Je li nadmetanje ključ za postizanje uspjeha?
“POBIJEDITI nije sve, to je jedino.” Danas mnogi žive u skladu s ovim riječima koje se pripisuju američkom treneru ragbija Vinceu Lombardiju. Sada su se bivše komunističke zemlje pridružile u uzdizanju principa nadmetanja. Uvođenje nadmetanja na njihova tržišta smatra se načinom da se dođe do bogatstva. Na Istoku mnogi roditelji svoju djecu postavljaju nasuprot drugih i šalju ih na pripremne tečajeve koji ih osposobljavaju za prolaženje na prijemnim ispitima. Opsjednuti roditelji uvjereni su da je primanje u uglednu školu ključ za blagostanje u budućnosti.
Mnogi čvrsto vjeruju da je nadmetanje ključ za postizanje uspjeha. Prema njihovom mišljenju, ljudi su napredovali nadmečući se međusobno. “Nadmetanje radi unapređenja izvor je vitalnosti japanskih korporacija”, izjavilo je 65, 9 posto rukovodilaca vodećih korporacija koje je anketirala Japanska federacija ekonomskih organizacija. I čini se da su japanska poduzeća neko vrijeme bila uspješna. Međutim, je li nadmetanje doista ključ za postizanje uspjeha?
Da li se doista isplati?
Ljudi koji se nadmeću s drugima pokazuju sebičan, “prvo ja” stav. Oni su sretni kad drugi prolaze loše, umišljajući si da će to zauzvrat ojačati njihov položaj. Zbog svoje vlastite dobiti mogu primjenjivati taktike štetne za druge. Do čega će dovesti takva trka za uspjehom putem nadmetanja? Yasuo, koji se priključio trci da bude netko i nešto u svojoj kompaniji, sjeća se svoje prošle karijere i kaže: “Pun nadmetačkog duha i misli upravljenih k unapređenju, uspoređivao sam sebe s drugima i osjećao se nadmoćno. Kad su ti ljudi dobili veći položaj od mene, svaki dan bih se žalio na kadrovsku službu. Nisam imao prijateljâ u pravom smislu te riječi.”
Nadmetački duh može osim toga dovesti do prijevremene smrti. Kako? Japanske novine Mainichi Daily News povezuju karoshi, ili smrt od prekomjernog rada, s ponašanjem tipa A. Tip A označava uzorak ponašanja koji se nosi sa stresom u vrijeme žurbe, nadmetanja i neprijateljstva. Američki kardiolozi Friedman i Rosenman povezuju ponašanje tipa A s koronarnim srčanim oboljenjima. Da, duh nadmetanja može biti smrtonosan.
Nadmetanje na radnom mjestu može dovesti i do drugih fizičkih i duševnih poremećaja. Jedan primjer je Keinosuke, koji je bio najbolji prodavač za jednu od vodećih automobilskih kompanija u Japanu. Postavio je rekord tako što je prodao ukupno 1 250 automobila. Njegova slika bila je uokvirena i obješena u glavnom uredu kompanije, u sobi koju je koristio upravni odbor. Iako je nerado svoje radne kolege koristio kao stepenicu da bi dobio unapređenje, kompanija ga je forsirala da se nadmeće. Kao rezultat toga, u roku od godinu dana obolio je od čira i na želucu i na dvanaesniku. Te iste godine 15 rukovodilaca njegove kompanije liječilo se u bolnici, a jedan je počinio samoubojstvo.
Kod kuće, stav da se ne zaostaje za susjedima navodi ljude da u beskonačnom natjecanju upadljivo ističu svoja životna sredstva (1. Ivanova 2:16). Iz toga izvlači korist samo komercijalizam, stavljajući novac u ruke zemaljskih trgovaca. (Usporedi Otkrivenje 18:11.)
Iako natjecanje i nadmetački duh može dovesti do napretka u radu, ne iznenađuje da je kralj Salamun ipak primijetio: “Jer vidjeh svaki trud i svako dobro djelo da od njega biva zavist čovjeku od bližnjega njegova. I to je taština i muka duhu” (Propovjednik 4:4). Prema tome, kako možemo sačuvati mir u mislima dok živimo u društvu koje se nadmeće? Da bismo pronašli odgovor, pogledajmo najprije gdje se rodila zamisao o nadmetanju.