U potrazi za pouzdanim proročanstvima
UBRZO nakon što je makedonski kralj koji je postao poznat kao Aleksandar Veliki sjeo na prijestolje 336. pr. n. e., posjetio je proročište u Delfima, u središnjoj Grčkoj. Bio je toliko ambiciozan da je planirao ni manje ni više nego osvojiti veliki dio tada poznatog svijeta. No želio je božansko jamstvo da će njegov ogroman pothvat uspjeti. Prema legendi, onog dana kad je posjetio Delfe nije bilo dozvoljeno tražiti savjet od proroka. Ne želeći otići bez odgovora, Aleksandar je bio uporan, prisiljavajući svećenicu da mu kaže što predviđa. Ona je uzrujano povikala: “O, mladiću, ti si nesavladiv!” Mladi kralj shvatio je to kao povoljan predznak — kao obećanje pobjedonosnog vojnog pohoda.
Međutim, Aleksandar bi bio puno bolje informiran o ishodu svog pohoda da je istražio proročanstva koja se nalaze u biblijskoj knjizi Danijela. Ona su izvanredno točno prorekla njegova brza osvajanja. Predaja kaže da je Aleksandar kasnije imao priliku vidjeti što je o njemu zapisao Danijel. Prema židovskom povjesničaru Josipu, kad je makedonski kralj ušao u Jeruzalem, bilo mu je pokazano Danijelovo proročanstvo — vjerojatno 8. poglavlje te knjige (Danijel 8:5-8, 20, 21). Navodno je zbog toga Aleksandrova rušilačka vojska poštedjela grad.
Urođena ljudska potreba
Bez obzira na to je li kralj ili običan građanin, je li iz drevnog ili suvremenog doba — čovjek osjeća potrebu za pouzdanim predviđanjima budućnosti. Budući da smo mi ljudi inteligentna stvorenja, proučavamo prošlost, svjesni smo sadašnjosti, a naročito smo zainteresirani za budućnost. Jedna kineska poslovica prikladno kaže: “Onaj tko bi mogao predvidjeti događaje tri dana unaprijed, bio bi bogat tisućama godina.”
Već vjekovima milijuni ljudi pokušavaju zaviriti u budućnost, obraćajući se, po njihovom mišljenju, nekim božanskim izvorima. Uzmimo za primjer drevne Grke. Imali su mnoštvo svetih proročišta, kao što su ona u Delfima, Delu i Dodoni, gdje su dolazili ispitivati svoje bogove u vezi s razvojem političkih ili vojnih zbivanja kao i u vezi s privatnim stvarima, kao što su putovanje, brak i djeca. Nisu samo kraljevi i vojni zapovjednici putem tih proročanstava tražili vodstvo iz duhovnog područja nego su to činila čitava plemena i gradovi-države.
Prema riječima jednog profesora, danas je došlo do “iznenadnog porasta broja organizacija koje se bave istraživanjem budućnosti”. Pa ipak, mnogo je onih koji ignoriraju jedini točan izvor proročanstava — Bibliju. Oni odlučno odbacuju bilo kakvu mogućnost da biblijska proročanstva sadrže baš te informacije koje oni traže. Neki izučavatelji idu tako daleko da biblijska proročanstva izjednačavaju s porukama drevnih proricatelja. A skeptici suvremenog doba obično imaju predrasude prema biblijskim proročanstvima.
Pozivamo te da sam istražiš te izvještaje. Što otkriva pažljiva usporedba biblijskih proročanstava i ljudskih predviđanja? Možeš li se više pouzdati u biblijska proročanstva negoli u poruke drevnih proricatelja? I možeš li svoj život s punim pouzdanjem zasnivati na biblijskim proročanstvima?
[Slika na stranici 3]
Biblija je prorekla Aleksandrova brza osvajanja
[Zahvala]
Ljubaznošću Museo del Prado, Madrid (Španjolska)
[Slika na stranici 4]
Aleksandar Veliki
[Zahvala]
Musei Capitolini, Rim
[Zahvala na stranici 2]
NASLOVNA STRANICA: General Tit i Aleksandar Veliki: Musei Capitolini, Rim