Može li moderna muzika utjecati na tebe?
A ŠTO je sa modernom glazbom — rockom, pankom, fankom, ritmičkom glazbom, bluzom, kantri i vestern glazbom i ostalom koja se danas širi? Može li osjećajno utjecati na tvoj način mišljenja ili potkopati tvoju duhovnost?
Bill Mullane (Bil Malen), bivši rok glazbenik iz New Jersey-a (Nju Džersija, SAD), objasnio je to ovako: “Kad sam svirao bas gitaru u rok grupi, djelovanje je u cjelini bilo fizičko. Naglašeno razjareni takt i agresivan stil bili su upravo priljepčivi. Kao glazbenik postao sam dio toga. I tada, gledajući prisutne kako se odazivaju na to i bivaju zahvaćeni istim primitivnim nagonima, želio sam još više utjecati na njih. To je takav zvuk. On te ščepa. Naravno, tada sam često bio pod utjecajem droga, kao i mnogi slušatelji. Tako je osjećaj blagostanja rastao. Znate, to je kao kad čovjek odbaci sva ograničenja. Možeš divljati i zaboraviš sve zapreke.
Mislim da mladi zato vole te različite zvukove, koji danas nastaju. Oni se poistovjećuju s njima i njihovom porukom. Ako pogledam unatrag, mogu vidjeti, da takva glazba odražava njihove osjećaje o svijetu i modernom životu. I konačno, nad čovječanstvom lebdi opasnost od nuklearnog oružja. Tko zna koliko dugo još možemo živjeti? Zato su mladi usvojili stav ‘živi dok možeš, iskoristi život koliko možeš’.”
To objašnjenje o izjednačavanju vodi nas do srži problema. (Usporedi 1. Korinćanima 15:32.) Bi li se pravi kršćanin trebao željeti izjednačiti sa većinom pravaca suvremene glazbe? Nedavno je izvijestio kanadski Toronto Star: “Seks i sadizam su sjedinjeni u koncertima rock grupe Tubes iz San Franciska.” Pisac dalje objašnjava: “Tubes očito predstavlja sado-mazohizam, prisilni seks, bogohuljenje i izopačenost prema svima drugima.” Što može kršćanstvo imati zajedničkoga s tim?
U New York Postu izašao je članak pod naslovom “Sotonski svijet Rolling Stonesa”. To je bio jednu stranicu dugačak sažetak o tome kako se ta grupa odaje drogama. Stav Rolling Stonesa o drogama, seksu i Sotoni dolazi jasno i glasno do izražaja u njihovoj glazbi. Možeš li se suglasiti s tim stavovima i dalje se poistovjećivati s Kristom? (2. Korinćanima 6:14, 15).
Glazba i spiritizam
Na žalost, nisu to jedine opasnosti u toj silnoj suvremenoj glazbi, koje savjesni kršćanin mora uzeti u obzir. Apostol Pavao potiče kršćane: “Navucite potpunu bojnu opremu Božju, kako biste mogli odoljeti podmuklim napadima Đavla (“prepredenim postupcima”, The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures); jer vodimo tešku borbu ... protiv vladara tame ovoga svijeta, protiv zlih duhovnih sila u nebeskim prostorima” (Efežanima 6:11, 12, NS). Nikada ne bi trebali s omalovažavanjem shvatiti tu opomenu. Demonski utjecaj se širi i koji je bolji način za zavaravanje ljudi, naročito mladog naraštaja, nego li glazbom?
Tako utvrđujemo da su mnoge moderne grupe jako umiješane u spiritizam i okultne običaje. Drugi pokušavaju unapređivati istočnjačku religiju i filozofiju kroz svoju glazbu. Na primjer:
Robert Palmer, džez kritičar, napisao je u New York Times-u pod naslovom “Vračanje prožima jedan džez album”, raspravljajući o crnačkoj džez grupi The Art Ensemble of Chicago. Između ostalog rekao je: “Parola grupe The Art Ensemble of Chicago je ‘Velika crnačka glazba — od prošlosti do budućnosti’ ... No tu postoji više od jedne vrste pokvarenosti. Postoji ... pokvarenost čarobnjačkog izgovaranja bacanog u noćnu tišinu. To nije potpuno zlobna pokvarenost, ali tu vrstu ploče neće nitko pustiti čak ni na najdivljijoj zabavi. ... To je opsjenarsko putovanje u srce mraka.” Da li bi kao Kristov učenik poželio imati takvu glazbu u svojoj zbirci?
