Kako su sretni oni koji su blage ćudi!
“Sretni su koji su blage ćudi, jer će naslijediti zemlju” (MATEJ 5:5, NW).
1. Što je blagost o kojoj je govorio Isus u svojoj Propovijedi na gori?
U SVOJOJ Propovijedi na gori, Isus Krist je rekao: “Sretni su koji su blage ćudi, jer će naslijediti zemlju” (Matej 5:5, NW). Ta blaga ćud, ili krotkost, nije vanjski izgled licemjerne nježnosti, niti je to jednostavno prirodno obilježje osobnosti. Umjesto toga, to je istinska unutarnja blagost i miroljubivost koja se u prvom redu iskazuje u odgovoru na volju i vodstvo Jehove Boga. Ljudi koji su istinski blage ćudi imaju snažan osjećaj ovisnosti o Bogu koji se ispoljava blagim ponašanjem prema drugim ljudima (Rimljanima 12:17-19; Titu 3:1, 2).
2. Zašto je Isus proglasio sretnima one koji su blage ćudi?
2 Isus je one koji su blage ćudi proglasio sretnima zato što će naslijediti zemlju. Kao savršeno blage ćudi Sin Božji, Isus je glavni Nasljednik Zemlje (Psalam 2:8; Matej 11:29; Jevrejima 1:1, 2; 2:5-9). No, kao mesijanski “sin čovječji”, on će imati suvladare u svom nebeskom Kraljevstvu (Danijel 7:13, 14, 22, 27). Kao Kristovi “sunasljednici”, ti pomazani pojedinci blage ćudi sudjelovat će u njegovom nasljedstvu Zemlje (Rimljanima 8:17). Druge ovcama slične osobe blage ćudi radovat će se vječnom životu u Raju, zemaljskom području Kraljevstva (Matej 25:33, 34, 46; Luka 23:43). Taj ih izgled čini zaista sretnima.
3. Kakav primjer blagosti pružaju Bog i Krist?
3 Glavni Nasljednik koji je blage ćudi prima Zemlju od svog Oca, Jehove, najboljeg primjera blagosti. Kako samo često Biblija kaže da je Bog “spor na gnjev i obilan u ljubaznoj dobrohotnosti”! (2. Mojsijeva 34:6, NW; Nehemija 9:17; Psalam 86:15). On ima veliku moć, ali ispoljava blagost kako bi mu se njegovi obožavatelji mogli približiti bez straha (Jevrejima 4:16; 10:19-22). Božji Sin, koji je bio “blage ćudi i ponizan u srcu”, poučio je svoje učenike da budu blagi (Matej 11:29; NW; Luka 6:27-29). Nadalje, ti blagi robovi Boga i njegovog Sina oponašali su ‘blagost i dobrohotnost Krista’ i pisali su o tome (2. Korinćanima 10:1, NW; Rimljanima 1:1; Jakov 1:1, 2; 2. Petrova 2:1).
4. (a) Prema Kološanima 3:12, što su učinili oni koji su zaista blage ćudi? (b) Koja pitanja zaslužuju naše razmatranje?
4 Danas i pomazani kršćani i njihovi zemaljski drugovi trebaju biti blage ćudi. Odbacujući svaku pokvarenost, prijevaru, licemjerstvo, zavist i klevetu, oni su se uz pomoć Božjeg svetog duha obnovili u ‘snazi koja pokreće njihov um’ (Efežanima 4:22-24, NW; 1. Petrova 2:1, 2). Oni su potaknuti da se obuku u “nježnu naklonost suosjećanja, dobrohotnost, poniznost uma, blagost i dugotrpljivost” (Kološanima 3:12, NW). No, što točno obuhvaća blagost? Zašto je korisno biti blage ćudi? I kako ta osobina doprinosi našoj sreći?
Pobliže o blagosti
5. Kako se može definirati blagost?
5 Osoba blage ćudi je nježna u naravi i ponašanju. U nekim prijevodima Biblije, na to se odnosi pridjev práys koji je preveden sa “krotak”, “blag”, “blage ćudi” i “nježan”. U klasičnom grčkom, pridjev práys može se primijeniti na nježni povjetarac ili glas. On također označava nekoga tko je prijazan. Izučavatelj W. E. Vine kaže: “[Imenica práytes] u prvom redu i prije svega primjenjuje se na Boga. To je ta blagost duha kojim prihvaćamo Njegovo postupanje prema nama kao dobro, i stoga bez raspravljanja i otpora; ona je tijesno povezana sa riječi tapeinophrosunē [poniznost].”
