“Kuća Davidova” — činjenica ili fikcija?

DAVID — mladi pastir koji je postao muzičar, pjesnik, vojnik, prorok i kralj — u Bibliji zauzima vrlo istaknuto mjesto. Njegovo ime spominje se 1 138 puta; izraz “Kuća Davidova” — koji često ukazuje na Davidovu dinastiju — koristi se 25 puta (1. Samuelova 20:16, NW). Jesu li kralj David i njegova dinastija samo fikcija? Što otkriva arheologija? Za nedavno izvanredno otkriće na arheološkom lokalitetu kod Tel Dana u sjevernoj Galileji izvještava se da podupire povijesnost Davida i njegove dinastije.

U ljeto 1993, arheološki tim pod vodstvom profesora Avrahama Birana, raščistio je teren izvan vanjskih vrata drevnog Dana. Otkrili su popločen trg. Kamen od crnog bazalta koji je virio iz tla lako je bio izvađen. Kad su kamen okrenuli prema poslijepodnevnom suncu, na vidjelo su izašla slova. “O moj Bože, imamo natpis!” uskliknuo je profesor Biran.

Profesor Biran i njegov kolega, profesor Joseph Naveh s Hebrew University u Jeruzalemu, odmah su napisali znanstveni izvještaj o tom natpisu. Na temelju tog izvještaja, jedan članak u časopisu Biblical Archaeology Review od ožujka/travnja 1994. napisao je: “Ne događa se često da neki arheološki nalaz dođe na naslovnu stranicu New York Timesa (da ne spominjemo časopis Time). No upravo to se dogodilo prošlog ljeta zbog otkrića kod Tel Dana, divnog humka u sjevernoj Galileji, u podnožju gore Hermon pokraj jednog od izvora rijeke Jordan.

Tamo su Avraham Biran i njegov tim arheologa pronašli značajan natpis iz devetog stoljeća pr. n. e. koji spominje i ‘Kuću Davidovu’ i ‘Kralja Izraela’. To je prvi put da je ime David pronađeno u nekom drevnom natpisu izvan Biblije. Činjenica da natpis ne ukazuje samo na nekog ‘Davida’ nego na Kuću Davidovu, dinastiju velikog izraelskog kralja, još je značajnija.

‘Kralj Izraela’ je termin koji se često sreće u Bibliji, naročito u Knjizi o Kraljevima. Međutim, ovo je možda najstarije izvanbiblijsko ukazivanje na Izrael na semitskom pismu. Ako taj natpis išta dokazuje, onda je to činjenica da su i Izrael i Juda, suprotno tvrdnjama nekih učenih biblijskih umanjivača, bila važna kraljevstva u to vrijeme.”

Datiranje se temelji na obliku slova, na analizi grnčarije koja je pronađena blizu tog kamenog fragmenta i na sadržaju natpisa. Sve tri metode upućuju na isto razdoblje, deveto stoljeće pr. n. e., nešto više od sto godina nakon kralja Davida. Izučavatelji vjeruju da je natpis bio dio pobjedničkog spomenika koji je u Danu podignuo aramejski neprijatelj i “Kralja Izraela” i “[Kralja] Kuće Davidove”. Aramejci, koji su obožavali popularnog boga oluje, Hadada, živjeli su istočno od Izraela.

Tokom ljeta 1994. pronađena su još dva fragmenta ove stele. Profesor Biran izvještava: “Na ova dva fragmenta nalazi se ime aramejskog boga Hadada, kao i ukazivanje na bitku između Izraelaca i Aramejaca.”

Glavni fragment koji je otkriven 1993. ima 13 djelomično vidljivih redova, koji su ispisani starim hebrejskim pismom. U to vrijeme koristile su se točkice da bi se razdvojilo riječi u nekom tekstu. Međutim, “Kuća Davidova” je napisana kao jedna riječ sa slovima “bytdwd” (transliterirano na latinička slova) umjesto “byt” (kuća), točkica, i zatim “dwd” (David). Razumljivo je da su postavljena pitanja u vezi s interpretacijom izraza “bytdwd”.

Lingvistički stručnjak, profesor Anson Rainey, objašnjava: “Joseph Naveh i Avraham Biran nisu detaljno objašnjavali natpis, možda zato što su smatrali samo po sebi razumljivim da će čitaoci znati da se znak za rastavljanje dviju komponenti u takvoj konstrukciji često ispušta, naročito ako je ta kombinacija dobro utemeljeno vlastito ime. ‘Kuća Davidova’ sigurno je bilo takvo vlastito političko i geografsko ime sredinom devetog stoljeća pr. n. e.”

Još jedno arheološko svjedočanstvo

Nakon tog otkrića, ekspert za Mešinu stelu (koja se još zove i Moapski kamen), profesor André Lemaire, izvijestio je da i ona ukazuje na “Kuću Davidovu”.a Mešina stela, otkrivena 1868, ima mnogo sličnosti sa stelom iz Tel Dana. Obje datiraju iz devetog stoljeća pr. n. e., od sličnog su materijala, slične su veličine i napisane su skoro identičnim semitskim pismom.

S obzirom na novu rekonstrukciju oštećenog retka na Mešinoj steli, profesor Lemaire je napisao: “Skoro dvije godine prije otkrića fragmenta iz Tel Dana zaključio sam da Mešina stela sadrži ukazivanje na ‘Kuću Davidovu’. (...) Razlog zbog kojeg to ukazivanje na ‘Kuću Davidovu’ nikada ranije nije bilo primijećeno, lako bi mogao biti zbog činjenice da Mešina stela nikada nije imala odgovarajući editio princeps [prvo izdanje]. To ja pripremam, 125 godina nakon otkrića Mešine stele.”

Ovakve arheološke informacije zanimljive su zato što su jedan anđeo, sam Isus, njegovi učenici i ljudi općenito svjedočili za Davidovu povijesnost (Matej 1:1; 12:3; 21:9; Luka 1:32; Djela apostolska 2:29). Arheološka otkrića očito se slažu da su on i njegova dinastija, “Kuća Davidova”, činjenica, a ne fikcija.

[Bilješka]

[Slika na stranici 31]

Fragment iz Tel Dana,* otkriven 1993. u biblijskom gradu Danu u sjevernoj Galileji

* Crtež se temelji na fotografiji objavljenoj u Israel Exploration Journal.