Da li bi bilo razumno za suvremenog kršćanina, da ima u svojoj zbirci ploče koje uzvisuju demonizam i spiritizam, uzimajući u obzir ono što je Pavao rekao kršćanima u Efezu o zlim duhovnim silama? Ako kršćanin zna, da su neke grupe snažno povezane sa okultnim naukama i običajima, može li sigurno pretpostaviti, da se ni jedan takav utjecaj neće uvući u tekst pjesama, takt ili čak na omotnicu albuma?
Jedna grupa, na primjer, svira komad pod imenom “Mr Crowley”. Tko je taj gospodin Crowley? Značajna osoba dvadesetog stoljeća — suradnik s đavolima — i pokretač suvremenog čarobnjaštva! U mnogim slučajevima treba kršćanskom Jehovinom svjedoku biti dovoljan samo jedan pogled na omot albuma, pa da odluči hoće li kupiti tu ploču ili neće — a osobito kad se na njima opisuju vračarstvo i demonizam, ili nalaze simboli poganstva i okultizma.
Bivši glazbenik noćnih klubova Gordon Grant, koji je nekada zarađivao novac svirajući džez, a zatim rok glazbu u Los Angelesu (SAD), izjavio je: “Sve grupe s kojima sam bio povezan, bile su donekle umiješane u spiritizam. Početni korak kad želiš upoznati nekog novog bilo je pitanje: “U kom si znaku rođen?” Ozbiljno su vjerovali u astrologiju i tvoj znak u zviježđu bio im je važan.” Želiš li se ti poistovjetiti s astrologijom i drugim demonskim običajima? (5. Mojsijeva 18:10-13)
Glazba i nemoral
Apostol Pavao je dao još otvoreniji savjet u svom pismu Efežanima, koji je primjenjiv danas isto tako i na području glazbe. Opominjao je: “A kurvarstvo i svaka nečistota i lakomstvo (uključujući i seksualnu lakomost) da se i ne spominje među vama, kao što se pristoji svetima. Tako i sramotne i lude riječi ili šale, što se ne pristoji ...” (Efežanima 5:3-5).
Vi, roditelji i mladi: da li ste provjerili tekstove na pločama pjesama u prodaji — ili onih, koje već možda imate kod kuće? Možda misliš da je ta glazba privlačna ili ti se sviđa njen takt. Najprije ne vodiš računa o riječima, a uskoro se uhvatiš, kako pjevušiš tu melodiju. Takva se glazba svira čak u nekim kazalištima. Bi li bilo ispravno da Jehovin svjedok ide okolo uživajući u toj glazbi? “Pa kakva opasnost leži u tome?” možda pitaš.
Popularne grupe u svojoj glazbi unapređuju blud i uzimanje droga kao način života. Da, njihova glazba posreduje njihov način života. “Želio bi te vidjeti kakva si u krevetu” i “ona je vruća, ona je seksi” — riječi su sa jednog nedavno izišlog albuma. Jedan poznati pjevač iznosi svoje gledište upravo na omotu albuma, govoreći: “Ne vidim ništa zloga u seksu s bilo kim, tko na to pristane. ... Ja ne vjerujem u pretjerano moralističke filozofije.” Do kakvog bi stanovišta moglo doći u mislima pravih kršćana ako se ‘hrane’ stavovima izraženim u takvim pjesmama i takvom životnom pogledu? Da li bi se trebali Kristovi sljedbenici izjednačiti s takvim ‘otuđenim mišljenjem’? (Efežanima 4:18; usporedi 1. Mojsijeva 39:7-12.)
