Svici s Mrtvog mora — vrijedno otkriće

OKO 24 kilometra jugoistočno od Jeruzalema nalazi se Wadi En-Nar, pusto i suho riječno korito koje se proteže prema istoku do Mrtvog mora. Nazubljene stijene protežu se iza ravnice uz obalu. U toj ravnici, u vrućim danima i izrazito hladnim noćima, Ta’amireh beduini čuvaju svoja stada ovaca i koza.

Godine 1947, dok je čuvao svoje stado, mladi beduinski pastir bacio je kamen u mali otvor stijene trošnog izgleda. Bio je preplašen bukom koju je time prouzročio, očito razbijanjem zemljanog ćupa. Pobjegao je od straha, ali se nakon dva dana vratio i popeo se nekih 100 metara, da bi ušao kroz veći ulaz. Kad se privikao na tamu, vidio je deset visokih ćupova poredanih uza zid pećine i mnoštvo polomljene grnčarije među srušenim kamenjem koje je prekrivalo pod.

Većina ćupova bila je prazna, osim jednog u kojem su se nalazila tri svitka, od kojih su dva bila obavijena tkaninom. On je odnio spise u beduinski logor i tamo ih držao oko mjesec dana, obješene u vreći na drvenom stupu šatora. Konačno su neki beduini odnijeli svitke u Betlehem da vide koliko bi mogli dobiti za njih. Beduini su bili odbijeni od strane samostana, jer im je bilo rečeno da svici nisu ni od kakve vrijednosti. Drugi trgovac je rekao da spisi nemaju arheološku vrijednost, posumnjavši da su svici bili ukradeni iz židovske sinagoge. Kako je samo pogriješio! Konačno, uz pomoć sirijskog postolara koji je poslužio kao posrednik, njihova vrijednost bila je ispravno utvrđena. Uskoro su bili procijenjeni i ostali manuskripti.

Neki od tih drevnih zapisa otvorili su potpuno novi uvid u djelatnost židovskih religioznih grupa u Kristovo vrijeme. No, biblijski manuskript Izaijinog proročanstva je ustvari bio taj koji je zapanjio svijet. Zašto?

Veliki nalazak

Novootkriveni svitak Izaije bio je izvorno dug 7,5 metara. Bio je sačinjen od 17 stranica pažljivo pripremljene životinjske kože, skoro tako fine kao pergament. Sastavljen u 54 stupca od kojih je svaki imao 30 redaka, bio je pažljivo složen. U te retke je vješti pisar smjestio slova teksta, napisanog u odlomcima. (Vidi fotografiju.)

Svitak nije bio omotan oko palica, i bio je mnogo tamniji u sredini gdje su ga mnoge ruke držale prilikom čitanja. Bio je istrošen, sa vještim popravcima i vidljivim pojačanjima. Njegovo dobro očuvanje treba zahvaliti tome što je bio pažljivo zatvoren u ćup. Od koje je vrijednosti on za izučavatelja Biblije i, u povezanosti, za sve nas?

Ovaj manuskript proroka Izaije stariji je oko tisuću godina od bilo kojeg postojećeg primjerka, iako se njihovi sadržaji ne razlikuju mnogo. Profesor Millar Burrows, izdavač teksta objavljenog 1950, rekao je: “Tekst Izaije u ovom manuskriptu, sa značajnim razlikama u pravilnom pisanju riječi i gramatici, kao i sa mnogim varijantama čitanja od manjeg ili većeg interesa i važnosti, u osnovi je onaj koji je znatno kasnije iznesen u MT-u [Masoretski hebrejski tekst].”a Također je vrijedno zapaziti dosljednu upotrebu Tetragramatona, יהוה, Božjeg svetog imena, Jehova, na hebrejskom.

Drugi vrijedni manuskripti

Božje ime također se pojavljuje i u drugim manuskriptima iz te iste pećine, sada poznate kao Pećina 1. U komentaru knjige Habakuka, Tetragramaton se pojavljuje četiri puta u paleo-hebrejskim slovima, starijem stilu koji je u kontrastu sa poznatijim četvorouglastim hebrejskim slovima. (Vidi fusnotu uz Habakuka 1:9, Reference Bible.)

U pećini su se nalazili dijelovi još jednog svitka Izaije, zajedno sa kožnim fragmentima iz biblijske knjige Danijela. Jedan od njih sačuvao je promjenu sa hebrejskog na aramejski u Danijelu 2:4, baš kako je pronađeno u manuskriptima tisućama godina kasnije.

Mali dijelovi svitka koji su dobro sačuvani danas su izloženi u Jeruzalemu, u muzeju poznatom kao Svetište knjige. Taj muzej je pod zemljom, tako da, kad posjećuješ to mjesto, imaš utisak kao da ulaziš u pećinu. Gornji dio muzeja je u obliku poklopca zemljanog ćupa u kojem je bio svitak Izaije s Mrtvog mora. Ipak, može se vidjeti samo faksimile Izaijinog manuskripta. Dragocjeni original je u sigurnosti u obližnjoj spremnici.

[Bilješke]

[Zahvale na stranici 10]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

Courtesy of The British Museum

[Zahvala na stranici 11]

Israel Antiquities Authority; The Shrine of the Book, Israel Museum; D. Samuel and Jeanne H. Gottesman Center for Biblical Manuscripts