Živite dulje i osjećajte se bolje

ZAMISLITE da je čovječji život duga trka s preponama — trka u kojoj trkači preskaču zapreke. Svi trkači zajedno počinju trku; ali kako preskaču zapreke i povremeno zapinju o njih tako usporavaju i sve ih više odustaje.

Slično tome, ljudski život ima početak i visoke prepone koje se nalaze na putu. Čovjek tijekom svog života nailazi na jednu preponu za drugom. Svaki mu skok oduzima snagu i on s vremenom odustaje. Što su prepone više, to prije odustaje od trke, odnosno umire. Ako netko živi u razvijenom svijetu, to se odustajanje dogodi otprilike u 75. godini života. Ovaj se vremenski period naziva prosječni životni vijek — i predstavlja udaljenost koju većina trkača doista i prevali.a (Usporedite Psalam 90:10.) No neki ljudi trče duže, a nekolicina ih čak dosegne ono što se smatra maksimalnim životnim vijekom, odnosno 115 do 120 godina — što je dovoljno rijedak pothvat da dospije na naslovne stranice svjetskih novina.

Prepoznati prepone

Ljudi danas u utrci mogu ostati gotovo dvaput dulje nego što je to bio slučaj na početku ovog stoljeća. Zašto? U osnovi, zbog toga što je čovjek uspio sniziti prepone. No što su te prepone? I mogu li one biti još niže?

Jedan zdravstveni stručnjak koji radi u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) objasnio je da su neke od glavnih prepona, odnosno faktora, koje utječu na duljinu očekivanog životnog vijeka navike, okolina u kojoj živimo i zdravstvena skrb.b Stoga, što ste razboritiji u navikama, što je zdravija okolina u kojoj živite i što je bolja zdravstvena skrb koju imate, to su prepreke niže, a život vam može trajati dulje. Iako se životne okolnosti jako razlikuju, praktički svatko — od direktora banke u Sydneyu do uličnog prodavača u São Paulu — može učiniti nešto kako bi smanjio visinu prepona u svome životu. Kako je to moguće učiniti?

Navike koje utječu na vaše prolazno vrijeme

“Ne samo da ljudi s boljim navikama u pogledu brige za zdravlje žive dulje već kod takvih osoba kasnije dolazi do razdoblja nemoći i ono je smanjeno na manji broj godina pred kraj njihovog života”, izvještava The New England Journal of Medicine. Doista, visina prve prepone može se smanjiti ako se promijene navike kad je riječ o hrani, piću, spavanju, pušenju i vježbanju. Razmotrite, naprimjer, navike vježbanja.

Navike fizičkog vježbanja. Umjereno vježbanje može donijeti korist na duge staze. (Pogledajte okvir “Koliko vježbati i kakve vježbe izabrati?”) Istraživanja pokazuju da jednostavne vježbe u kući i izvan nje pomažu starijima, uključujući i one ‘najstarije’, da obnove snagu i vitalnost. Primjerice, jedna grupa starijih ljudi od 72 do 98 godina ustanovila je da može brže hodati i lakše se penjati stepenicama nakon što su samo deset tjedana vježbali dižući terete. Nije ni čudo! Testovi koji su provedeni nakon programa vježbanja pokazali su da se snaga mišića onih koji su vježbali više nego udvostručila. Jedna grupa sastavljena od žena do 70 godina koje su uglavnom živjele sjedilačkim načinom života vježbala je dva puta tjedno. Nakon godinu dana povećala im se mišićna masa, kao i snaga, ravnoteža i gustoća kostiju. “Kad smo započeli s programom, bojali smo se da ćemo im potrgati ligamente, tetive i mišiće”, rekla je fiziologinja Miriam Nelson, koja je vodila ispitivanje. “No umjesto toga dobili smo jače, zdravije ljude.”

Rezimirajući rezultate nekoliko znanstvenih ispitivanja o starenju i vježbanju, jedan priručnik navodi: “Vježbanje usporava proces starenja, produžuje život i smanjuje period ovisnosti o drugima koji najčešće nastupa prije smrti.”

Navike mentalnog vježbanja. Izgleda da se poslovica: “Ili ga koristiš ili ga gubiš” ne odnosi samo na mišiće nego i na um. Iako starenje za sobom povlači određenu mjeru zaboravljivosti, ispitivanja koja je proveo američki Nacionalni institut za gerontologiju pokazuju da je mozak starijih ljudi dovoljno fleksibilan da se može nositi s posljedicama starenja. Zbog toga profesor neurologije dr. Antonio R. Damasio zaključuje: “Stariji ljudi mogu i dalje voditi izuzetno bogat i zdrav život u mentalnom pogledu”. Što dovodi do toga da mozak starijih ljudi ostaje fleksibilan?

