Današnja pošast nejednakosti
“Smatramo da su ove istine očite same po sebi, da su svi ljudi stvoreni jednakopravni, da ih je njihov Stvoritelj obdario određenim neotuđivim pravima, među kojima su Život, Sloboda i težnja za Srećom” (Deklaracija nezavisnosti, koju su 1776. usvojile Sjedinjene Države).
“Svi se ljudi rađaju slobodni i s jednakim pravima” (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, koju je 1789. usvojila francuska Nacionalna skupština).
“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima” (Opća deklaracija o pravima čovjeka, koju je 1948. usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda).
U TO nema sumnje. Želja za jednakošću svojstvena je svim ljudima. No nažalost, već sama činjenica da se ideja o jednakosti ljudi morala tako često ponavljati dokazuje da čovječanstvo sve do današnjeg vremena nije uspjelo ostvariti jednakost.
Može li itko ozbiljno tvrditi da su se danas, na kraju 20. stoljeća, okolnosti promijenile nabolje? Da li svi stanovnici Sjedinjenih Država i Francuske ili bilo koje od 185 država članica Ujedinjenih naroda doista uživaju jednaka prava s kojima su se navodno rodili?
Premda je ideja o jednakosti među svim ljudima možda ‘očita sama po sebi’, prava na ‘Život, Slobodu i težnju za Srećom’ nipošto nisu jednaka za sve ljude. Naprimjer, može li se uopće govoriti o jednakosti u pogledu prava na život kad dijete u Africi ima liječnika koji mora liječiti još 2 569 drugih ljudi, dok se o djetetu u Evropi brine liječnik koji ima samo još 289 pacijenata? Ili kakva je to jednakost u pravima na slobodu i težnju za srećom kad će otprilike jedna trećina dječaka i dvije trećine djevojčica u Indiji odrasti nepismeni, dok je u zemljama kao što su Japan, Njemačka i Velika Britanija obrazovanje zajamčeno praktički svakom djetetu?
Uživaju li ljudi u zemljama Srednje Amerike, čiji prosječni godišnji dohodak iznosi 1 380 američkih dolara po glavi stanovnika, isto ‘dostojanstvo i prava’ u životu kao i oni u Francuskoj, gdje prosječni godišnji dohodak po glavi stanovnika iznosi 24 990 američkih dolara? Kakvu jednakost uživa žensko novorođenče u Africi, čiji očekivani životni vijek iznosi 56 godina, u usporedbi sa ženskim novorođenčetom u Sjevernoj Americi, čiji je očekivani životni vijek 79 godina?
Nejednakost ima mnogo lica i sva su ružna. Nejednaki životni standardi te nejednake mogućnosti korištenja zdravstvenih usluga i obrazovanja samo su neka od njih. Ponekad političke, rasne ili vjerske razlike igraju odlučujuću ulogu u lišavanju ljudi njihovog dostojanstva i slobode. Unatoč svim pričama o jednakosti, živimo u svijetu nejednakosti. Poput neke pošasti — “uzroka naširoko rasprostranjene ili teške nevolje”, kako glasi jedna definicija te riječi — nejednakost hara po svim slojevima ljudskog društva. Bol koju ona uzrokuje očituje se u siromaštvu, bolesti, neznanju, nezaposlenosti i diskriminaciji te razdire ljudsko srce.
“Svi [su] ljudi stvoreni jednakopravni.” Kakve li divne zamisli! Kako je samo tragično da je u stvarnosti to sasvim drugačije!
[Zahvala na stranici 3]
UN PHOTO 152113/SHELLEY ROTNER