Je li Božić ostao bez Krista?
“Nikad se nisam mogao pomiriti sa slavljima u vrijeme Božića. Uvijek su mi izgledala nespojivo s Isusovim životom i učenjem” (Mohandas K. Gandhi).
MNOGI se nipošto ne slažu s Gandhiem. Možda bi rekli: ‘Što hinduistički državnik zna o kršćanskom blagdanu?’ Doduše, mora se priznati da je Božić postao poznat širom svijeta i utjecao na sve kulture. Taj blagdan svakog prosinca izgleda kao općesvjetski događaj.
Naprimjer, oko 145 milijuna Azijaca slavi Božić, 40 milijuna više nego prije jednog desetljeća. A ako je Gandhi govoreći o “slavljima” mislio na svjetovnu stranu suvremenog Božića, na mahniti potrošački mentalitet koji svi zapažamo, tada je teško poreći da je ovaj aspekt proslave često i najočitiji. U časopisu Asiaweek zapaža se: “Božić u Aziji — od blagdanskih svjetala u Hong Kongu preko visokih božićnih jelki u pekinškim hotelima do jaslica u centru Singapura — prvenstveno je svjetovni (uglavnom trgovački) događaj.”
Da li se suvremenim načinom slavljenja Božića izgubilo Krista iz vida? Službeno se 25. prosinac slavi od četvrtog stoljeća n. e., kad je Rimokatolička crkva odredila taj dan za religiozno slavlje Isusovog rođenja. Međutim, prema anketi nedavno provedenoj u Sjedinjenim Državama, samo 33 posto anketiranih smatra da je Kristovo rođenje najvažniji aspekt Božića.
Što ti misliš? Smatraš li ponekad da je u svemu tom upadljivom reklamiranju, grozničavom kupovanju poklona, ukrašavanju jelki, organiziranju i posjećivanju zabava, slanju čestitki Isus nekako izostavljen iz cijele priče?
Mnogi izgleda misle da je jedan način da se Krista vrati na božićnu scenu prikazivanje motiva Kristovog rođenja, ili jaslica. Vjerojatno si vidio takve grupe figurica, koje predstavljaju malenog Isusa u jaslama oko kojega stoje Marija, Josip, nekoliko pastira, “tri mudraca” ili “tri kralja”, nekoliko domaćih životinja i pokoji promatrač. Obično se misli da ovakve jaslice trebaju podsjećati ljude na stvarno značenje Božića. Prema pisanju časopisa U.S. Catholic, “jaslice daju detaljniju sliku nego što to može ijedno evanđelje, iako naglašavaju i nepovijesnost ovih pripovijesti”.
No, kako bi jaslice mogle navesti na pomisao da su pripovijesti u biblijskim Evanđeljima nepovijesne? Pa, mora se priznati da privlačno obojene figurice obavijaju Kristovo rođenje aurom legende ili bajke. Kad je jedan redovnik u 13. stoljeću prvotno popularizirao jaslice, bilo je to bez ikakve pompe. Danas su jaslice, poput mnogih drugih stvari povezanih s ovim blagdanom, postale unosan posao. U Napulju (Italija) brojne prodavaonice prodaju figure za jaslice, ili presepie, tijekom cijele godine. Neke od najpopularnijih figura ne predstavljaju likove iz Evanđeljâ, već poznate ličnosti današnjice, poput princeze Diane, Majke Tereze i modnog kreatora Giannia Versacea. Drugdje su presepi napravljeni od čokolade, tjestenine, pa čak i od morskih školjaka. Vjerojatno shvaćaš zašto je teško vidjeti povijest u ovakvim prikazima.
Kako onda takve jaslice mogu dati “detaljniju sliku nego što bi ijedno evanđelje to moglo učiniti”? Zar Evanđelja ne govore o stvarnim povijesnim događajima? Čak i okorjeli skeptici moraju priznati da je Isus bio stvarna, povijesna ličnost. Zbog toga je jednom stvarno morao biti dijete, rođeno na stvarnom mjestu. Trebao bi postojati bolji način da se dobije detaljna slika događaja vezanih uz njegovo rođenje od pukog promatranja jaslica!
I postoji. Dva su povjesničara napisala međusobno neovisne izvještaje o Isusovom rođenju. Ako ponekad misliš da se Krista uglavnom ostavlja po strani u vrijeme Božića, zašto sam ne ispitaš ove izvještaje? U njima nećeš naći legende i mitove, već fascinantnu priču — istinitu priču o Kristovom rođenju.
[Zahvala na stranici 3]
Okvir na stranicama 3-6, 8. i 9: Fifty Years of Soviet Art