6. Zašto se može reći da blagost nije slabost?
6 Blagost nije slabost. “U riječi praus ima nježnosti”, pisao je izučavatelj William Barclay, “ali iza nježnosti je snaga čelika.” Potrebna je snaga da bi se bilo blage ćudi. Primjerice, potrebna je snaga da budemo blagi kad smo izazivani ili proganjani. Božji Sin blage ćudi, Isus Krist, pružio je divan primjer u tom pogledu. “Kad su ga psovali nije vraćao psovkom. Kad je trpio nije prijetio, nego se i dalje povjeravao onome [Jehovi Bogu] koji pravedno sudi” (1. Petrova 2:23, NW). Poput blagog Isusa, i mi možemo biti uvjereni da će se Bog obračunati s našim protivnicima i progoniteljima (1. Korinćanima 4:12, 13). Možemo biti mirni, kao što je bio progonjeni Stjepan, znajući da će nas Jehova, ako budemo vjerni, podržati i da neće dozvoliti da nam bilo što nanese trajnu štetu (Psalam 145:14; Djela apostolska 6:15; Filipljanima 4:6, 7, 13).
7. Na što ukazuju Izreke 25:28 u vezi osobe kojoj nedostaje blagosti?
7 Isus je bio blage ćudi, a ipak je ispoljio snagu u zauzimanju čvrstog stava za ono što je ispravno (Matej 21:5; 23:13-39). Svatko tko ima “um Kristov” bit će u tom pogledu poput njega (1. Korinćanima 2:16). Onaj tko nije blag, nije sličan Kristu. Umjesto toga, opisan je sljedećim riječima: “Grad razvaljen i bez zidova — takav je čovjek koji nema vlasti nad sobom” (Izreke 25:28, St). Takav pojedinac koji nema blagosti lako može postati žrtva pogrešnih misli koje ga mogu navesti na neispravno postupanje. Iako kršćanin koji je blage ćudi nije slabić, on ipak zna da “odgovor, kad je blag, otklanja ljutnju, a riječ koja izaziva bol podiže gnjev” (Poslovice 15:1, NW).
8. Zašto nije lako biti blage ćudi?
8 Nije lako biti blage ćudi, jer smo naslijedili nesavršenost i grijeh (Rimljanima 5:12). Ako smo Jehovini sluge, moramo se boriti i protiv zlih duhovnih sila koje kroz progonstvo mogu iskušati našu blagost (Efežanima 6:12). Većina nas radi među onima koji imaju grubi duh svijeta koji kontrolira Đavo (1. Ivanova 5:19). Kako stoga možemo razviti blagost?
Kako razviti blagost
9. Koji će nam stav pomoći da razvijemo blagost?
9 Na Bibliji temeljeno uvjerenje da se od nas traži da ispoljavamo blagost pomaže nam razviti tu osobinu. Moramo svakodnevno raditi na razvijanju blagosti, inače ćemo biti slični ljudima koji na blagost gledaju kao na slabost i koji misle da uspjeh dolazi kroz oholost, neugodnost, čak okrutnost. Međutim, Božja riječ osuđuje ponos, a mudra poslovica kaže: “Čovjek ljubazne dobrohotnosti postupa korisno sa svojom dušom, a okrutna osoba donosi svom organizmu javnu osudu” (Poslovice 11:17, NW; 16:18). Ljudi izbjegavaju strogu, neljubaznu osobu, čak uglavnom zato da ne budu povrijeđeni njenom okrutnošću i pomanjkanjem blagosti.
10. Čemu se moramo podložiti, ako želimo biti blage ćudi?
10 Da bismo bili blage ćudi, moramo se podložiti utjecaju Božjeg svetog duha, ili djelujuće sile. Kao što Jehova omogućuje da zemlja donosi plodove, isto tako omogućuje svojim slugama da donose plodove njegovog duha, uključujući blagost. Pavao je pisao: “Plod je duha ljubav, radost, mir, dugotrpljivost, dobrohotnost, dobrota, vjera, blagost, samosvladavanje. Protiv takvih stvari nema zakona” (Galaćanima 5:22, 23, NW). Da, blagost je jedan od plodova Božjeg duha kojeg pokazuju oni koji mu ugađaju (Psalam 51:9, 10). A kakve samo promjene prouzročuje blagost! Da to prikažemo: Huligan imenom Tony tukao se, pljačkao ljude, krijumčario drogu, vodio bandu na motociklima i bio u zatvoru. Ipak, stjecanjem spoznaje iz Biblije i uz pomoć Božjeg duha, promijenio se u Jehovinog slugu blagog vladanja. Tonyjeva priča nije neobična. Što, prema tome, može učiniti netko kod koga je pomanjkanje blagosti bilo prevladavajuće obilježje osobnosti?