Mozak se sastoji od 100 milijardi moždanih stanica, odnosno neurona, koje su povezane bilijunima veza. Te veze rade poput telefonskih linija, omogućavajući neuronima da “razgovaraju” jedni s drugima i da, između ostalog, grade pamćenje. Kako mozak stari tako neuroni umiru. (Pogledajte okvir “Novi kut gledanja na moždane stanice”.) Pa ipak, mozak starijih ljudi sposoban je nadoknaditi gubitak neurona. Kad god neki neuron umre, susjedni neuroni reagiraju tako da stvaraju nove veze s ostalim neuronima i tako preuzmu posao izgubljenog neurona. Na taj način mozak zapravo prebacuje obavljanje određenog zadatka s jednog područja na drugo. Stoga mnogi stariji ljudi vrše iste mentalne aktivnosti kao i mladi, ali pri tome možda koriste različite dijelove mozga. Mozak starijih ljudi na neki se način može usporediti sa starijim tenisačem koji svoj slabiji rad nogu zamjenjuje tako što pribjegava vještini koja možda nedostaje mlađim igračima. No, unatoč tome što koristi tehniku koja se razlikuje od one koju koriste mlađi igrači, stariji igrač još uvijek poentira.

Što stariji mogu učiniti da bi nastavili poentirati? Nakon što je provela ispitivanje na više od 1 000 ljudi u dobi između 70 i 80 godina, dr. Marilyn Albert, istraživačica na području gerontologije, otkrila je da mentalno vježbanje predstavlja jedan od faktora koji određuju koje će starije osobe uspjeti zadržati svoje intelektualne sposobnosti. (Pogledajte okvir “Sačuvati fleksibilnost uma”.) Mentalno vježbanje održava moždane ‘telefonske linije’ živima. S druge strane, stručnjaci kažu da nazadovanje u mentalnom pogledu počinje onda “kad ljudi odu u mirovinu, kad odluče ne raditi previše i kad kažu da ne moraju više ići ukorak s događajima u svijetu” (Inside the Brain).

Dobra je vijest, objašnjava gerontolog dr. Jack Rowe, da “faktori koje možemo kontrolirati, odnosno na koje možemo utjecati, trebaju povećati našu sposobnost da doživimo sretnu starost”. Povrh toga, nikada nije prekasno da se započne sa stvaranjem korisnih navika. “Čak i ako ste veći dio svog života imali loše navike u pogledu zdravlja i ako ih promijenite tek u kasnijim godinama”, kaže jedan istraživač, “još uvijek možete imati barem neke koristi od zdravog načina života.”

Okolina vrši utjecaj

Da se djevojčicu koja se danas rodi u Londonu prebaci u srednjovjekovni London, njen bi očekivani životni vijek bio upola kraći od onog u današnje vrijeme. Tu razliku ne bi prouzročila iznenadna promjena njenog fizičkog stanja, nego nagla promjena u visini dviju sljedećih prepona — okoline i zdravstvene skrbi. Razmotrite najprije što se može reći o okolini.

Fizikalna okolina. Čovjekova okolina — naprimjer, njegov dom — u prošlosti je predstavljala sve veću opasnost po zdravlje. No, opasnosti koje uzrokuje okolina smanjene su tijekom posljednjih desetljeća. Bolji sanitarni uvjeti, zalihe čišće vode i uništavanje štetočina u kući poboljšali su kvalitetu čovjekove okoline i njegovo zdravlje te produžili životni vijek. Zbog toga ljudi u mnogim dijelovima svijeta danas mogu trčati na dulje staze.c Međutim, smanjiti visinu ove prepone ne znači samo postaviti kućne instalacije. To zahtijeva i održavanje zdrave društvene i vjerske okoline.

Društvena okolina. Vaša se društvena okolina sastoji od ljudi — ljudi s kojima živite, radite, jedete, s kojima sudjelujete u obožavanju i s kojima se razonodite. Kvaliteta fizikalne okoline poboljšava se kad imate pristup zalihama čišće vode; slično tome, kvaliteta društvene okoline može se poboljšati kad imate prijatelje koje cijenite, da navedemo samo jedan značajan faktor. Mogućnost da s drugima podijelite svoje radosti i tuge, svoje snove i frustracije smanjuje visinu prepone kad je riječ o okolini i pomaže vam da trčite na duže staze.

