Nemoj dozvoliti da te gnjev navede na spoticanje
“UDAHNI duboko!” “Broji do deset!” “Ugrizi se za jezik!” Jesu li ti poznati ovi izrazi? Možda ih ponekad sam sebi ponavljaš kako bi utišao unutarnji nemir. Neki ljudi nastoje spriječiti izljev gnjeva tako što odu u šetnju. Ovo su jednostavni načini na koje se može savladati gnjev i tako sačuvati dobre odnose s drugima.
No, posljednjih godina stručnjaci daju proturječne savjete o tome treba li gnjev kontrolirati, odnosno potiskivati ga, tako da su mnogi ljudi zbunjeni. Naprimjer, neki psiholozi zastupaju teoriju prema kojoj trebate dati oduška svom gnjevu “ukoliko vam to pomaže da se osjećate bolje”. Drugi upozoravaju na to da su česti izljevi gnjeva “snažniji pokazatelj prerane smrti nego [što su to] ostali rizični faktori, kao primjerice pušenje, visoki krvni tlak i visoka razina kolesterola”. Božja Riječ jasno kaže: “Utišaj gnjev, i ostavi jarost; nemoj se dražiti da zlo činiš” (Psalam 37:8). Zašto Biblija pruža tako konkretan savjet?
Nekontrolirane emocije vode do nekontroliranih postupaka. To je postalo očito na samom početku ljudske povijesti. O tome čitamo: “Kain [se] rasrdi veoma, i lice mu se promijeni.” Do čega ga je to dovelo? Gnjev ga je toliko obuzeo i preuzeo vlast nad njime da mu je srce postalo neosjetljivo na Jehovino upozorenje da se obrati činjenju dobra. Neobuzdani je gnjev Kaina doveo do toga da je počinio težak grijeh — ubio je svog brata (1. Mojsijeva 4:3-8).
Jednako je tako gnjev obuzeo i Saula, prvog izraelskog kralja, kada je čuo kako Davida naveliko hvale. “Otpijevajući žene jedne drugima uza svirke govorahu: Saul zgubi svoju tisuću, ali David svojih deset tisuća. I razgnjevi se Saul vrlo, i ne biše mu po volji te riječi.” Gnjev je toliko ovladao Saulovim mislima da ga je naveo da nekoliko puta pokuša ubiti Davida. Unatoč tome što je David u više navrata pokušao sklopiti prijateljstvo sa Saulom, Saul nije želio mir i izmirenje. Na kraju je potpuno izgubio Jehovinu naklonost (1. Samuelova 18:6-11; 19:9, 10; 24:2-22; Priče Salamunove 6:34, 35, NW).
Kad se osoba prepusti nekontroliranom gnjevu, neminovno će reći ili učiniti nešto što će povrijediti svakoga tko je umiješan u taj događaj (Priče Salamunove 29:22). Kain i Saul razgnjevili su se zbog toga što su obojica, svaki na svoj način, bili ljubomorni i zavidni. No, postoji mnoštvo razloga koji mogu izazvati gnjevne reakcije. Neopravdana kritika, uvreda, nesporazum ili nepravedno postupanje mogu biti iskra koja pokreće provalu gnjeva.
Primjeri Kaina i Saula pokazuju da su obojica imali ozbiljne slabosti. Kainovo prinošenje žrtve očito nije bilo potaknuto vjerom (Jevrejima 11:4). Saula su neposlušnost Jehovinim izričitim zapovijedima te kasnija nastojanja da opravda samog sebe dovela do gubitka Jehovine naklonosti i njegovog duha. Stoga je jasno da su obojica narušili svoj odnos s Jehovom.
Usporedi te stavove sa stavom Davida, koji je imao razloga za gnjev zbog načina na koji je Saul postupao s njim. David je obuzdavao svoj duh. Zbog čega? Rekao je: “Ne dao Bog da to učinim gospodaru svojemu, pomazaniku Gospodinovu.” David je imao jasno u mislima svoj odnos s Jehovom i to je utjecalo na njegovo postupanje sa Saulom. Ponizno je prepustio stvari u Jehovine ruke (1. Samuelova 24:7, 16).
Posljedice nekontroliranog gnjeva zaista su opasne. Apostol Pavao je upozorio: “Gnjevite se i ne griješite” (Efežanima 4:26). Iako možemo biti s pravom ogorčeni, uvijek je prisutna opasnost da gnjev postane naš kamen spoticanja. Stoga nije neobično što se suočavamo s izazovom da kontroliramo svoj gnjev. Kako to možemo činiti?
U prvom redu tako da razvijamo snažan odnos s Jehovom. On te ohrabruje da mu otvoriš svoje srce i um. Iznesi mu svoje brige i probleme i moli ga za mirno srce kako bi mogao savladati gnjev (Priče Salamunove 14:30, St). Budi uvjeren da “oči Gospodinove gledaju na pravednike, i uši njegove na molitvu njihovu” (1. Petrova 3:12).
Molitva te može oblikovati i voditi. Na koji način? Ona može snažno utjecati na tvoj način postupanja s drugima. Sjeti se kako Jehova postupa s tobom. Biblija kaže da Jehova “ne postupa s nama po grijesima našim” (Psalam 103:10). Stoga je duh praštanja od presudne važnosti i pomaže ti ‘da te ne prevari Sotona’ (2. Korinćanima 2:10, 11). Osim toga, molitva služi tome da ti otvori srce za prihvaćanje vodstva svetog duha, koji može promijeniti već snažno ukorijenjene životne navike. Jehova spremno daje ‘mir koji preuzilazi svaki um’, koji te može osloboditi snažnog utjecaja gnjeva (Filipljanima 4:7).
Međutim, molitva mora biti popraćena redovitim istraživanjem Biblije kako bismo ‘poznali što je volja Božja’ (Efežanima 5:17; Jakov 3:17). Ako osobno imaš problema s obuzdavanjem gnjeva, napreži se gledati na stvari onako kako Jehova na njih gleda. Analiziraj naročito one biblijske retke koji govore o obuzdavanju gnjeva.
Apostol Pavao pruža nam ovaj važan podsjetnik: “Da činimo dobro svakome, a osobito onima koji su s nama u vjeri” (Galaćanima 6:10). Svoje misli i postupke usmjeri na činjenje dobra drugima. Takve korisne, pozitivne aktivnosti unapređivat će suosjećanje i povjerenje među braćom te će ublažavati nesporazume koji lako mogu rezultirati gnjevom.
Psalmist je rekao: “Tvrdi stope moje u riječi svojoj, i ne daj nikakome bezakonju da o[v]lada mnom. Velik mir imaju oni koji ljube zakon tvoj, i u njih nema spoticanja” (Psalam 119:133, 165). Te se riječi mogu pokazati istinitima i u tvom slučaju.
[Okvir/slika na stranici 9]
KORACI ZA SAVLADAVANJE GNJEVA
□ Moli se Jehovi (Psalam 145:18).
□ Svakodnevno istražuj Bibliju (Psalam 119:133, 165).
□ Budi zaposlen korisnim aktivnostima (Galaćanima 6:9, 10).