11. Koju ulogu u razvijanju blagosti igra molitva?
11 Iskrena molitva za Božji duh i njegov plod blagosti pomoći će nam da razvijamo tu osobinu. Možda trebamo ‘moliti neprestano’, kao što je rekao Isus, a Jehova Bog će ispuniti našu molbu. Nakon što je objasnio da ljudski očevi svojoj djeci daju dobre darove, Isus je rekao: “Ako vi, iako ste [grešni i stoga razmjerno] zli, znate davati svojoj djeci dobre darove, koliko će više Otac na nebu dati svetog duha onima koji ga mole!” (Luka 11:9-13, NW). Molitva nam može pomoći da blagost postane trajno obilježje naše naravi — osobina koja doprinosi našoj sreći i onih s kojima se družimo.
12. Zašto nam svjesnost da su ljudi nesavršeni može pomoći da budemo blage ćudi?
12 Ako uvijek imamo na umu da su ljudi nesavršeni, to će nam pomoći da budemo blage ćudi (Psalam 51:5). Ne možemo misliti ili postupati savršeno, ništa bolje od drugih ljudi, pa bismo stoga sigurno trebali imati suosjećanja i postupati s njima onako kako bismo željeli da se postupa s nama (Matej 7:12). Svjesnost da svatko od nas čini greške trebala bi nas navesti da opraštamo i da smo blage ćudi u postupanju s drugima (Matej 6:12-15; 18:21, 22). Konačno, zar nismo zahvalni što Bog prema nama ispoljava ljubav i blagost? (Psalam 103:10-14).
13. Kako nam cijenjenje toga što je Bog učinio ljude slobodnim moralnim zastupnicima može pomoći u razvijanju blagosti?
13 Zahvalnost što je Bog učinio ljude slobodnim moralnim zastupnicima može nam također pomoći da razvijamo blagost. To nikome ne odobrava da nekažnjeno zanemaruje Jehovine zakone, ali se time dopušta različitost želja, sklonosti i nesklonosti među njegovim narodom. Budimo stoga zahvalni što nitko nije obavezan uklopiti se u kalup kojeg možda smatramo najboljim. Taj duh će nam pomoći da budemo blage ćudi.
14. Što bi trebala biti naša odluka obzirom na blagost?
14 Odlučnost da ne odbacimo blagost pomoći će nam da nastavimo razvijati tu osobinu. Podvrgavanje utjecaju Jehovinog duha dovelo je do promjene našeg razmišljanja (Rimljanima 12:2). Sada nam blagi duh, sličan Kristovom, pomaže da se uzdržavamo od sudjelovanja u “razvratnostima, strastima, pijančevanju, razuzdanim gozbama, pijankama i zločinačkim idolopoklonstvima”. Ne smijemo nikada odbaciti blagost iz financijskih, društvenih ili drugih razloga ili zato što ljudi uvredljivo govore o našoj bogobojaznosti (1. Petrova 4:3-5, St). Ne smijemo dozvoliti da nas bilo što navede na sudjelovanje u ‘tjelesnim djelima’, tako da izgubimo blagost i propustimo naslijediti Božje Kraljevstvo ili se radovati njegovim blagoslovima (Galaćanima 5:19-21). Cijenimo uvijek prednost da budemo Božje osobe blage ćudi, bilo pomazanici za nebeski život ili imajući zemaljsku nadu. U tu svrhu, razmotrimo neke prednosti blagosti.
Prednosti blagosti
15. Zašto je, prema Izrekama 14:30, mudro biti blag?
15 Blaga osoba posjeduje mir u srcu, mislima i tijelu. To je zbog toga jer se ne upušta u svađu, ne uzbuđuje se zbog postupaka drugih, niti je muči nepopustljiva tjeskoba. Blagost joj pomaže da obuzdava svoje osjećaje, a to je korisno duševno i fizički. Jedna izreka kaže: “Mirno je srce život tijelu” (Izreke 14:30, St). Pomanjkanje blagosti može voditi do gnjeva, koji pak može povećati krvni pritisak ili dovesti do probavnih smetnji, astme, bolova u očima i drugih problema. Kršćanin blage ćudi raduje se različitim prednostima, uključujući “mir Božji” koji čuva njegovo srce i misaone snage (Filipljanima 4:6, 7). Kako je samo mudro biti blage ćudi!
16-18. Kakav učinak ima blagost na naše odnose s drugima?