Međutim, točno je i ono suprotno. Nedostatak druženja može dovesti do usamljenosti i smrti u društvenom smislu. Ako ljudi koji vas okružuju ne pokazuju da ih je briga za vas, vjerojatno ćete uvenuti. Jedna žena koja živi u staračkom domu pisala je svojoj poznanici: “Imam 82 godine i u ovom sam domu već 16 dugih godina. S nama postupaju lijepo, ali usamljenost je ponekad tako teško podnijeti.” Nažalost, ova se žena nalazi u situaciji koja je za mnoge starije ljude, pogotovo na Zapadu, tako karakteristična. Oni često žive u društvenoj okolini u kojoj ljudi toleriraju njihovo postojanje, ali teško bi se moglo reći da ih cijene. Zbog toga je “usamljenost jedan od glavnih faktora koji stalno prijete dobrobiti starijih u razvijenom svijetu”, kaže James Calleja s Međunarodnog instituta za gerontologiju.

Istina, možda nećete moći otkloniti one situacije koje vode do usamljenosti — kao što su prijevremeni odlazak u mirovinu, smanjena mogućnost kretanja, gubitak dugogodišnjih prijatelja ili smrt bračnog druga — no još uvijek možete smanjiti visinu ove prepone tako da se možete nositi s njom. Za početak, upamtite da starost ne uzrokuje osjećaj usamljenosti; neki se mladi također osjećaju usamljenima. Starost nije uzrok tog problema — uzrok problema je izolirati se. Što možete učiniti u borbi protiv toga?

“Budite ugodno društvo”, savjetuje jedna starija udovica. “Ljudima nije baš drago biti u društvu mrzovoljne osobe. Trebate se truditi da budete veseli. To, istina, oduzima snagu, ali uložena će vam se snaga vratiti. Ljubaznost rađa ljubaznost.” Ona dodaje: “Da bih uvijek imala neku zajedničku temu razgovora s ljudima s kojima dolazim u kontakt, bili oni mladi ili stari, nastojim biti dobro informirana o aktualnim događajima, čitajući informativne časopise i prateći novosti.”

Evo još nekih prijedloga: Naučite pokazivati interes za ono što drugi vole. Postavljajte pitanja. Koliko vam to mogućnosti dozvoljavaju, budite velikodušni. Ako nemate materijalnih sredstava, dajte sebe; sreća je u davanju. Pišite pisma. Bavite se nekakvim hobijem. Prihvatite poziv kad vas netko pozove da dođete kod njega ili da zajedno izađete van. Neka u vašem domu vlada vesela atmosfera tako da se oni koji vas posjećuju osjećaju ugodno. Okrenite se onima kojima je potrebna pomoć i pomognite im.

Vjerska okolina. Sve više dokaza pokazuje da vjerske aktivnosti pomažu starijima da nađu “smisao i značaj u životu”, da osjete “sreću”, da se “osjećaju korisnima”, da imaju “veće zadovoljstvo u životu”, kao i “osjećaj pripadnosti i zadovoljstva”. Zašto je to slučaj? U knjizi Later Life—The Realities of Aging objašnjava se: “Religiozno uvjerenje u ljude usađuje određeni pogled na život kao i niz stavova, vrijednosti i vjerovanja koji im pomažu da protumače i razumiju svijet oko sebe.” Osim toga, aktivnosti na području religije starijima omogućavaju da dođu u kontakt s drugim ljudima i tako “smanjuju mogućnost izoliranja od ljudi i usamljenosti”.

Ova ispitivanja samo potvrđuju ono što Louise i Evelyn, obje udovice od po 80 godina i članovi skupštine Jehovinih svjedoka, znaju već desetljećima. “U našoj Dvorani Kraljevstvad uživam u razgovoru s drugima, kako sa starijima tako i s mladima”, kaže Louise. “Sastanci su poučni. Kad se nakon sastanaka družimo, znamo se dobro nasmijati. To su veseli trenuci.” I Evelyn izvlači korist iz toga što je aktivna na području religije. “Razgovor o Bibliji s ljudima u susjedstvu”, kaže ona, “čuva me od toga da se izoliram. No što je još važnije, usrećuje me. Pomagati drugima da saznaju što je pravi smisao života aktivnost je koja donosi zadovoljstvo.”

