Zašto se možeš pouzdati u biblijska proročanstva

PIR, kralj Epira, oblasti na sjeverozapadu Grčke, već je dugo bio u sukobu s Rimskim Carstvom. Očajnički želeći nekakvu pouzdanu informaciju o ishodu tog sukoba, otišao je po savjet u proročište u Delfima. No odgovor koji je dobio mogao se razumjeti na sljedeća dva načina: (1) “Kažem da ti, sine Eakov, možeš pobijediti Rimljane. Ići ćeš, vratit ćeš se, nikada nećeš poginuti u ratu.” (2) “Kažem da Rimljani mogu pobijediti tebe, sine Eakov. Ići ćeš, nećeš se nikada vratiti, poginut ćeš u ratu.” On se odlučio za prvo tumačenje proročanstva i stoga je nastavio ratovati protiv Rima. Pir je pretrpio težak poraz.

Zahvaljujući ovakvim slučajevima drevna su proročanstva postala poznata po svojoj neodređenosti i dvosmislenosti. No, kako je s biblijskim proročanstvima? Neki kritičari tvrde da proročanstva koja se nalaze u Bibliji nisu ništa bolja od poruka drevnih proricatelja. Oni pretpostavljaju da biblijska predviđanja nisu bila ništa drugo doli opisi budućih događaja koje su oštroumno prorekli veoma inteligentni i izuzetno pronicljivi pojedinci koji su obično pripadali klasi svećenstva. Navodno su ti ljudi naprosto zahvaljujući iskustvu ili posebnim vezama u društvu predvidjeli prirodni razvoj određenih situacija. Ako usporedimo različita obilježja biblijskih proročanstava s obilježjima drugih drevnih proročanstava, bit ćemo u boljoj poziciji da dođemo do ispravnih zaključaka.

Po čemu se razlikuju

Prepoznatljiva oznaka poruka drevnih proricatelja bila je dvosmislenost. Naprimjer, u Delfima su se odgovori izgovarali nerazumljivim glasovima. Zbog toga je bilo neophodno da svećenici protumače odgovore i formuliraju stihove koji se mogu oprečno protumačiti. Klasičan je primjer toga odgovor dan Krezu, kralju Lidije. Kad je zatražio savjet u proročištu, bilo mu je rečeno: “Ako Krez prijeđe Halis, uništit će moćno carstvo.” Ustvari, bilo je uništeno njegovo vlastito “moćno carstvo”! Kad je Krez prešao rijeku Halis da bi provalio u Kapadociju, doživio je poraz od Kira Perzijanca.

Sušta suprotnost poganskim proročanstvima jesu biblijska proročanstva, koja su poznata po svojoj točnosti i jasnoći. Primjer toga je proročanstvo o padu Babilona, koje je zabilježeno u biblijskoj knjizi Izaije. Otprilike 200 godina prije nego što se taj događaj odigrao, prorok Izaija je detaljno i točno prorekao da će Medo-Perzija poraziti Babilon. Proročanstvo je otkrilo da će ime osvajača biti Kir, a obznanilo je i sam strateški plan isušivanja obrambenog opkopa kroz koji je protjecala voda iz rijeke i ulaska u utvrđeni grad kroz otvorena vrata. Sve se to točno ispunilo (Izaija 44:27–45:2). Također je bilo točno prorečeno da će Babilon na kraju ostati potpuno pust (Izaija 13:17-22).

Obrati pažnju i na izričitost sljedećeg upozorenja objavljenog preko proroka Jone: “Još četrdeset dana i Niniva će biti razorena” (Jona 3:4, St). U tom upozorenju nema nejasnoća! Poruka je bila toliko potresna i određena da su Ninivljani odmah ‘povjerovali Bogu, oglasili post i obukli se u kostrijet’. Zbog toga što su se pokajali, Jehova taj put nije nanio nevolju Ninivljanima (Jona 3:5-10).

Poruke drevnih proricatelja služile su kao sredstvo pomoću kojeg se utjecalo na politička zbivanja. Vladari i vojni zapovjednici često su znali citirati ono tumačenje koje im se više sviđalo kako bi unapređivali svoje osobne interese i pothvate, obavijajući ih pritom “velom božanske volje”. Međutim, Božje proročanske poruke izricane su bez obzira na nečije osobne interese.