16 Osobina blagosti poboljšava naš odnos s drugima. Možda smo nekad imali običaj tjerati stvari dok ne dobijemo ono što želimo. Možda su se drugi ljutili na nas zato što nismo bili ponizni i blagi. Pod takvim okolnostima nije nas trebalo iznenaditi ako smo upadali iz jedne prepirke u drugu. Međutim, jedna izreka kaže: “Kad nestane drva oganj se gasi, i kad više nema klevetnika, prestaje svađa. Ugljen je za žeravicu i drvo za oganj, a svadljivac da raspaljuje svađu” (Izreke 26:20, 21, St). Ako smo blage ćudi, umjesto da ‘dodajemo drva na vatru’ i izazivamo druge, imat ćemo dobar odnos s njima.
17 Osoba blage ćudi vjerojatno će imati dobre prijatelje. Ljudi se raduju druženju s njom jer ima pozitivan stav, a njene su riječi osvježavajuće i slatke kao med (Priče Salamunove 16:24). To je bilo tako kod Isusa, koji je mogao reći: “Uzmite moj jaram na sebe i učite od mene, jer sam ja blage naravi i ponizan u srcu, i naći ćete okrepu svojim dušama. Jer je moj jaram blag i teret je moj lak” (Matej 11:29, 30, NW). Isus nije bio grub, a njegov jaram nije bio težak. Oni koji su dolazili k njemu bili su dobro zbrinuti i duhovno okrijepljeni. Slično se događa kad se družimo s kršćanskim prijateljem blage ćudi.
18 Blagost nas približava suvjernicima. Većina kršćana u Korintu je bez sumnje bila privučena Pavlu zato što je on s njima postupao s “blagošću i dobrohotnošću Kristovom” (2. Korinćanima 10:1, NW). Solunjani su se sigurno odazvali apostolu, budući da je on bio blag, obziran učitelj (1. Solunjanima 2:5-8). Nema sumnje da su efeški starješine mnogo naučili od Pavla i da su ga veoma voljeli (Djela apostolska 20:20, 21, 37, 38). Pokazuješ li i ti blagost koja te privlači drugima?
19. Kako blagost pomaže Jehovinom narodu da zadrži svoje mjesto u njegovoj organizaciji?
19 Blaga narav pomaže Jehovinom narodu da bude podložan i da zadrži svoje mjesto u njegovoj organizaciji (Filipljanima 2:5-8, 12-14; Jevrejima 13:17). Blagost nas zadržava od traženja slave, koja se temelji na ponosu i odvratna je Bogu (Priče Salamunove 16:5). Blaga osoba ne smatra se većom od suvjernika i ne nastoji se isticati na njihovu štetu (Matej 23:11, 12). Umjesto toga, ona priznaje svoje grešno stanje kao i potrebu za Božjom otkupnom pripremom.
Blagost promiče sreću
20. Kakav učinak ima blagost na obiteljski život?
20 Svi Božji sluge trebali bi upamtiti da je blagost plod njegovog duha koji promiče sreću. Primjerice, Jehovin narod obiluje sretnim obiteljima, i to zato što ispoljava osobine kao što su ljubav i blagost. Kad se suprug i supruga međusobno ophode na blagi način, njihova djeca se odgajaju u mirnoj sredini, a ne u obitelji u kojoj vladaju grube riječi i postupci. Ako otac pruža djeci savjet u blagosti, to dobro djeluje na njihove mlade misli, a blagi duh će vjerojatno postati dio njihove osobnosti (Efežanima 6:1-4). Blaga ćud pomaže muževima da nastave ljubiti supruge. Blagost pomaže suprugama da budu podložne muževima i potiče djecu da slušaju roditelje. Blagost također navodi članove obitelji da imaju duh opraštanja koji doprinosi sreći (Kološanima 3:13, 18-21).
21. Što je bit Pavlovog savjeta u Efežanima 4:1-3?
21 Obitelji i pojedinci koji su blage ćudi promiču sreću u skupštinama s kojima su povezani. Stoga Jehovin narod treba uložiti iskrene napore kako bi bio blage ćudi. Činiš li to? Apostol Pavao je usrdno molio pomazane sukršćane da hode dostojno svog nebeskog pozvanja, čineći to “sa potpunom poniznošću misli i blagošću, sa dugotrpljivošću, snoseći jedan drugoga u ljubavi, usrdno se starajući držati jedinstvo duha u sjedinjujućoj svezi mira” (Efežanima 4:1-3, NW). Kršćani sa zemaljskom nadom također moraju ispoljavati blagost i druge božanske osobine. To je životni put koji donosi pravu sreću. Zaista su sretni oni koji su blage ćudi!
Kako bi odgovorio?
◻ Zašto su ljudi blage ćudi sretni?
◻ Što znači biti blage ćudi?
◻ Kako se može razviti blagost?
◻ Koje su neke prednosti blagosti?