Djelotvorno koristiti pitanja

BUDUĆI da pitanja traže odgovor — bilo usmeni bilo u mislima — ona pomažu slušateljima da se uključe u izlaganje ili razgovor. Pitanja mogu olakšati započinjanje razgovora i doprinijeti ugodnoj izmjeni misli. U govoru ili prilikom poučavanja pitanjima možeš pobuditi interes, potaknuti nekoga da razmišlja o temi ili dodatno naglasiti ono što govoriš. Dobrim odabirom pitanja druge potičeš da razmišljaju umjesto da samo pasivno slušaju. Imaj na umu što želiš postići te pitanja postavljaj tako da to i ostvariš.

Da se započne razgovor. Iskoristi prilike da ljudima u službi propovijedanja postavljaš pitanja te ih pitaj da kažu što misle o određenoj stvari ako to žele.

Mnogi Jehovini svjedoci započinju interesantne razgovore jednostavnim pitanjem: “Jeste li se ikad pitali...?” Kad izaberu temu koja mnoge ljude doista zanima, gotovo je sigurno da će im biti lijepo u službi propovijedanja. Sve i da osoba prije nije razmišljala o toj temi, pitanje može pobuditi njenu znatiželju. Mnoštvo se tema može uvesti pitanjima poput ovih: “Što mislite...?”, “Kako gledate na...?” i “Vjerujete li...?”

Kad je evangelizator Filip pristupio etiopskom dvorskom službeniku koji je naglas čitao Izaijino proročanstvo, jednostavno ga je upitao: “Razumiješ li zapravo to što čitaš?” (Djela 8:30). Ovo je pitanje Filipu otvorilo mogućnost da čovjeku objasni istine o Isusu Kristu. Koristeći slična pitanja, neki su Jehovini svjedoci u današnje vrijeme pronašli ljude koji su doista gladovali za jasnim razumijevanjem biblijske istine.

Mnogi će te ljudi rado poslušati ako im daš priliku da izraze svoje mišljenje. Nakon što postaviš pitanje, pažljivo slušaj. Nemoj kritizirati mišljenje osobe, nego učtivo uvaži njen odgovor. Iskreno je pohvali kad ti se pruži prilika za to. Isus je jednom prilikom pohvalio ‘pametan odgovor’ jednog pismoznalca, rekavši mu: “Nisi daleko od Božjeg kraljevstva” (Mar. 12:34). Čak i ako se ne slažeš s mišljenjem osobe, možeš joj zahvaliti jer je rekla što misli. Njene riječi mogu ti pomoći da znaš na što trebaš paziti kad joj prenosiš biblijsku istinu.

Da se uvedu važne misli. Kad se obraćaš grupi ljudi ili kad razgovaraš s jednom osobom, pitanjima nastoj uvesti važne misli. Neka tvoja pitanja budu vezana za stvari koje slušatelje doista zanimaju. Osim toga, pitanje možeš postaviti tako da se odgovor ne prepozna isti čas, jer to potiče znatiželju. Ukoliko nakon pitanja napraviš kratku stanku, slušatelji će vjerojatno s većim zanimanjem slušati ono što slijedi.

Jednom je prilikom prorok Mihej postavio nekoliko pitanja. Nakon što je upitao što Bog očekuje od osoba koje ga obožavaju, postavio je još četiri pitanja, a svako od njih je u sebi sadržavalo i mogući odgovor. Sva su ta pitanja pomogla slušateljima da se pripreme za mudar odgovor kojim je zaključio taj dio svog izlaganja (Mih. 6:6-8). Možeš li postupiti slično kad nekoga poučavaš? Pokušaj.

U razradi teme. Pitanjima se drugima može pomoći da prate logičan slijed argumenata. Jehova je to učinio kad je Izraelcima iznio ozbiljne objave zapisane u Malahiji 1:2-10. Na početku im je rekao: “Ljubim vas.” Oni nisu cijenili tu ljubav i zato ih je upitao: “Ne bješe li Ezav brat Jakovu?” Jehova Bog je zatim istaknuo da je jadno stanje u kojem su se našli Edomci dokaz da ih nije ljubio zato što su bili zli. Nastavio je s usporedbama i pitanjima kako bi naglasio da Izrael nije ispravno odgovorio na njegovu ljubav. Neka su pitanja oblikovana tako kao da su ih postavili nevjerni svećenici. Drugim se pitanjima Jehova obraća svećenicima. Taj je razgovor dirljiv i zadržava našu pažnju; logika je neosporna, poruka nezaboravna.

Neki govornici na sličan način efektno koriste pitanja. Premda se možda ne očekuje usmeni odgovor, slušatelji mogu odgovoriti u mislima, kao da sudjeluju u nekom razgovoru.