Naprimjer: Jehovin prorok Natan nije se ustručavao ukoriti kralja Davida koji je sagriješio (2. Samuelova 12:1-12). Za vrijeme vladavine Jeroboama II nad desetplemenskim kraljevstvom Izraelom, proroci Ozej i Amos prenijeli su oštar prijekor buntovnom kralju i njegovim pristašama zbog otpadništva i vladanja kojim su sramotili Boga (Ozej 5:1-7; Amos 2:6-8). Naročito je oštro bilo upozorenje koje je Jehova uputio kralju preko proroka Amosa: “Ustaću na dom Jeroboamov s mačem” (Amos 7:9). Jeroboamov dom bio je istrijebljen (1. Carevima 15:25-30; 2. Dnevnika 13:20).

Poruke drevnih proricatelja u većini slučajeva izricane su uz plaćanje određene pristojbe. Onome tko bi platio više izricalo bi se proročanstvo koje mu se sviđalo. Oni koji su se za savjet obraćali proročištu u Delfima skupo su plaćali te bezvrijedne informacije i na taj su način punili velikim blagom Apolonov hram i popratne građevine. Suprotno tome, biblijska proročanstva i upozorenja izricana su bez naplaćivanja i bez bilo kakve pristranosti. To je bio slučaj bez obzira na položaj ili bogatstvo osobe kojoj su bila upućena, jer se pravog proroka nije moglo potkupiti. Prorok i sudac Samuel mogao je mirne duše pitati: “Od koga sam primio mito da bih zažmirio na jedno oko?” (1. Samuelova 12:3, St).

Budući da su se poruke iz proročišta mogle dobiti samo na određenim mjestima, pojedinac je morao uložiti znatan napor da bi tamo doputovao. Prosječnom čovjeku bilo je izuzetno teško doći do većine takvih mjesta, budući da su se nalazila na lokacijama poput Dodone na planini Tómaros u Epiru i Delfa u planinskom području središnje Grčke. Uglavnom su samo bogataši i moćnici bili u mogućnosti da u takvim proročištima traže savjet od bogova. Osim toga, “volja bogova” otkrivala se samo nekoliko dana u godini. U oštroj suprotnosti tome, Jehova Bog je svoje proročanske glasnike slao direktno ljudima da bi im objavili proročanstva koja su trebali čuti. Naprimjer, za vrijeme židovskog izgnanstva u Babilonu, Bog je imao najmanje tri proroka koja su služila u njegovom narodu — Jeremiju u Jeruzalemu, Ezehijela među izgnanicima i Danijela u glavnom gradu Babilonskog Carstva (Jeremija 1:1, 2; Ezehijel 1:1; Danijel 2:48).

Poruke proricatelja u pravilu su bile izricane privatno, tako da je onaj kome su bile upućene mogao njihovo tumačenje iskoristiti onako kako je to njemu odgovaralo. Nasuprot tome, biblijska proročanstva često su se izricala u javnosti, tako da su svi mogli čuti poruku i razumjeti njeno značenje. Prorok Jeremija mnogo je puta javno govorio u Jeruzalemu, iako je znao da njegova poruka nije bila omiljena među vođama i stanovnicima toga grada (Jeremija 7:1, 2).

Danas se na poruke iz drevnih proročišta gleda kao na dio drevne povijesti. One nemaju praktičnu vrijednost za ljude koji žive u našim kritičnim vremenima. Nijedna od tih poruka ne bavi se vremenom u kojem mi živimo niti našom budućnošću. One se znatno razlikuju od biblijskih proročanstava, koja su dio ‘Božje riječi koja je živa i vrši snažan utjecaj’ (Jevrejima 4:12, NW). Biblijska proročanstva koja su se već ispunila pružaju uvid u način Jehovinog postupanja s ljudima i otkrivaju veoma važna obilježja njegovih nauma i njegove osobnosti. Osim toga, neka važna biblijska proročanstva tek se trebaju ispuniti u bliskoj budućnosti. Opisujući ono što predstoji, apostol Petar je napisao: “Čekamo po obećanju [Božjem] novo nebo [nebesko Mesijansko Kraljevstvo] i novu zemlju [pravedno ljudsko društvo], gdje pravda živi” (2. Petrova 3:13).

Možda će te ovo kratko uspoređivanje biblijskih proročanstava i proročanstava krive religije dovesti do zaključka sličnog onom koji je iznesen u knjizi The Great Ideas: “Što se tiče predviđanja smrtnog čovjeka, čini se da su hebrejski proroci u tome bez premca. Za razliku od poganskih vračara ili proroka, (...) oni se ne trebaju služiti posebnim umijećima ili sredstvima da bi proniknuli u božanske tajne. (...) Većina njihovih proročanskih izjava, za razliku od poruka drugih proricatelja, djeluje potpuno jasno. Barem je njihova namjera izgleda bila da otkriju, a ne da sakriju Božje namjere u tim stvarima, budući da On sam želi da ljudi unaprijed vide njegovu providnost.”