Glazba i stariji naraštaj
Stariji naraštaj bi lako mogao pomisliti, da sve to vrijedi samo za mlađe i njihovu glazbu. A što je sa hitovima (najpoznatijim pjesmama) prije 20 i 30 godina, koji se još uvijek čeznutljivo slušaju? Pjesma “Big Spender” opisuje prostitutku, koja pokušava ‘upecati’ mušteriju. “Fever” je oskudno zamaskiran opis snažne spolne želje. “Never on Sunday” bila je također pjesma jedne prostitutke. Koliki su tada uživali u takvim melodijama i ne razmišljajući o njihovoj povezanosti i značenjima?
Mogli bi nastaviti davati primjere, koji pokazuju kako su jedva zamjetljivi Sotonini prepredeni planovi kako da nas pridobije glazbom, da gajimo pokvarene misli i životni pogled, koje bi inače odmah odbacili. Što to pokazuje? Da svi mi, i mladi i stari, trebamo ozbiljno razmisliti o vrsti glazbe koju slušamo. Čak i nesvjesno bi se mogli poistovjetiti sa ‘niskim stanjem pokvarenosti’ ovog svijeta (1. Petrova 4:4).
Ovo su stvari za razmišljanje za svakog kršćanina — bilo za starješinu u skupštini, za roditelja, za mladog ili dijete. Ograničeni prostor nam ne omogućuje da iznesemo sve postojeće dokaze o štetnosti utjecaja neke “ozbiljne” i moderne glazbe. No svaki savjestan kršćanin će učiniti dobro, ako ispita svoj ukus u glazbi, a također da pregleda zbirku ploča koju ima i tada postupi suglasno sa razumnim biblijskim objašnjenjem.
Što može kršćanin učiniti?
Kad je Pavao propovijedao u Efezu, njegova je služba bila tako uspješna, da su mnogi koji su se bavili okultizmom, prihvatili kršćanstvo i poduzeli mjere za zaštitu svoje buduće duhovnosti. Izvještaj kaže: “A mnogi od onijeh koji čarahu, sabravši (spiritističke) knjige svoje spaljivahu ih pred svima; i proračunaše i nađoše da su vrijedile pedeset hiljada groša. Tako zdravo rastijaše i nadvlađivaše riječ Jehovina” (Djela apostolska 19:18-20).
Hoće li riječ Jehovina rasti te prevladati i kod tebe? Hoćeš li poduzeti mjere, ako je potrebno, da bi se mogao smatrati dostojnim pripadnikom Jehovinog ‘svetog naroda’? (Efežanima 5:3). Kad je nedavno to pitanje bilo izneseno neposredno pred veliku grupu punovremenih Jehovinih slugu, bilo je takvim albumima napunjeno nekoliko kanti za smeće. Uništeni su samo zbog svog nemoralnog sadržaja, naginjanja demonizmu ili zastupanja ponižavajućeg načina života ovog svijeta. Tu nije bio važan činilac njihova novčana vrijednost, nego njihov mogući štetan utjecaj na duhovne vrijednosti.
Neki možda osjećaju, da bi mi trebali biti određeniji što se tiče pojedinih modernih grupa ili moderne glazbe. Međutim, apostol Pavao kaže: “Čvrsta je hrana za zrele, koji su upotrebom uvježbali svoju moć razlučivanja između ispravnog i pogrešnoga” (Jevrejima 5:14, NS). Zreo kršćanin neće imati teškoća u raspoznavanju prihvatljive glazbe, ako upotrijebi svoju biblijski školovanu savjest. Jehovini svjedoci ne trebaju spisak zabrana po talmudskom uzoru, koji bi određivao njihovo ponašanje, ili neki “registar” zabranjene muzike. Neka svaki upotrijebi moć razlučivanja nastojeći se dopasti nebeskom Ocu u svemu, pa i u izboru muzike (Efežanima 5:18-20; Filipljanima 1:9-11).
[Slika na stranici 7]
Zastupaju li tvoje ploče spiritizam, uživanje droga ili nemoral?