Očito je da Louise i Evelyn vode smislen život. Osjećaj zadovoljstva koji iz toga proizlazi smanjuje visinu druge prepreke — okoline — i pomaže im da ostanu na stazi. (Usporedite Psalam 92:13, 14.)

Dostupna je zdravstvena skrb uz pristupačne cijene s visokom stopom izlječenja

Razvoj medicinskih znanosti do kojeg je došlo u ovom stoljeću drastično je smanjio visinu treće prepone, zdravstvene skrbi — iako ne na globalnom planu. U nekoliko siromašnih zemalja, navodi The World Health Report 1998, “u razdoblju od 1975. do 1995. duljina očekivanog životnog vijeka zapravo se smanjila”. Generalni direktor WHO-a komentirao je da “u današnje vrijeme u najnerazvijenijim zemljama 75 posto ljudi umire prije nego što napuni 50 godina — a toliko je na svjetskoj razini iznosio očekivani životni vijek prije pola stoljeća”.

Čak i unatoč tome, sve više starijih i mlađih ljudi u siromašnim zemljama snižava ovu preponu koristeći zdravstvenu skrb koja im stoji na raspolaganju i koju si mogu priuštiti. Kao primjer razmotrite jedan novi pristup u liječenju tuberkuloze (TBC-a).

Širom svijeta TBC ubija više ljudi nego AIDS, malarija i tropske bolesti zajedno — 8 000 svakog dana. Devedesetpet posto pacijenata koji u svijetu boluju od TBC-a živi u zemljama u razvoju. Trenutno oko 20 milijuna ljudi boluje od aktivnog TBC-a, a nekih 30 milijuna od te bi bolesti moglo umrijeti u sljedećih deset godina, što je brojka jednaka broju stanovnika Bolivije, Kambodže i Malavija zajedno.

Ne čudi što je WHO 1997. radosno najavio da je razvio strategiju liječenja TBC-a za samo šest mjeseci, a da pacijenti pritom ne trebaju otići u bolnicu ili koristiti sofisticiranu medicinsku njegu. “Prvi put”, stoji u WHO-ovoj publikaciji The TB Treatment Observer, “svijet ima iskušano oruđe i strategiju da se epidemija TBC-a zaustavi i to ne samo u bogatim zemljama nego i u najsiromašnijim zemljama svijeta.” Ova se strategija — koju neki opisuju kao “najveće otkriće na području zdravstva ovog desetljeća” — naziva DOTS.e

Iako je cijena ove strategije puno niža nego cijena konvencionalnih načina liječenja TBC-a, rezultati ulijevaju nadu, naročito onim ljudima koji žive u zemljama u razvoju. “Nijedna druga strategija za kontroliranje TBC-a nije na tako dosljedan način dovela do tako visoke stope izlječenja”, kaže dr. Arata Kochi, voditelj WHO-ovog Globalnog programa za borbu protiv TBC-a. “DOTS, čak i u najsiromašnijim zemljama, dovodi do izlječenja u čak 95 posto slučajeva.” Do konca 1997. DOTS-strategiju prihvatilo je 89 zemalja. Sada se taj broj popeo na 96. WHO se nada da će ova strategija doprijeti do još mnogih milijuna siromašnih ljudi u najnerazvijenijim zemljama, omogućavajući im tako da smanje visinu treće prepone u utrci života.

Mijenjajući navike, unapređujući životne uvjete i poboljšavajući zdravstvenu skrb, čovjek je doista uspio produžiti prosječni životni vijek i očekivani životni vijek. Pitanje je: Hoće li čovjek jednoga dana moći produžiti i maksimalni životni vijek — možda tako da živi, a da ne mora prijeći ciljnu liniju?

[Bilješke]

[Okvir/slika na stranici 6]

KOLIKO VJEŽBATI I KAKVE VJEŽBE IZABRATI?

“Trideset minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno dobar je cilj”, navodi Nacionalni institut za gerontologiju (NIA). No ne morate vježbati 30 minuta odjednom. Kaže se da svako od tri kratka 10-minutna razdoblja vježbanja donosi jednaku korist kao i ista vrsta vježbi koja se obavlja u jednom razdoblju od 30 minuta. Kakve vježbe možete izabrati? U brošurici NIA-e Don’t Take It Easy: Exercise! preporučuje se: “Kratkim, energičnim aktivnostima, kao što je penjanje stepenicama umjesto da se ide liftom ili hodanje umjesto vožnje, može se nakupiti 30 minuta vježbanja dnevno. Grabljanje lišća, aktivno igranje s djecom, održavanje vrta, pa čak i kućanski poslovi mogu se obavljati i tako utrošeno vrijeme pribrojiti ukupnom vremenu vježbanja u toku dana.” Dakako, prije nego što se započne s nekim programom vježbanja, mudro je posavjetovati se s liječnikom.