Hoćeš li se pouzdati u biblijska proročanstva?

Možeš se pouzdati u biblijska proročanstva. Ustvari, svoj život možeš organizirati tako da ti Jehova i ispunjenje njegove proročanske riječi zauzimaju najvažnije mjesto. Biblijska proročanstva nisu tek mrtvo slovo na papiru, zapis već ispunjenih predviđanja. Mnoga proročanstva koja se nalaze u Bibliji ispunjavaju se upravo sada ili se trebaju ispuniti u bliskoj budućnosti. Ako je suditi prema prošlosti, možemo biti potpuno uvjereni da će se i ona ispuniti. Budući da se ta proročanstva usredotočuju na naše vrijeme, a u njih je uključena i sama naša budućnost, trebali bismo ih shvatiti ozbiljno.

Možeš bez imalo sumnje vjerovati biblijskom proročanstvu koje se nalazi u Izaiji 2:2, 3: “Biće u potonja vremena gora doma Gospodinova utvrdjena uvrh gora (...). I ići će mnogi narodi govoreći: hodite da idemo na goru Gospodinovu (...) i učiće nas svojim putovima, i hodićemo stazama njegovijem.” Danas milijuni ljudi zaista prihvaćaju Jehovino uzvišeno obožavanje i uče hoditi njegovim stazama. Hoćeš li iskoristiti priliku da naučiš nešto više o Božjim putevima i usvojiš točnu spoznaju o njemu i njegovim naumima kako bi hodio njegovim stazama? (Ivan 17:3).

Ispunjenje jednog drugog biblijskog proročanstva zahtijeva od nas da hitno poduzmemo akciju. S obzirom na blisku budućnost, psalmist je proročanski pjevao: “Istrijebiti [će se] koji čine zlo (...). Još malo, pa ne će biti bezbožnika” (Psalam 37:9, 10). Što je, prema tvom mišljenju, potrebno da bi netko izbjegao predstojeće uništenje zlih, što uključuje i one koji se rugaju biblijskim proročanstvima? Isti psalam odgovara: “Koji čekaju Gospodina [“pouzdaju se u Jehovu”, NW] naslijediće zemlju” (Psalam 37:9). Pouzdati se u Jehovu znači bezuvjetno vjerovati njegovim obećanjima i uskladiti svoj život s njegovim mjerilima (Priče Salamunove 2:21, 22).

Kako će izgledati život kad Zemlju naslijede oni koji se pouzdaju u Jehovu? I ovaj put biblijska proročanstva otkrivaju da poslušnom čovječanstvu predstoji veličanstvena budućnost. Prorok Izaija je napisao: “Tada će se otvoriti oči slijepima, i uši gluhima otvoriće se. Tada će hromac skakati kao jelen, i jezik nijemoga pjevaće, jer će u pustinji provreti vode i potoci u zemlji sasušenoj” (Izaija 35:5, 6). Apostol Ivan zapisao je ove ohrabrujuće riječi: “Bog će otrti svaku suzu od očiju njihovijeh, i smrti ne će biti više, ni plača, ni vike, ni bolesti ne će biti više; jer prvo prodje. I reče onaj što sjedjaše na prijestolu: (...) napiši, jer su ove riječi istinite i vjerne” (Otkrivenje 21:4, 5).

Jehovini svjedoci znaju da je Biblija knjiga pouzdanih proročanstava. Oni se potpuno slažu s opomenom apostola Petra: “Imamo najpouzdaniju proročku riječ, i dobro činite što pazite na nju, kao na vidjelo koje svijetli u tamnome mjestu, dokle dan ne osvane i danica se ne rodi u srcima vašima” (2. Petrova 1:19). Iskreno se nadamo da će te ohrabriti divni izgledi za budućnost koje nude biblijska proročanstva!

[Okvir/slike na stranici 6]

PROROČIŠTE U DELFIMA bilo je najslavnije u drevnoj Grčkoj.

Opojne pare dovodile su svećenicu u trans

[Slike]

Svećenica je sjedila na tronošcu i izgovarala proročanstva

Vjerovalo se da su glasovi koje je izgovarala bile objave boga Apolona

[Zahvale]

Tronožac: Iz knjige Dictionary of Greek and Roman Antiquities; Apolon: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

[Slika na stranici 7]

Predviđanja koja su se kazivala u proročištvu u Delfima bila su potpuno nepouzdana

[Zahvala]

Delfi, Grčka

[Slike na stranici 8]

Možeš imati potpuno pouzdanje u biblijska proročanstva koja se odnose na novi svijet