Na biblijskom studiju osoba s kojom proučavamo sudjeluje u razgovoru. Naravno, najbolje je ako interesent ne pročita odgovor iz publikacije. Prijazno postavi još neka pitanja kako bi s interesentom mogao razgovarati. Kad dođete do neke ključne misli, potakni ga da svoje odgovore temelji na Bibliji. Pored toga, mogao bi ga upitati: “Kako se ovo o čemu razgovaramo slaže s jednom drugom misli koju smo proučavali? Zašto je to važno? Kako bi trebalo utjecati na naš život?” Bolje je postupiti tako nego reći vlastita uvjerenja ili sam dati opširnije objašnjenje. Na taj način pomažeš interesentu da u obožavanju Boga koristi “snagu svog razuma” (Rim. 12:1).

Budi strpljiv ako interesent ne razumije određenu misao. On možda pokušava usporediti ono što uči s onim što je godinama vjerovao. Možda bi bilo dobro temu obraditi iz nekog drugog ugla. No ponekad je potrebno objasniti osnovne stvari. Često koristi Bibliju. Koristi usporedbe. Osim toga, jednostavnim pitanjima potakni osobu da razmišlja o argumentima.

Kad želiš saznati što osoba doista misli. Ljudi u svojim odgovorima ne kažu uvijek ono što stvarno misle. Možda odgovore samo ono što misle da ti želiš čuti. Zato je potrebno biti razborit (Priče 20:5). I ti bi, poput Isusa, mogao pitati: “Vjeruješ li to?” (Ivan 11:26).

Kad su se mnogi Isusovi učenici sablaznili zbog onog što je on rekao i napustili ga, Isus je svoje apostole pitao da kažu što misle. Upitao ih je: “Hoćete li i vi otići?” Petar je kazao što oni misle: “Gospodine, kome ćemo otići? Ti imaš riječi vječnog života; i mi smo povjerovali i spoznali da si ti Božji Sveti” (Ivan 6:67-69). Drugom je prilikom Isus svoje učenike upitao: “Što govore ljudi, tko je Sin čovječji?” Nakon toga je postavio pitanje kojim ih je potaknuo da kažu što je njima u srcu. “A vi, što vi kažete, tko sam ja?” Petar je nato odgovorio: “Ti si Krist, Sin živog Boga” (Mat. 16:13-16).

Vjerojatno ćeš uočiti da je tijekom biblijskog studija dobro na sličan način obraditi određene teme. Mogao bi pitati: “Kako neki pojedinci iz tvog razreda (ili s posla) gledaju na ovo?” Zatim možeš upitati: “Što ti misliš o tome?” Kad znaš što osoba doista misli, to će ti omogućiti da joj dok je poučavaš pomogneš najviše što možeš.

Za naglašavanje. Pored svega toga, pitanjima se mogu naglasiti određene misli. Apostol Pavao je to učinio, kao što stoji u Rimljanima 8:31, 32: “Ako je Bog za nas, tko će biti protiv nas? On koji nije poštedio niti vlastitog Sina, nego ga je predao za sve nas, zašto nam onda ne bi s njime dobrohotno dao i sve ostalo?” Zapazi da oba pitanja razrađuju prethodnu misao.

Nakon što je zapisao Jehovinu osudu nad kraljem Babilona, prorok Izaija izrazio je snažno uvjerenje, rekavši: “Jehova nad vojskama naumio [je], tko će razbiti? i njegovu ruku podignutu tko će odvratiti?” (Iza. 14:27). Iz takvih je pitanja jasno da nitko ne može opovrgnuti misao izraženu njima. Ne očekuje se nikakav odgovor.

Da se razotkrije pogrešan način razmišljanja. Pažljivo sročena pitanja djelotvorna su metoda i u razotkrivanju pogrešnog načina razmišljanja. Isus je prije nego što je izliječio jednog čovjeka upitao farizeje i neke poznavatelje Zakona: “Je li dopušteno na sabat liječiti ili nije?” Nakon izlječenja postavio je još jedno pitanje: “Tko od vas neće svog sina ili bika ako mu padne u bunar izvući odmah na sabatni dan?” (Luka 14:1-6). Isus nije očekivao odgovor niti je itko od njih pokušao odgovoriti. Pitanja su razotkrila njihov pogrešan način razmišljanja.

Ponekad čak i pravi kršćani mogu zastraniti u razmišljanju. U prvom stoljeću neki iz Korinta predavali su braću na sud kako bi riješili probleme koje su trebali riješiti između sebe. Kako je apostol Pavao riješio tu situaciju? Postavio je niz ciljanih pitanja da ispravi njihov način razmišljanja (1. Kor. 6:1-8).

Ako vježbaš, i ti možeš naučiti efektno koristiti pitanja. Ipak, zapamti da ona moraju odražavati poštovanje, posebno kad se obraćaš starijima, ljudima koje ne poznaješ osobno i onima koji su na nekom položaju. Koristi pitanja kako bi biblijsku istinu prenio na privlačan način.