[Slika]

Umjerena fizička aktivnost može pomoći starijim osobama da obnove snagu i vitalnost

[Okvir/slika na stranici 7]

SAČUVATI BISTAR UM

Znanstvena ispitivanja provedena na tisućama starijih osoba otkrila su nekoliko faktora koji pomažu u očuvanju bistrog uma kod starijih ljudi. To, između ostalog, znači “aktivno se baviti čitanjem, putovati, uključiti se u događaje od kulturnog značaja, educirati se, pridružiti se nekom klubu ili strukovnom udruženju”. “Bavite se s koliko god različitih stvari možete.” “Zadržite svoje radno mjesto. Nemojte otići u mirovinu.” “Ugasite televizor.” “Upišite se na neki tečaj.” Smatra se da takve aktivnosti, osim što podižu duh, stvaraju nove sinapse u mozgu.

[Slika]

Mentalno vježbanje pomaže sačuvati bistar um

[Okvir/slika na stranici 8]

ZDRAVSTVENI SAVJETI ZA STARIJE

Nacionalni institut za gerontologiju, odjel američkog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, navodi da su “šanse da se bude zdrav i dugo živi veće” ako se primjenjuju razumni savjeti, kao što su sljedeći:

● Jedite raznovrsnu hranu, uključujući voće i povrće.

● Ako pijete alkoholna pića, pijte ih u umjerenim količinama.

● Nemojte pušiti. Nikad nije prekasno da prestanete.

● Redovito vježbajte. Posavjetujte se s liječnikom prije nego što započnete s nekim programom vježbanja.

● Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.

● Budite aktivni u radu, igri i društvenim aktivnostima.

● Imajte pozitivan stav prema životu.

● Činite stvari koje vas usrećuju.

● Vršite redovite zdravstvene preglede.

[Okvir na stranici 9]

NOVI KUT GLEDANJA NA MOŽDANE STANICE

“Prije smo mislili da svakog dana sa svakog područja u mozgu gubite stanice”, kaže dr. Marilyn Albert, profesorica psihijatrije i neurologije. “To baš i nije istina — dok starite na zdrav način gubite nešto stanica, ali ne toliko drastičan broj, i to na vrlo selektivan način kad je riječ o područjima u mozgu.” Povrh toga, nedavna otkrića pokazuju da je čak i dugogodišnje uvjerenje da se kod ljudi ne mogu stvarati nove moždane stanice, u najmanju ruku, “previše općenito”, izvještava Scientific American od studenog 1998. Stručnjaci na području neurologije kažu da su dosad prikupili dokaze o tome da se čak i kod starijih ljudi “stvara na stotine dodatnih neurona”.

[Okvir na stranici 11]

STARIJI I MUDRIJI?

“U staraca je mudrost, i u dugom vijeku razum”, kaže Biblija (Job 12:12). Je li to točno? Istraživači su promatrali starije ljude kako bi procijenili osobine kao što su “uvid, zdravo rasuđivanje, gledište i sposobnost da se procijene oprečne vrijednosti i razviju dobri načini za rješavanje problema”. Kako U.S.News & World Report navodi, to ispitivanje pokazalo je da “stariji ljudi uvijek nadmašuju mlađe u svim aspektima mudrosti jer nude promišljenije, profinjenije savjete”. Ispitivanja ujedno pokazuju da “unatoč tome što za donošenje neke odluke starijima često treba više vremena nego mladima, njihova je odluka obično bolja”. Dakle, kao što pokazuje biblijska knjiga o Jobu, starost doista donosi mudrost.

[Slika na stranici 5]

Ljudski je život poput utrke pune prepona

[Slika na stranici 9]

“Budite ugodno društvo”, savjetuje jedna udovica

[Slike na stranici 10]

“Pomagati drugima da saznaju što je pravi smisao života aktivnost je koja donosi zadovoljstvo” (Evelyn).

[Slike na stranici 10]

“U našoj Dvorani Kraljevstva uživam u razgovoru s drugima, kako sa starijima tako i s mladima” (Louise).