovjerje i prijetili mu da će ga podvrgnuti mučenju nastavi li širiti heretičke ideje. Tako su ga prisilili da se odrekne Kopernikovih učenja. Godine 1633. rimska inkvizicija osudila ga je na doživotni kućni pritvor te je zabranila sva njegova djela. Galilei je umro 8. siječnja 1642. u svom domu u Arcetriju kraj Firence.
Papa Ivan Pavao II. priznao je da je Katolička crkva pogriješila kad je osudila Galileija
Neka Galileijeva djela više su stoljeća bila na zloglasnom popisu zabranjenih knjiga koje katolici nisu smjeli čitati. No 1979. Crkva je ponovno razmotrila presudu protiv Galileija koju je rimska inkvizicija donijela 300 godina ranije. Na koncu je 1992. papa Ivan Pavao II. priznao da je Katolička crkva pogriješila kad je osudila Galileija.